AKCIJA
ušteda do 500 kn!
DERMATOLOŠKI PREGLED I ALERGOLOŠKO TESTIRANJE
Pregled dermatologa s alergološkim testiranjem na brojne alergene
AKCIJA
ušteda do 500 kn!
DERMATOLOŠKI PREGLED I ALERGOLOŠKO TESTIRANJE
Pregled dermatologa s alergološkim testiranjem na brojne alergene
Nutritivni alergeni (hrana)
Inhalacijski alergeni (trava, pelud, prašina, grinje, dlaka…)
Konzervansi i aditivi
Kontaktni alergeni (metal, deterdžent, guma, kozmetički proizvodi…)
Nutritivni alergeni (hrana)
Inhalacijski alergeni (trava, pelud, prašina, grinje, dlaka…)
Konzervansi i aditivi
Kontaktni alergeni (metal, deterdžent, guma, kozmetički proizvodi…)
Testiranje na nutritivne alergene (hrana)
Ovaj oblik testa služi za dokazivanje alergije na različite vrste namirnica tj. hrane koje svakodnevno konzumiramo. Iste te namirnice mogu kod ljudi uzrokovati različite vrste osipa, crvenila na koži, svrbeža pa sve do gušenja, oticanja te u nekim ekstremnim slučajevima, do anafilaktičke reakcije.
Najčešći alergeni na hranu su: jaja, kikiriki, orašasti plodovi, kravlje mlijeko i drugi. Alergije na hranu mogu započeti već u dojenačko doba, a mogu se pojaviti bilo kada tijekom života.
Najčešća pitanja (Q&A)
Je li testiranje bolno?
Testiranje je bezbolno i traje 20-ak minuta.
Kada se test smatra pozitivan?
Test se smatra pozitivnim, ako se na mjestu uboda stvori urtika (uzdignuta crvenkasta ili blijeda promjena na koži različitog oblika i veličine). Često su prisutne lokalne reakcije u vidu crvenila i svrbeža kože.
Ovaj oblik testa služi za dokazivanje alergije na različite vrste namirnica tj. hrane koje svakodnevno konzumiramo. Iste te namirnice mogu kod ljudi uzrokovati različite vrste osipa, crvenila na koži, svrbeža pa sve do gušenja, oticanja te u nekim ekstremnim slučajevima, do anafilaktičke reakcije.
Najčešći alergeni na hranu su: jaja, kikiriki, orašasti plodovi, kravlje mlijeko i drugi. Alergije na hranu mogu započeti već u dojenačko doba, a mogu se pojaviti bilo kada tijekom života.
Najčešća pitanja (Q&A)
Je li testiranje bolno?
Testiranje je bezbolno i traje 20-ak minuta.
Kada se test smatra pozitivan?
Test se smatra pozitivnim, ako se na mjestu uboda stvori urtika (uzdignuta crvenkasta ili blijeda promjena na koži različitog oblika i veličine). Često su prisutne lokalne reakcije u vidu crvenila i svrbeža kože.
Testiranje na inhalacijske alergene (trava, pelud, prašina, grinje, dlaka psa i mačke…)
Ako netko ima simptome suzenja i svrbeža očiju, nosa, učestalo kihanje te bronhitise ili čak astmu najvjerojatniji razlog toj vrsti alergije su inhalacijski alergeni.
Zbog povećane koncentracije alergena u zraku i zagađenja okoliša dolazi do pokretanja senzibilizacije i razvoja simptoma alergija. Zato je važno alergološkim testovima utvrditi o kojim se alergenima radi, na što smo preosjetljivi te prije početka sezone cvjetanja ili pojave nekog alergena započeti s terapijom antialergijskim lijekovima.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći inhalacijski alergeni?
Grinje, kućna prašina, ambrozija, dlaka kućnih ljubimaca (pas, mačka), pelud (trava, korova) neki su od najčešćih inhalacijskih alergena. Ako imate poteškoća s nekima od navedenih, bilo bi dobro napraviti alergološko testiranje.
Kako se izvodi testiranje?
Testira se u sjedećem položaju. Testiranje se provodi tako da se otopina alergena nanosi u vidu kapljica na unutarnju stranu podlaktice te se ubodom lancete unosi u površinski sloj kože. Potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.
Pozitivna kontrola (histamin) omogućava da se procijeni reaktivnost kože i jačina kožnih proba, a negativna kontrola (fiziološka otopina) omogućava isključivanje reakcije nastale zbog uboda lancete kao uzroka pozitivnog testa. Nakon jedne minute otopina se briše, a rezultati se očitavaju nakon 20 minuta.
Ako netko ima simptome suzenja i svrbeža očiju, nosa, učestalo kihanje te bronhitise ili čak astmu najvjerojatniji razlog toj vrsti alergije su inhalacijski alergeni.
Zbog povećane koncentracije alergena u zraku i zagađenja okoliša dolazi do pokretanja senzibilizacije i razvoja simptoma alergija. Zato je važno alergološkim testovima utvrditi o kojim se alergenima radi, na što smo preosjetljivi te prije početka sezone cvjetanja ili pojave nekog alergena započeti s terapijom antialergijskim lijekovima.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći inhalacijski alergeni?
Grinje, kućna prašina, ambrozija, dlaka kućnih ljubimaca (pas, mačka), pelud (trava, korova) neki su od najčešćih inhalacijskih alergena. Ako imate poteškoća s nekima od navedenih, bilo bi dobro napraviti alergološko testiranje.
Kako se izvodi testiranje?
