MADEŽI I TUMORI KOŽE

Madeži

Madeži su dobroćudne promjene na koži koje nastaju zbog nakupljanja melanocita, odnosno stanica koje stvaraju pigment. Madeži mogu biti u razini kože ili pak uzdignuti, svjetliji ili tamniji, obično smeđe boje odnosno pigmentirani. Mogu biti plavi, na peteljci, imati dlake, iako je većina ipak bez dlaka, mogu biti iznad ili u razini kože. I veličina madeža nešto je što varira od osobe do osobe pa tako viđamo madeže velike tek nekoliko milimetara, kao i one koji zahvaćaju velike površine kože.

Upravo potonji predstavljaju velik rizik za pojavu melanoma. Madeži se mogu pojaviti bilo gdje na koži lica, vrata, tijela kao i na glavi. Ponekad zbog same lokalizacije i izgleda mogu smetati te se takvi madeži uklanjaju bez obzira što nisu promijenjeni, tj. iz estetskih razloga.

Maligni melanom i drugi zloćudni tumori kože

Maligni melanom jedan je od najzloćudnijih tumora kože i sluznica koji nastaje malignom transformacijom melanocita (stanica koje stvaraju pigment melanin) uz veliku sklonost ranom metastaziranju. Za razliku od drugih oblika raka kože, melanom je agresivan tumor koji se očituje lokalnom agresivnošću i širenju putem krvi i limfe.

Maligni melanom karakteristično je nejednolika, tamnosmeđa ili crna pigmentirana promjena. Može biti i nepigmentirana kao što je slučaj kod amelanotičnog melanoma. Postoji nekoliko kliničkih oblika melanoma koji se razlikuju u veličini, izgledu, a njihova pojava ovisi i o dobi osobe. Razvija se u razdoblju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Najčešći tumor kože jest bazocelularni karcinom koji rijetko metastazira (<0,1%), za razliku od malignog melanoma. Karakteriziraju ga spori rast i bezbolnost. Pojavljuje se u starijoj životnoj dobi, obično nakon šezdesete godine života, te u osoba svijetle puti (tip kože I i II). Većina takvih tumora pojavljuje se na licu.

U nastanku bazocelularnog karcinoma najveću ulogu ima ultraljubičasto (UV) zračenje, no bitni su i genetski utjecaj, kemijski karcinogeni, imunosupresija i ionizirajuće zračenje. Može nastati i na kronično oštećenoj koži, npr. u kroničnoj rani ili u području ožiljka. Ovisno o kliničkoj slici razlikujemo više oblika. Najznačajnije karakteristike većine bazocelularnih karcinoma jesu ranica, krvarenje, perlasto sjajna površina, uzdignuti rubovi i površinske teleangiektazije (kapilare).

Planocelularni karcinom jest zloćudni (maligni) epidermalni tumor nastao malignom proliferacijom keratinocita u epidermisu, adneksima kože te u sluznicama koje imaju sposobnost orožnjavanja. Drugi je po učestalosti nemelanomski tumor kože. Najčešće se razvija iz prekanceroznih lezija, osobito iz aktiničke keratoze.

Planocelularni karcinom može se pojaviti i kao invazivni karcinom, odnosno može metastazirati u limfne čvorove i pluća.

Promjena najčešće počinje kao bradavičasta tvorba, a kako raste, nastaje ranica koja ne zacjeljuje.

Svi navedeni tumori na koži liječe se ekscizijom (kirurški).

Aktiničke su keratoze prekanceroze odnosno smatraju se carcinomom in situ na suncu izloženoj koži. Riječ je o okruglastim, crvenkastim, hrapavim površinama koje obično imaju ljuskicu koja se stalno obnavlja i ne zacjeljuje. Keratoze su uglavnom manje od 1 cm. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, a u terapiji se primjenjuje tekući dušik, odnosno krioterapija. Mogu se liječiti i 5% imikvimodom (citostatikom), zatim laserom, a ponekad je nužno i kirurško odstranjenje.

Tko obolijeva od raka kože?

Danas možemo govoriti o povećanom broju melanoma, ali i drugih tumora na koži koje otkrijemo i koje su povezani s opeklinama od sunca koje smo možda zadobili u ranijim fazama odrastanja. Koža sve to pamti i vraća nam promjenama na postojećim madežima ili novonastalim tumorskim promjenama.

Dobna granica za pojavu tumora na koži uvelike se smanjila te ih nalazimo i kod osoba od tridesetak-četrdesetak godina, a nekad smo ih viđali isključivo kod osoba starijih od šezdeset godina. Također, veći rizik oboljenja i nastanka raka kože imaju osobe svjetlije puti, kose i očiju.

U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. U posljednjih 30 godina broj se oboljelih od malignog melanoma u Europi udvostručio, a stopa smrtnosti u Hrvatskoj čak je za 50% veća od prosječne stope smrtnosti za države Europske unije, upravo jer se melanom dijagnosticira u uznapredovalu stadiju.

Planocelularni karcinom

Dermoskopija – bezbolna metoda praćenja i otkrivanja promjena na koži

Zbog činjenice da je melanom jedan od najopasnijih tumora kože i sluznica, važni su praćenje madeža i redoviti preventivni dermatološki pregledi madeža uz dermatoskopiju. Dermatoskopija je potpuno bezbolan pregled i omogućava vam da odmah nakon pregleda znate gotovo sve o vašim madežima. Dermatoskopija omogućuje analizu pigmenta i strukture pigmentiranih i nepigmentiranih promjena kroz slojeve kože, što je prostim okom nemoguće.

