HIPERTENZIJA

Što predstavlja hiperetenziju ili visoki krvni tlak?

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je jedna od najčešćih bolesti. Hipertenzija je trajno povišenje dijastoličkog ili sistoličkog krvnog tlaka i ona je kronična bolest. Većina slučajeva hipertenzije su slučajevi primarne hipertenzije kod koje je uzrok nepoznat, no za njen razvoj postoji nekoliko poznatih rizičnih čimbenika kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, manjak fizičke aktivnosti, stres, prekomjerna konzumacija alkohola i soli, neuravnotežena prehrana i manjak voća i povrća u prehrani. Osim rizičnih faktora na koje možemo utjecati postoje i neki na koje ne možemo, a to su povijest povišenog krvnog tlaka u obitelji, starija životna dob i druge bolesti.

Hipertenzija ne uzrokuje posebne bolove te iz tog razloga mnogi ljudi ni ne znaju da imaju kronično povišeni krvni tlak sve dok se ne razviju simptomi. Simptomi hipertenzije su vrtoglavica, jutarnja glavobolja, nestabilnost pri hodu, nesvjestica, mučnina poteškoće s vidom, bolovi u prsima, zujanje u ušima i nepravilan rad srca. Ovi simptomi mogu ukazivati i na mnoge druge bolesti te je teško odrediti da se radi o hipertenziji bez pretraga. Preporučuje se mjerenje krvnog tlaka barem jednom godišnje, a po mogućnosti i češće.

Vrste hipertenzije

Postoje dvije glavne vrste hipertenzije:

Primarna (esencijalna) hipertenzija – najčešći tip hipertenzije kod odraslih osoba. Ova vrsta hipertenzije se razvija postupno tijekom godina, a uzrok nije poznat. Neki čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju primarne hipertenzije uključuju nezdravu prehranu, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost, pušenje, stres i genetske faktore.

Sekundarna hipertenzija – manje uobičajeni tip hipertenzije koji je uzrokovan drugim zdravstvenim stanjima, poput bolesti bubrega, problema s nadbubrežnim žlijezdama, suženja arterija, apneje za vrijeme spavanja i nekih lijekova. Sekundarna hipertenzija obično se pojavljuje iznenada i ima brz razvoj.

Uzroci visokog tlaka

Visoki krvni tlak može imati različite uzroke, kao što su:

Prekomjerna tjelesna težina: Pretilost može uzrokovati povećanje krvnog tlaka jer srce mora raditi teže kako bi pumpalo krv kroz tijelo.

Nezdrava prehrana: Prehrana koja sadrži previše soli, masnoća, šećera i procesuiranih namirnica može dovesti do povećanja krvnog tlaka.

Nedostatak tjelesne aktivnosti: Nedostatak tjelesne aktivnosti može doprinijeti razvoju visokog krvnog tlaka jer tijelo gubi sposobnost učinkovito regulirati krvni tlak.

Pušenje: Nikotin u duhanu može uzrokovati sužavanje krvnih žila, što povećava krvni tlak.

Stres: Stres može uzrokovati kratkotrajno povećanje krvnog tlaka, ali dugotrajni stres može dovesti do kronično povišenog krvnog tlaka.

Genetski faktori: Visoki krvni tlak može se pojaviti u obiteljima, što ukazuje na genetsku predispoziciju za ovaj problem.

Određeni zdravstveni problemi: Neke bolesti i zdravstveni problemi, poput dijabetesa, bolesti bubrega, suženja arterija i problema s nadbubrežnim žlijezdama, mogu uzrokovati povećanje krvnog tlaka.

Određeni lijekovi: Neki lijekovi, poput steroida i određenih lijekova za kontrolu astme, mogu uzrokovati povećanje krvnog tlaka.

Simptomi visokog tlaka

Visoki krvni tlak (hipertenzija) često nema očiglednih simptoma, ali kada se simptomi pojave, mogu uključivati glavobolju, vrtoglavicu, zamućeni vid, umor, kratak dah, bol u prsima, nesanicu, nestabilnost pri hodu, anksioznost, zbunjenost, crvenilo u licu, tremor mišića, krvarenje iz nosa i zujanje u ušima (tinitus).

Od pojave prvih simptoma do dijagnoze hipertenzije može proći i do 10 godina. S obzirom na to da je hipertenzija bolest koja ne boli, teško ju je primijetiti na vrijeme. Pravovremena dijagnoza i liječenje su od velike važnosti kod hipertenzije kako se ne bi stvorile dodatne komplikacije.

Simptomi hipertenzije veoma su nespecifični te mogu ukazivati i na druge zdravstvene probleme. Upravo zbog toga je važno mjeriti krvni tlak redovito, barem jednom godišnje kod posjeta liječniku, po mogućnosti i češće.

Posljedice hipertenzije se razvijaju godinama i oštećuju krvne žile te je pridržavanje propisanih mjera i terapije od iznimne važnosti.

