Napadaji panike, često pogrešno shvaćeni i previđeni, predstavljaju značajan psihološki izazov koji utječe na mnoge ljude diljem svijeta. Ovaj blog je posvećen detaljnom istraživanju ove teme, nudeći uvid u simptome, uzroke, i načine suočavanja s ovim intenzivnim emocionalnim iskustvima. Razmatramo kako prepoznati napad panike, razliku između anksioznih napada i napadaja panike te istražujemo efikasne strategije za samopomoć i profesionalno liječenje. Naš cilj je pružiti korisne informacije i podršku onima koji se suočavaju s ovim izazovom, te educirati zajednicu o važnosti mentalnog zdravlja.
Što su napadaji panike?
Napadi panike su intenzivni i neočekivani epizodi intenzivnog straha koji se javljaju iznenada, obično bez upozorenja. Ovi napadi karakterizira iznenadna pojava snažnih fizičkih i emocionalnih simptoma koji mogu trajati nekoliko minuta. Evo nekoliko ključnih obilježja napada panike:
- Fizički simptomi: osoba može doživjeti brojne fizičke simptome tijekom napada panike, uključujući ubrzan rad srca, znojenje, drhtavicu, osjećaj gušenja, vrtoglavicu, mučninu ili trnce u ekstremitetima.
- Emocionalni simptomi: intenzivan osjećaj straha ili tjeskobe dominantan je emocionalni simptom tijekom napada panike. Ova tjeskoba može doseći vrhunac za vrlo kratko vrijeme.
- Osjećaj gubitka kontrole: tijekom napada panike, mnogi pojedinci doživljavaju osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim tijelom i umom. Taj osjećaj može dodatno pojačati tjeskobu.
- Socijalni izazovi: napadi panike mogu imati značajan utjecaj na svakodnevni život pojedinca. Strah od ponovnog doživljavanja napada panike može dovesti do izbjegavanja određenih situacija ili mjesta, što može ograničiti društvene aktivnosti.
- Trajanje i oporavak: napadi panike obično traju nekoliko minuta, ali posljedice mogu ostati prisutne duže. Pojedinci se često osjećaju iscrpljeno i emocionalno oslabljeno nakon napada.
- Povezanost s poremećajem panike: ponovljeni napadi panike mogu ukazivati na poremećaj panike, ozbiljniji mentalni poremećaj koji karakterizira prisutnost rekurentnih i neočekivanih napada panike, kao i briga oko mogućnosti budućih napada.
- Mogući okidači: napadi panike mogu se javiti spontano ili kao odgovor na određene okidače. Okidači se razlikuju među pojedincima, a neki ljudi mogu doživjeti napade panike u specifičnim situacijama ili zbog određenih misli.
- Diferencijacija od drugih stanja: važno je razlikovati napade panike od drugih medicinskih ili psihičkih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome. Stručna procjena i dijagnostika ključni su za pružanje odgovarajuće podrške.
Napad panike u snu
Napadi panike koji se javljaju tijekom sna nazivaju se “noćni napadi panike” ili “napadi panike u snu”. Ovi napadi mogu biti zastrašujući jer osoba doživljava intenzivne simptome panike dok spava, a često se bude s osjećajem straha i tjeskobe. Simptomi se javljaju tijekom sna, osoba doživljava simptome napada panike dok spava, uključujući ubrzan rad srca, znojenje, osjećaj gušenja, drhtavicu ili vrtoglavicu.
Noćni napadi panike često uzrokuju buđenje iz sna. Osoba može iznenada postati svjesna svojih fizičkih i emocionalnih simptoma, što može rezultirati povećanim strahom.
Također, noćni napadi panike često se povezuju s poremećajem sna. Osobe koje pate od nesanice ili drugih poremećaja sna često su podložnije noćnim napadima panike.
Osobe koje već pate od poremećaja panike mogu češće doživljavati noćne napade panike. Ovi napadi mogu biti povezani s općim uzrocima poremećaja panike, kao što su genetska predispozicija, stres ili trauma.
Noćni napadi panike mogu značajno utjecati na kvalitetu sna. Osoba koja redovito doživljava ove napade može patiti od nesanice i umora zbog prekida sna.
Ako noćni napadi panike postanu učestali ili utječu na svakodnevni život, preporučuje se potražiti stručnu pomoć od psihijatra. Terapija i podrška mogu pomoći osobi da razumije uzroke noćnih napada panike i razvije strategije za upravljanje njima.
Noćni napadi panike, poput napada panike tijekom budnog stanja, zahtijevaju pažljivu procjenu i pravilno upravljanje kako bi se poboljšala kvaliteta života osobe koja ih doživljava.
Kako si pomoći od napadaja panike?
Iako nisu opasni, napadi panike izrazito su neugodni. No postoje tehnike i trikovi koji nam mogu pomoći da te napade ublažimo, pa čak i zaustavimo.
1. Potražite pomoć terapeuta
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i druge terapeutske metode često mogu pomoći osobama s anksioznim poremećajem i napadima panike. KBT ima za cilj pomoći vam promijeniti način na koji vidite izazovne ili zastrašujuće situacije te vam pomoći da im drugačije pristupite u trenutku njihove pojave.