Vrijednost dermatoskopije upravo je u ranijem otkrivanju promjena koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normalnoga). Zato naglašavamo da su dermatoskopija i pregled madeža pregled koji vam može spasiti život jer ako se melanom otkrije u najranijoj fazi (melanoma in situ), možemo reći da je izlječenje 100 % s obzirom na to da je u tom slučaju riječ o melanomu koji je još uvijek ograničen na površinski sloj kože u epidermisu.

Što je melanom deblji, to je prognoza lošija i veća je vjerojatnost metastaziranja.

Pregled madeža prva je linija obrane od raka kože!

Dermatolog će prilikom prvog pregleda vidjeti jeste li svjetlije ili tamnije puti, svjetlijih ili tamnijih očiju, koliko madeža imate na koži, kakva vam je obiteljska sklonost nastajanju tumora na koži te na temelju svega navedenog i dermatoskopije madeža odrediti je li potrebno nešto odstraniti i koliko su česte kontrole. Prilikom pregleda dermatolog će vas uputiti što je važno pratiti na koži i na što obratiti pozornost.

Kako bismo razlikovali normalan madež od displastičnog ili atipičnog madeža, odnosno melanoma, pomaže nam pravilo ABCDEFG (engl. Assimetry, Border, Color, Diameter, Elevation/evolution, Feeling, Growth). Ne smiju se zanemariti ni klinički znakovi upale, pojava ranica i krvarenja. Dakle, važno je pratiti je li neki postojeći madež:

• postao asimetričan
• nepravilnih je rubova
• ima dvije i više boja
• veći je od 6 mm u promjeru
• ako je bio u razini kože, je li se počeo uzdizati
• pojavljuje li se subjektivan osjećaj pečenja ili svrbeža nekog madeža
• primjećujete li da madež raste.

Uočite li ijednu od navedenih promjena, onda su to znakovi za alarm i hitno javljanje dermatologu na pregled.

Stoga potrebno je odvojiti malo vremena i odlučiti se doći na pregled koji vam može spasiti život.

Benigni tumori kože

Izrasline na koži nazivamo tumori, a većina je njih benigna, tj. dobroćudna. Pravilnu dijagnozu postavlja specijalist dermatologije koji će poduzeti sve potrebne dijagnostičke metode poput dermatoskopije, eventualne biopsije i ponekad potpunog odstranjivanja promjene na koži te patohistološke analize i konačne dijagnoze.

Većina dobroćudnih izraslina na koži dijagnosticira se samo kliničkim pregledom među koje spadaju fibromi kože, piogeni granulom, seborejičke bradavice, dermatofibromi, hemangiomi.

Što su fibromi i kako ih ukloniti?

Fibromi su dobroćudne tvorbe. Nazivamo ih još meki fibromi jer su na dodir mekani i bezbolni, a najčešće su smješteni na vratu, pazušnim jamama te u preponama. Mogu varirati u broju, biti na peteljci ili se tek malo uzdizati iznad razine kože. Boje su kože ili nešto tamnije smeđe. Razlog njihova stvaranja nije u potpunosti poznat, a primjećuje se njihovo češće pojavljivanje kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili kod nekih endokrinoloških bolesti.

Dijagnoza se postavlja samim kliničkim pregledom i ne zahtijeva dodatne dijagnostičke metode. Uklanjanje fibroma provodi se isključivo iz estetskih razloga.

Elektrokauterizacija

Jedna je od metoda uklanjanja fibroma. Prije samog zahvata na fibrome stavlja se lokalni anestestik u obliku kreme te nakon dvadesetak minuta djelovanja moguće je elektrokauterom ukloniti fibrome. Taj je zahvat samim time bezbolan, a uz to dobivamo brzo i efikasno uklanjanje svih fibroma.

Nakon uklanjanja promjena na koži nekoliko dana vidljive su male krastice koje se tretiraju antibiotskim praškom i u to vrijeme nije preporučljivo kupanje u bazenu, odlazak u saune odnosno prekomjerno znojenje te izlaganje suncu. Nakon nekoliko dana koža je bez promjena, lijepa i zdrava.

Piogeni granulom

Spada u dobroćudne promjene na koži, a izgleda kao ružičasti čvorić građen od krvnih žila. Nastaje naglo, obično nakon manje ozljede i lako prokrvari na najmanju traumu. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike. Navedena tvorba mora se kirurški odstraniti i obavezna je patohistološka analiza jer ponekad može nalikovati melanomu te je stoga važna točna dijagnoza.

Zbog pojačane prokrvljenosti kod trudnica, piogeni granulomi mogu se jako i brzo povećati te se također kirurški odstranjuju.

Seborejičke bradavice (veruke)/keratoze

Vrlo su česte dobroćudne promjene na koži koje se obično pojavljuju u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Riječ je o manjim ili većim bradavičastim izraslinama na koži koje mogu biti hrapave ili glatke površine, svjetlije ili tamnije smeđe pigmentirane i obično izgledaju „nalijepljene“ na podlogu. Ponekad je slučaj da se ljušte i svrbe, a dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i dermatoskopije. Odstranjivanje navedenih promjena provodi se tekućim dušikom ili krioterapijom.

Dermatofibrom

Također spada u dobroćudne tumore kože. Radi se o crvenkasto-smećkastom čvoriću koji se obično pojavljuje na nogama, ali može se vidjeti i na rukama te na trupu. Obično nastaje nakon uboda insekta ili urasle dlake, a veličine je do 1 cm. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i dermatoskopije. Terapija nije potrebna, međutim ako smetaju iz estetskih ili drugih razloga, mogu se ukloniti kirurški.

Hemangiomi

To su također dobroćudne promjene na koži građene od povećanog broja krvnih žila ispunjenih krvlju. Njihova veličina može varirati, a mogu biti prisutni već prilikom rođenja ili se javljaju kasnije tijekom života. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i najčešće se uklanjaju laserski.

Keratoze