Testira se u sjedećem položaju. Testiranje se provodi tako da se otopina alergena nanosi u vidu kapljica na unutarnju stranu podlaktice te se ubodom lancete unosi u površinski sloj kože. Potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.
Pozitivna kontrola (histamin) omogućava da se procijeni reaktivnost kože i jačina kožnih proba, a negativna kontrola (fiziološka otopina) omogućava isključivanje reakcije nastale zbog uboda lancete kao uzroka pozitivnog testa. Nakon jedne minute otopina se briše, a rezultati se očitavaju nakon 20 minuta.
Testiranje na konzervanse i aditive
Testiranje na konzervanse i aditive kao vrlo česte uzročnike alergija provodi se također PRICK testom. Navedeno testiranje radi se kod osoba kod kojih postoji sumnja da ih smetaju dodaci koji se koriste u proizvodnji hrane kako bi se zadržala što dulje kvaliteta i mogućnost konzumiranja različitih namirnica.
Tegobe koje takvi pacijenti imaju mogu se manifestirati različitim osipima na koži, ali i gastrointestinalnim tegobama.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći konzervansi i aditivi koji uzrokuju alergije?
- Tartrazin (E102) – konzervirano povrće, vazelin, senf, žitarice
- Natrijev benzoat – majoneza, kečap, gazarina pića
- Acetil salicilna kiselina
- Limunska kiselina
Što ako je test pozitivan na neki konzervans?
Ako se testiranje dokaže pozitivna reakcija na neki konzervans, tada se dobivaju upute gdje je pristuan konzervans kako bi se isti mogao izbjegavati.
Testiranje na konzervanse i aditive kao vrlo česte uzročnike alergija provodi se također PRICK testom. Navedeno testiranje radi se kod osoba kod kojih postoji sumnja da ih smetaju dodaci koji se koriste u proizvodnji hrane kako bi se zadržala što dulje kvaliteta i mogućnost konzumiranja različitih namirnica.
Tegobe koje takvi pacijenti imaju mogu se manifestirati različitim osipima na koži, ali i gastrointestinalnim tegobama.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći konzervansi i aditivi koji uzrokuju alergije?
- Tartrazin (E102) – konzervirano povrće, vazelin, senf, žitarice
- Natrijev benzoat – majoneza, kečap, gazarina pića
- Acetil salicilna kiselina
- Limunska kiselina
Što ako je test pozitivan na neki konzervans?
Ako se testiranje dokaže pozitivna reakcija na neki konzervans, tada se dobivaju upute gdje je pristuan konzervans kako bi se isti mogao izbjegavati.
Testiranje na kontaktne alergene (metal, deterdžent, guma, sastojci kozmetičkih proizvoda…)
Epikutani (PATCH) test služi za dokazivanje kasne reakcije preosjetljivosti na kontaktne alergene. Test se izvodi na koži leđa gdje se lijepe flasteri s alergenima (standardni set od 30 alergena). Testom na standardnu seriju alergena, obuhvaćeni su alergeni s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Postoje i profesionalni setovi alergena kao npr. frizerski koji obuhvaćaju alergene s kojima u svom radu dolaze u kontakt samo frizeri.
Test se očitava nakon 48 sata kada se flasteri skidaju te se dodatna očitanja provode nakon 72 ili 96 sati i konačno sedam dana nakon postavljanja epikutanog testa, izdaje se nalaz sa svim uputama o prisutnosti i načinu izbjegavanja alergena na koje se dokaže preosjetljivost.
Pozitivna reakcija na pojedini alergen manifestira se pojavom otekline (edema), crvenila s malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.
Najčešća pitanja (Q&A)
Kako se manifestiraju alergije na kontaktne alergene?
Alergije na kontaktne alergene manifestiraju se kontaktnim dermatitisom odnosno crvenilom na koži, pojavom mjehurića, svrbežom kože koja je bila u kontaktu s određenim alergenom.
Kako se liječe takve promjene?
Promjene se liječe u akutnoj fazi kortikosteroidnim kremama. Primjenjuju se antihistaminici (lijekovi protiv alergija), a najvažnije je izbjegavati alergen na koji je dokazana preosjetljivost.
Epikutani (PATCH) test služi za dokazivanje kasne reakcije preosjetljivosti na kontaktne alergene. Test se izvodi na koži leđa gdje se lijepe flasteri s alergenima (standardni set od 30 alergena). Testom na standardnu seriju alergena, obuhvaćeni su alergeni s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Postoje i profesionalni setovi alergena kao npr. frizerski koji obuhvaćaju alergene s kojima u svom radu dolaze u kontakt samo frizeri.
Test se očitava nakon 48 sata kada se flasteri skidaju te se dodatna očitanja provode nakon 72 ili 96 sati i konačno sedam dana nakon postavljanja epikutanog testa, izdaje se nalaz sa svim uputama o prisutnosti i načinu izbjegavanja alergena na koje se dokaže preosjetljivost.
Pozitivna reakcija na pojedini alergen manifestira se pojavom otekline (edema), crvenila s malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.
Najčešća pitanja (Q&A)
Kako se manifestiraju alergije na kontaktne alergene?
Alergije na kontaktne alergene manifestiraju se kontaktnim dermatitisom odnosno crvenilom na koži, pojavom mjehurića, svrbežom kože koja je bila u kontaktu s određenim alergenom.
Kako se liječe takve promjene?
Promjene se liječe u akutnoj fazi kortikosteroidnim kremama. Primjenjuju se antihistaminici (lijekovi protiv alergija), a najvažnije je izbjegavati alergen na koji je dokazana preosjetljivost.