Kognitivno-bihevioralna terapija može se provoditi pojedinačno ili u grupi, u osobnom kontaktu ili online, a i duljina terapije može se razlikovati. Moguće je da vaš terapeut odabere pristup u kojem će vas izložiti situaciji koja u vas izaziva napad panike te vam pomoći da kroz njega prođete.
2. Uzmite propisani lijek
Benzodiazepini, kao što je alprazolam (Xanax), mogu pomoći u liječenju simptoma panike kada se pojave. Međutim, oni ne pomažu u liječenju temeljnog anksioznog poremećaja i mogu brzo dovesti do ovisnosti. Stoga ih liječnici preporučuju samo za kratkotrajnu uporabu tijekom krize. Riječ je o lijekovima koji se izdaju na recept, dakle ne nalaze se u slobodnoj prodaji.
U nekim slučajevima, specijalist može propisati antidepresive za dugotrajnu upotrebu.
3. Dišite duboko
Tijekom napada panike dišemo plitko i brzo (hiperventilacija). Duboko disanje može trenutno ublažiti simptome. U jednoj studiji, objavljenoj 2017., 40 ljudi pridružilo se ili terapijskoj skupini koja je uključivala duboko, odnosno dijafragmalno disanje ili kontrolnoj skupini. Nakon 20 intenzivnih treninga, oni koji su prakticirali duboko disanje uočili su poboljšanja razine pažnje i emocionalne dobrobiti. Krvni testovi su također pokazali niže razine kortizola u ovoj skupini, što ukazuje na nižu razinu stresa. Sudionici istraživanja nisu imali panični poremećaj, ali su strategije mogle pomoći osobama koje imaju napade panike.
4. Prepoznajte napad panike
Prepoznajući da imate napad panike, a ne srčani ili moždani udar, možete se podsjetiti da je to privremeno, da će proći i da ste u redu. Uklanjajući strah da možda umirete (što je često u tom trenu), može vam omogućiti da se usredotočite na druge tehnike za smanjenje simptoma.
Nije uvijek moguće izbjeći okidače za napad panike. Međutim, ako ih poznajete, odnosno ako znate što vam izaziva paniku, to vam može pomoći u shvaćanju da je to „samo“ vaš strah, a ne nešto drugo.
5. Sklopite oči
Ako se nalazite u brzom okruženju s puno podražaja, to može potaknuti ili pogoršati vaš napad panike. Kako biste smanjili podražaje, sklopite oči dok napad panike traje. To vam ujedno može pomoći kako biste pažnju usmjerili na duboko disanje.
6. Prakticirajte mindfulness
Mindfulness vam može pomoći u vraćanju u stvarnost. S obzirom na to da napad panike može izazvati osjećaj derealizacije (nestvarnosti), tehnike mindfulnessa mogu biti korisne ili u smislu prevencije napada ili kao „terapija“ u trenutku dok vas preplavljuje panika.
Mindfulness uključuje:
- usmjeravanje vaše pažnje na trenutak,
- prepoznavanje emocionalnog stanja u kojem se nalazite,
- meditaciju s ciljem ublažavanja stresa i opuštanja.
Usredotočite se na fizičke osjećaje koji su vam bliski, kao što je osjet tla pod vašim stopalima ili teksture traperica koju osjećate dok ih dodirujete rukama. Ovi specifični osjećaji koji su čvrsto povezani sa sadašnjim trenutkom, pružaju vam nešto objektivno na što možete usmjeriti svoju pažnju.
7. Usmjerite pažnju na neku stvar ili predmet
Nekim osobama pomaže pronaći nešto na što će usmjeriti svu svoju pažnju tijekom napada panike. Odaberite jedan predmet, stvar ili objekt kojeg u tom trenu možete vidjeti te pokušajte svjesno zabilježiti sve što na njemu vidite. Na primjer, možete primijetiti kako se kazaljka na satu trza dok se kreće ili da je lagano nagnuta. Opišite sebi uzorke, boju, oblike i veličinu predmeta. Usmjerite svu svoju energiju na ovaj objekt i vaši simptomi panike mogli bi brzo nestati.
8. Prakticirajte tehnike opuštanja mišića
Napetost mišića također je simptom anksioznosti, a tehnike njihova opuštanja mogu pomoći u smanjenju napetosti i potaknuti opuštanje tijekom napada. Progresivna mišićna relaksacija ima za cilj otpuštanje napetosti u jednoj po jednoj skupini mišića, da bi se u konačnici opustilo cijelo tijelo.
Slično kao i duboko disanje, tehnike opuštanja mišića mogu pomoći u zaustavljanju napada panike kontrolirajući odgovor vašeg tijela u najvećoj mogućoj mjeri. Ove tehnike su učinkovitije ako ste ih prethodno vježbali.
Jedan od načina na koje možete prakticirati tehniku jest da sjednete, sklopite oči, duboko udahnete, a zatim počnete opuštati centimetar po centimetar tijela, od tjemena, čela, obraza, brade, vrata, ramena, ruku, grudi, pa sve do nožnih prstiju. Dok tako vizualizirate svoje tijelo, nastojte se čim više opustiti i duboko disati.