Psiha i visoki tlak

Psihološko stanje, pogotovo stres, uvelike utječe na krvni tlak. Stres je reakcija na stresore koji uključuju životne promjene, nikotin, alkohol, buku, socijalne i obiteljske zahtjeve i slično. Iako je stres prirodan odgovor organizma na neke situacije, potrebno je pronaći način kako ga smanjiti u svakodnevnom životu jer može dovesti do povišenog tlaka, a i drugih zdravstvenih problema. 

Psihološki čimbenici mogu utjecati na visoki krvni tlak. Stres i emocionalni stres mogu uzrokovati kratkotrajno povećanje krvnog tlaka, ali dugotrajni stres može dovesti do kroničnog povišenog krvnog tlaka.

Psihološki čimbenici koji mogu doprinijeti visokom krvnom tlaku uključuju:

Stres – može uzrokovati povećanje krvnog tlaka kratkoročno i dugoročno

Anksioznost –  može dovesti do povećanja krvnog tlaka i srčanog ritma

Depresija – može uzrokovati povećanu aktivnost simpatičkog živčanog sustava, što može dovesti do povišenog krvnog tlaka

Nedostatak sna – može dovesti do povećanja krvnog tlaka

Važno je naglasiti da psihološki čimbenici ne uzrokuju uvijek visoki krvni tlak, ali mogu doprinijeti riziku razvoja visokog krvnog tlaka u kombinaciji s drugim rizičnim faktorima, poput pretilosti, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. Također je važno da osobe koje imaju visoki krvni tlak rade na smanjenju stresa i anksioznosti, što može poboljšati njihovo opće zdravstveno stanje.

Prehrana kod povišenog krvnog tlaka

Prehrana igra važnu ulogu u održavanju zdravog krvnog tlaka. Promjene u prehrani mogu pomoći smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka i poboljšati zdravlje srca i krvnih žila. 

Smanjite unos soli: Prekomjerni unos soli može dovesti do povećanja krvnog tlaka. Stoga bi osobe s visokim krvnim tlakom trebale smanjiti unos soli u prehrani. Preporučuje se unositi manje od 5 grama soli dnevno.

Povećajte unos voća i povrća: Voće i povrće bogati su hranjivim tvarima, uključujući kalij, koji može pomoći smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka. Preporučuje se unositi najmanje pet porcija voća i povrća dnevno.

Odaberite namirnice s niskim udjelom masnoća: Prekomjerni unos zasićenih i trans-masnih kiselina može povećati rizik od srčanih bolesti. Stoga bi osobe s visokim krvnim tlakom trebale birati namirnice s niskim udjelom masnoća, poput nemasnog mesa, ribe, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i biljnih bjelančevina.

Odaberite cjelovite žitarice: Cjelovite žitarice su bogate hranjivim tvarima, uključujući vlakna, koja mogu pomoći smanjiti rizik od srčanih bolesti. Osobe s visokim krvnim tlakom trebale bi odabrati cjelovite žitarice umjesto bijelog kruha, bijele riže i tjestenine.

Smanjite unos alkohola: Prekomjerni unos alkohola može povećati krvni tlak. Stoga bi osobe s visokim krvnim tlakom trebale ograničiti unos alkohola na minimalnu količinu.

Povećajte unos vode: Nedovoljan unos tekućine može dovesti do dehidracije i povećati rizik od visokog krvnog tlaka. Preporučeni dnevni unos vode za odrasle osobe je 2 litre, a tijekom fizičke aktivnosti i u vrućim i suhim uvjetima i više. 

Ove promjene u prehrani mogu pomoći smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka, ali je važno konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom prije donošenja velikih promjena u prehrani.

Nizak tlak

Nizak krvni tlak, poznat i kao hipotenzija, je stanje kada krvni tlak padne ispod normalne razine. Općenito, niski krvni tlak nije opasan po sebi, osim u situacijama kada krvni tlak naglo padne, što može uzrokovati vrtoglavicu, slabost, mučninu, gubitak svijesti i druge simptome.

Neki od najčešćih uzroka niskog krvnog tlaka uključuju dehidraciju, gubitak krvi, srčane bolesti, infekcije, alergijske reakcije, hormonske probleme, teške alergijske reakcije i nuspojave lijekova. Osobe koje pate od kronično niskog krvnog tlaka mogu osjetiti simptome kao što su vrtoglavica, zamagljen vid, slabost, umor, teškoće u koncentraciji i gubitak svijesti.

Liječenje niskog krvnog tlaka ovisi o uzroku i simptomima. Ako se radi o akutnom padu krvnog tlaka, potrebno je pružiti hitnu medicinsku pomoć. U slučaju kronično niskog krvnog tlaka, preporučuje se konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdio uzrok niskog krvnog tlaka i propisao odgovarajući tretman. U nekim slučajevima, preporučuje se promjena načina života, kao što su unos više soli i tekućine, vježbanje i promjene u prehrani, kako bi se poboljšalo stanje krvnog tlaka.