Poliklinika binova logo



Copyright © 2021 Poliklinika BINOVA

Copyright © 2021 Poliklinika BINOVA

ALERGIJE I DERMATITISI

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari koje se mogu manifestirati na koži, u dišnim putevima, a u nekim slučajevima tegobe obuhvaćaju oba sustava. S obzirom na suvremeni način života te urbanizaciju, izloženost alergenima i onečišćenjima, alergija je sve više i one postaju problem milijuna ljudi diljem svijeta. Uz alergije vežemo i neke vrste dermatitisa kao što su npr. atopijski, kontaktni i ekscematoidni dermatitisi.

Atopijski dermatitis

Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti kože koja je praćena epizodama pogoršanja, odnosno govorimo o recidivirajućoj bolesti koja je posljednjih godina u velikom porastu. Uzrok atopijskog dermatitisa vrlo je složen i još nije u potpunosti jasan. U prvom redu to je nasljeđe. Dakle kod nekih obitelji primjećujemo pojavnost bolesti kod više članova.

Kod oboljelih od atopijskog dermatitisa otkrivena je mutacija gena za filagrin (protein) koji je važan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog nefunkcionalne zaštitne barijere kože, ona je suha, „propusna“ za alergene iz okoliša te razne mikroorganizme i to je početak alergijske reakcije. Karakteristika ove bolesti jest suha i crvena koža uz izražen osjećaj svrbeža.

Bolest se može razviti već u najranijoj životnoj dobi (prije navršene prve godine života), a 85% djece koja ima atopijski dermatitis razboli se do pete godine života.

Kako prepoznati ovaj tip dermatitisa?

Klinička slika varira ovisno o dobi oboljelog. Kod dojenčadi promjene su crvene, okrugle, dijelom izgrebane na vanjskim dijelovima ruku i nogu te na licu i vlasištu. Zbog svrbeža i grebanja često se promjene dodatno inficiraju. U dječjoj dobi bolest se može nastaviti ili tek tada pojaviti. U toj dobi promjene su na koži simetrične, crvene, suhe, ponegdje s krasticama, razgrebane, a vidimo ih na licu, očnim kapcima, vratu, pregibima velikih zglobova (na laktovima, iza koljena) te na gornjim dijelovima šaka.

Kod adolescenata i odraslih promjene su slične kao i u dječjoj dobi. Nakon smirivanja upale tijekom ljeta kada koža potamni, na mjestima gdje je bilo crvenilo zaostaju bijela područja. Kod nekih oboljelih primjećuje se tamni, smeđi vrat kao hiperpigmentacija nakon smirivanja upalne faze (dirty neck sign). Također možemo vidjeti kod nekih oboljelih hiperpigmentacije oko očiju (racoon sign).

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i alergološke obrade gdje bolesnici imaju povišen broj eozinofila u diferencijalnoj krvnoj slici i povišene vrijednosti serumskih IgE. Kod takvih bolesnika radi se PRICK test na inhalacijske i nutritivne alergene te atopy patch test.

Liječenje i mjere prevencije atopijskog dermatitisa

U terapiji atopijskog dermatitisa najvažnija je njega kože. Danas se koriste uljne kupke i uljni gelovi za tuširanje te sindet sredstva koja se mogu koristiti za tuširanje tijekom cijele godine. Važno je nanositi i dovoljnu količinu emolijensa koji imaju zadatak zaštitnog filma na površini kože, smanjuju suhoću kože, a time i svrbež kože koji je vodeći simptom kod bolesnika s atopijskim dermatitisom.

Utvrđivanje provokacijskih čimbenika kod bolesnika i njihovo izbjegavanje vrlo je važno u liječenju atopijskog dermatitisa. Takvim se bolesnicima, ako imaju alergiju npr. na grinje ili kućnu prašinu, preporučuje da maknu tepihe i zastore iz sobe u kojoj borave i spavaju te zamijene stare madrace. Isto tako osobe koje imaju dokazanu alergiju na dlaku i epitel životinja ne bi trebale držati kućne ljubimce.

Osobe alergične na duhan ne bi smjele pušiti i boraviti u zadimljenim prostorima. Kod dojenčadi se savjetuje što duže dojenje, prilagođavanje prehrane majke koja doji i izbjegavanje određene hrane za koju je dokazano da su jači alergeni, kao što su npr. kikiriki i drugi orašasti plodovi. Također kod dojenčadi kod koje se utvrdi preosjetljivost na proteine kravljeg mlijeka (ako nisu na majčinu mlijeku) postoje adaptirane mliječne formule kojima se takva djeca hrane.