9. Zamislite svoje sretno mjesto
Tehnike vizualizacije mogu pomoći u smanjenju stresa i tjeskobe. Istraživanja sugeriraju da i provođenje vremena u prirodi te vizualizacija prirode mogu pomoći u liječenju i upravljanju anksioznošću.
10. Pomozite si fizičkom aktivnošću
Istraživanja pokazuju da redovita tjelovježba ne samo da može održati tijelo zdravim, već i poboljšati mentalno zdravlje. Stručnjaci su otkrili da vježbanje višim intenzitetom u trajanju od 20 minuta tri puta tjedno, može pomoći u smanjenju tjeskobe.
Ako niste navikli vježbati, razgovarajte sa svojim liječnikom prije početka. Postoje neki dokazi da ponovno bavljenje aerobnim aktivnostima može izazvati dodatnu anksioznost kod osoba s anksioznim poremećajem. Postupno uključivanje u treninge može pomoći vašem tijelu da se prilagodi te izbjegne probleme s disanjem.
Terapijski pristupi u liječenju napadaja panike
Jedan od često korištenih pristupa je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja se fokusira na identifikaciju i promjenu negativnih misaonih obrazaca povezanih s napadajima. Kroz terapiju, pojedinac uči prepoznati iracionalne misli i razvija strategije za njihovo mijenjanje.
Ekspozicijska terapija predstavlja postupno izlaganje pacijenta situacijama koje izazivaju tjeskobu. Cilj je smanjiti strah od tih situacija, a u kontekstu napada panike, može uključivati simulaciju simptoma tjeskobe.
Terapija prihvaćanja i predanosti (ACT) kombinira elemente kognitivne terapije s tehnikama prihvaćanja, pomažući pojedincu da prihvati neugodnosti i stres te djeluje u skladu s vlastitim vrijednostima.
Tehnike opuštanja, uključujući vježbe disanja, mogu smanjiti tjelesne simptome povezane s napadajima panike, umirujući ubrzan rad srca i napetost mišića.
Psihoedukacija o napadajima panike može demistificirati iskustvo, pružajući informiranim pojedincima bolje razumijevanje njihovih reakcija, što doprinosi smanjenju tjeskobe.
Važan aspekt terapije je i rad na farmakoterapiji. U nekim situacijama, lijekovi poput anksiolitika ili antidepresiva mogu biti dio tretmana, često u kombinaciji s terapijskim pristupima.
Ključno je naglasiti da je pristup liječenju napadaja panike individualan i prilagođen specifičnim potrebama svakog pojedinca. Stručna pomoć mentalnog zdravlja, poput terapeuta ili psihijatra, igra ključnu ulogu u pružanju podrške i usmjeravanju pojedinca prema najučinkovitijem terapijskom pristupu.
Razlikovanje anksioznog napada i napadaja panike
Anksiozni napadi i napadaji panike često se koriste kao sinonimi, ali postoje određene razlike između ova dva pojma. Evo kako možete razlikovati anksiozni napad od napadaja panike:
1. Intenzitet i Trajanje:
Napadaji panike: Karakterizira ih iznenadni intenzivni strah i tjeskoba koji dosežu vrhunac u roku od nekoliko minuta. Simptomi mogu uključivati ubrzan rad srca, znojenje, drhtavicu i osjećaj gubitka kontrole.
Anksiozni napadi: Mogu trajati dulje i imaju manje intenzivan vrhunac. Simptomi anksioznog napada uključuju dugotrajnu brigu, nemir i napetost.
2. Iznenadnost:
Napadaji panike: Često se javljaju iznenada, bez prethodne najave i mogu se pojaviti čak i tijekom mirovanja.
Anksiozni napadi: Mogu se razvijati postupno, s postupnim povećanjem tjeskobe.
3. Specifični Okidači:
Napadaji panike: Često se događaju bez specifičnog okidača. Osoba može doživjeti napad panike čak i kad nema očiglednog razloga.
Anksiozni napadi: Povezani su s određenim situacijama, događajima ili okolnostima koje uzrokuju anksioznost.
4. Fizički simptomi:
Napadaji panike: Mogu uzrokovati intenzivne fizičke simptome poput otežanog disanja, ubrzanog pulsa, vrtoglavice i mučnine.
Anksiozni napadi: Fizički simptomi su manje intenzivni, a naglasak je više na kroničnoj brizi i napetosti.
5. Dugotrajnost i Ponavljanje:
Napadaji panike: Osobe koje pate od poremećaja panike često doživljavaju ponavljajuće napadaje panike.
Anksiozni napadi: Mogu biti kronični i trajati dulje vremensko razdoblje, ali ne moraju nužno biti u obliku izoliranih napada.
Prepoznavanje razlika između anksioznih napada i napadaja panike ključno je za pružanje odgovarajuće podrške i liječenja. U oba slučaja, stručna pomoć može biti od velike koristi u upravljanju simptomima i poboljšanju kvalitete života.