Infarkt

Ateroskleroza

Jedan od najčešćih uzroka srčanog udara je ateroskleroza arterija koje srčani mišić opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima. Ateroskleroza je bolest koja se javlja kada se masne naslage, kolesterol, kalcij i druge tvari nakupljaju u stijenkama arterija. Takve naslage se nazivaju plakovi, a tijekom vremena mogu oštetiti arteriju i dovesti do suženja ili blokade protoka krvi. Ateroskleroza je uzrok infarkta i mnogih drugih srčanih bolesti i može imati ozbiljne posljedice. Ateroskleroza se uglavnom ne manifestira simptomima dok ne dođe u uznapredovalu fazu. Međutim, neki ljudi mogu primijetiti sljedeće simptome: bol u prsima, teškoće u disanju, umor, gubitak daha, problemi s vidom i slabost u rukama i nogama. 

Ateroskleroza se obično dijagnosticira pomoću testova kao što su ultrazvuk, CT ili MRI skeniranje i angiografija. Tijekom ovih testova, liječnici mogu vidjeti unutarnje zidove arterija i identificirati prisutnost plaka. 

Liječenje ateroskleroze ovisi o ozbiljnosti stanja. U ranim fazama, promjene u načinu života mogu biti dovoljne za usporavanje napredovanja bolesti. To može uključivati promjenu prehrane, gubitak težine, povećanje tjelesne aktivnosti i prestanak pušenja. U kasnijim fazama, mogu biti potrebni lijekovi ili operacija kako bi se plakovi uklonili i poboljšao protok krvi.

Simptomi srčanog udara

Simptomi srčanog udara mogu varirati, a neki ljudi ne moraju ni osjetiti simptome. Međutim, neki od najčešćih simptoma srčanog udara su bol ili pritisak u prsima, bol ili nelagoda u ramenima, vratu, leđima, čeljusti ili rukama, kratkoća daha, hladan znoj, mučnina ili povraćanje te vrtoglavica ili nesvjestica. Žene često imaju manje tipične simptome kao što su umor, mučnina i bol u leđima, stoga je važno obratiti pažnju na sve simptome koji se mogu pojaviti.

Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma, posebno ako se javljaju odjednom i traju nekoliko minuta ili se pogoršavaju tijekom vremena, trebali biste odmah potražiti medicinsku pomoć. Rana dijagnoza i hitno liječenje mogu pomoći u sprječavanju oštećenja srca i smanjenju rizika od smrti. Važno je napomenuti da simptomi srčanog udara mogu biti vrlo slični simptomima drugih bolesti, stoga je važno obratiti se kardiologu što je prije moguće ako se pojave neki od ovih simptoma.

Liječenje srčanog udara

Liječenje infarkta srca (srčanog udara) je hitna i složena medicinska procedura koja se mora provesti u najkraćem mogućem roku kako bi se spasio život pacijenta i smanjilo oštećenje srčanog mišića. Liječenje infarkta sastoji se od tri faze – hitne intervencije, stabilizacije stanja pacijenta i rehabilitacije.

Kada se pacijentu dijagnosticira srčani udar, hitno se primjenjuju medicinske mjere za smanjenje oštećenja srčanog mišića i sprječavanje smrti. To uključuje primjenu kisika, nitrata, analgetika, antitrombotika i u pravilu intervenciju na srčanim krvnim žilama (najčešće sa ugradnjom stentova).

Nakon hitne intervencije pacijent se prebacuje na intenzivnu njegu gdje se nastavlja s liječenjem i praćenjem stanja pacijenta. Kod stabilizacije stanja pacijenta primjenjuju lijekovi koji smanjuju daljnje oštećenje srčanog mišića i održavaju srčane krvne žile prohodnima.

Kada je pacijent stabiliziran, prelazi se na rehabilitaciju kako bi se poboljšalo stanje srčanog mišića i spriječilo ponavljanje srčanog udara. U rehabilitaciji se radi na promjeni načina života pacijenta što uključuje zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost te prestanak pušenja. Osim toga pacijentima se preporučuje da nastave uzimati lijekove koji su im propisani za kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i slično. Također se kod pacijenata radi i kardiološka rehabilitacija kojoj je cilj, pod nadzorom kardiologa, smanjiti rizik od ponovne pojave srčanog udara ili drugih srčanih problema te poboljšati kvalitetu života kroz tjelesnu aktivnost, prehranu, edukaciju i psihološku podršku.

Prevencija srčanog udara

Prevencija infarkta srca je izuzetno važna jer srčani udar može uzrokovati trajna oštećenja srca i drugih vitalnih organa, pa čak i smrt. Postoji nekoliko ključnih mjera koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od srčanog udara:

• Održavajte zdravu prehranu – jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i niskomasnih proteina poput piletine i ribe
• Vježbajte redovito – preporučuje se najmanje 30 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti pet puta tjedno
• Kontrolirajte krvni tlak i razinu kolesterola – redovito posjećujte svog liječnika i pratite vaše zdravstvene vrijednosti
• Prestanite pušiti – pušenje je jedan od najvećih faktora rizika za srčani udar.
• Smanjite stres – Pronađite način da smanjite stres u svom životu, primjerice kroz meditaciju, jogu, tjelovježbu ili druženje s prijateljima
• Kontrolirajte dijabetes – ako imate dijabetes, važno je redovito kontrolirati razinu šećera u krvi kako bi se smanjio rizik od srčanog udara

Redovito posjećujte svog liječnika – redoviti pregledi i testovi mogu pomoći u otkrivanju i sprečavanju srčanih bolesti

Prva pomoć kod srčanog udara

Ako sami osjetite simptome i sumnjate na srčani udar, odmah nazovite hitnu pomoć i nikako nemojte voziti sami. Pokušajte ostati smireni i, ako možete, uzmite lijekove za srce koje Vam je propisao liječnik.

Ako posumnjate da druga osoba ima srčani udar pozovite hitnu pomoć, pokušajte smiriti osobu, postavite ju u udoban položaj, pratite vitalne znakove (disanje i puls) te pratite dolazi li do promjena. Ako je osobi propisan neki lijek za srca svakako ga primijenite te u slučaju da je osoba u nesvijesti postavite ju u stabilan bočni položaj.

Kada primijetite da je osobi srce prestalo raditi ili je osoba prestala disati, odmah započnite umjetno disanje i oživljavanje. Prvo je potrebno osloboditi dišni put te početi s masažom srca i davanjem umjetnog disanja. Vrlo je važno ne gubiti vrijeme sa započinjanjem oživljavanja jer uspjeh je najveći u prve četiri minute od prekida rada srca.

Posljedice srčanog udara

Srčani udar može imati različite posljedice na tijelo, a njihova težina ovisi o tome koliko je srce oštećeno. Neke od mogućih posljedica su:

Oštećenje srčanog mišića – srčani udar može oštetiti srčani mišić, što može dovesti do smanjenja funkcije srca

Problemi sa srcem – osobe koje su pretrpjele srčani udar imaju povećan rizik od raznih problema sa srcem, kao što su nepravilan rad srca, srčane aritmije i kardiogeni šok

Zatajenje srca – srčani udar može oštetiti srčani mišić u tolikoj mjeri da srce ne može učinkovito pumpati krv kroz tijelo, što dovodi do zatajenja srca

Oštećenje drugih organa -srčani udar može uzrokovati oštećenja i drugih organa, kao što su mozak, pluća, jetra i bubrezi

Emocionalne posljedice – osobe koje su pretrpjele srčani udar često su sklonije emocionalnim problemima poput anksioznosti, depresije i straha od novog srčanog udara