Svrbež kože razlog je da takvi bolesnici lošije spavaju, narušavaju se odnosi i funkcioniranje obitelji.  Antialergijski lijekovi (antihistaminici)  imaju slab učinak u smanjenju svrbeža. Dobre rezultate daje fototerapija, UVB. Lokalno primjenjujemo kortikosteroide kao prvu liniju protuupalne terapije. Važno je prilikom pregleda dobro objasniti način primjene kortikosteroidnih krema, njihovu nuspojavu, razbiti strah od upotrebe kortikosteroida.

Također u liječenju atopijskog dermatitisa koristimo i druge lijekove, kao npr. imunomodulatore. Prednost je tih lijekova što je njihovo djelovanje u usporedbi s kortikosteroidima takvo da djeluju kao srednje jaki kortikosteroidi, a nuspojave značajno su manje.

Kontaktni dermatitis (iritativni i alergijski)

Pod pojmom kontaktnog dermatitisa možemo govoriti o alergijskom kontaktnom dermatitisu i iritativnom kontaktnom dermatitisu. To su relativno česte tegobe zbog kojih se ljudi javljaju dermatologu. Obilježje je iritativnog kontaktnog dermatitisa da u njegovu nastanku ne sudjeluju imunosne reakcije i nije potrebno prethodno izlaganje nekoj tvari da bi došlo do promjena na koži i da sličnu reakciju ima većina ispitanika izloženih određenoj tvari.

Kod iritativnog kontaktnog dermatitisa za nastanak promjena odgovorna je izloženost kože nekoj tvari (i u malim koncentracijama), pri čemu zbog ponavljanih utjecaja dolazi do njezina oštećenja i kumuliranja učinka. Takve promjene mogu postupno dovesti do kroničnog oštećenja kože, a tipično je da su najčešće lokalizirane (ne šire se).

Kod alergijskog kontaktnog dermatitisa nastaje imunosna reakcija koja je pokrenuta senzibilizacijom na neku tvar.

Najvažniji čimbenik u diferencijaciji tih dvaju tipova kontaktnih dermatitisa jest provođenje epikutanog testa (patch) kojim se dokazuje alergijska reakcija tipa IV. Kontaktne promjene na koži najčešće potiču lateks, zaštitna oprema, sapuni i sredstva za čišćenje, zatim smole, akrilati itd. Najčešće su pozitivne reakcije u epikutanom testu na metale, mirise, lokalne antibiotike, kemikalije u frizerskim setovima, lokalne kortikosteroide, ljepila i plastiku.

Postoje spoznaje da se učestalost alergijskog kontaktnog dermatitisa povećava s dobi. Ponavljajuća i prolongirana izloženost te potencijalna osjetljivost na neke tvari dovode do povećanja razvoja alergijskog kontaktnog dermatitisa u odrasloj dobi. Među kontaktnim alergenima ističu se različite tvari, a osobito često metali, zbog čega su i najčešće ispitivani.

Klinički se alergijski kontaktni dermatitis  može javljati na različitim lokalizacijama, osobito na koži šaka, te se može manifestirati kao akutni ili kronični oblik. Od općih simptoma izražen je svrbež. Na koži (najčešće šaka) vidimo crvenilo,mjehuriće, ponekad ranice, zadebljanje kože, pucanje kože (ragade) te ljuskanje.

Kod pojave kontaktnih dermatitisa, iritativnih ili alergijskih oblika, iznimno je važno izbjegavati kontakt s uzročnim alergenima ili škodljivim tvarima. Također treba upozoriti bolesnika da nosi zaštitne rukavice tijekom rada i kontakta s alergenom na koji je dokazana preosjetljivost ili tijekom izloženosti iritansima (kiselinama, lužinama, deterdžentima i drugim kemikalijama) s kojima pritom dolazi u kontakt. 

U lokalnoj terapiji ponajprije se primjenjuju kortikosteroidne kreme i masti, a upotrebljavaju se i keratolitičke masti za uklanjanje ljusaka ako one dominiraju kliničkom slikom. Lokalnim kortikosteroidnim preparatima mogu se dodavati antibiotske masti koje su korisne zbog čestih sekundarnih infekcija i ragada .

Posljednjih nekoliko desetljeća postoji mogućnost primjene lokalnih imunomodulatora kojima se nastoji smanjiti upotreba kortikosteroidnih pripravaka, a time i prateće nuspojave. Važno je naglasiti da je kontinuirano potrebno koristiti neutralnu lokalnu njegu koja koži vraća vlažnost i obnavlja je, čime se potiče njezina otpornost na vanjske utjecaje. 

Ekcematoidni dermatitis

Ekcematoidni oblik dermatitisa karakteriziraju crvena, okrugla, suha ili vlažna žarišta na koži. Obično su promjene smještene na rukama i nogama. Bolest se više pogoršava zimi. Uzrok nije u potpunosti jasan, ali najvažnije je otkriti eventualno žarište u organizmu koje može biti razlog izbijanju promjena na koži. To su najčešće neke bakterijske infekcije uzrokovane stafilokokom ili streptokokom.

Također razlog mogu biti virusi, gljivice, paraziti. Kada se otkriju i izliječe takva žarišta, promjene na koži značajno se smanjuju. Na promjene na koži primjenjuju se kortikosteroidne kreme ili masti nakon čega dolazi do potpunog nestanka promjena. Bolest se može vratiti , osobito ako uzrok nije pronađen.

Urtikarija

Drugi naziv za urtikariju jest koprivnjača koja je dobila naziv po tipičnoj kliničkoj slici koja je karakterizirana pojavom urtika, poput kože opečene koprivom. Osim promjena na koži mogu se javiti smetnje disanja, otok jezika, usnica, zglobova. Karakterizira je jak svrbež i to je osnovni subjektivni simptom. Urtikarija može biti alergijska u kojoj sudjeluju imunološki mehanizmi, točnije riječ je o reakciji antigena i protutijela, uglavnom IgE .

Urtikarija može biti akutna ili kronična. Ako traje do šest tjedana, govorimo o akutnoj urtikariji, a ako promjene nastave i dalje izbijati, govorimo o kroničnoj urtikariji. Uzroci akutne urtikarije mogu biti: lijekovi, nutritivni alergeni, inhalacioni alergeni i ubodi insekata.

Razlozi kronične urtikarije mogu biti: lijekovi (ali znatno rjeđe, za razliku od akutne), nutritivni i inhalacioni alergeni (također rijetko). Značajno češći razlog kroničnih urtikarija osobito kod djece jesu crijevni paraziti, zatim različiti fokusi (sinuitisi, tonzilitisi i druge infekcije), gastrointestinalni poremećaji (Helicobacter pylori, poremećaji pasaže crijevne flore), endokrini poremećaji, maligni tumori, autoimune urtikarije.

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničke slike, alergološkim testiranjem kao što su: PRICK test na nutritivne i inhalacione alergene, epikutani test, RIST, RAST, provokacijski test, test ekspozicije.

Kod kronične urtikarije važna je, uz alergološku obradu, obrada na fokuse i tumorske markere.

Terapija se sastoji u primjeni antihistaminika, lokalnih i sistemskih kortikosteroida te eliminaciji alergena za koji se sumnja da je uzrok alergije ili uklanjanja nekog drugog uzročnog čimbenika.

Alergološka testiranja

PRICK test (kožni ubodni test)

PRICK test ili kožni ubodni test izvodi se na nutritivne (hranu) i na inhalacijske (peludi) alergene, a može se izvoditi i na konzervanse i aditive.

Ovaj oblik testa služi za dokazivanje prisutnosti specifičnih IgE protutijela u koži bolesnika koji reagiraju na određeni alergen. Testom se dokazuje alergijska reakcija tipa I/ posredovana protutijelima.

Testira se u sjedećem položaju. Testiranje se provodi tako da se otopina alergena nanosi u vidu kapljica na unutarnju stranu podlaktice te se ubodom lancete unosi u površinski sloj kože. Potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.

Pozitivna kontrola (histamin) omogućava da se procijeni reaktivnost kože i jačina kožnih proba, a negativna kontrola (fiziološka otopina) omogućava isključivanje reakcije nastale zbog uboda lancete kao uzroka pozitivnog testa. Nakon jedne minute otopina se briše, a rezultati se očitavaju nakon 20 minuta.

Test se smatra pozitivnim, ako se na mjestu uboda stvori urtika (uzdignuta crvenkasta ili blijeda promjena na koži različitog oblika i veličine). Često su prisutne lokalne reakcije u vidu crvenila i svrbeža kože.

Postoji mogućnost pojave sistemske alergijske reakcije na alergen koja se može očitovati pojavom urtikarije, angioedema, rinoreje, bronhospazma, gastointestinalnih simptoma (grčeva u trbuhu, povraćanja, proljeva) te anafilaktične reakcije zbog čega se test provodi pod liječničkim nadzorom.

Epikutani test na kontaktne alergene

Epikutani (PATCH) test služi za dokazivanje kasne reakcije preosjetljivosti na kontaktne alergene. Test se izvodi na koži leđa gdje se lijepe flasteri s alergenima (standardni set od 30 alergena). Testom na standardnu seriju alergena, obuhvaćeni su alergeni s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Postoje i profesionalni setovi alergena kao npr. frizerski koji obuhvaćaju alergene s kojima u svom radu dolaze u kontakt samo frizeri.

Test se očitava nakon 48 sata kada se flasteri skidaju te se dodatna očitanja provode nakon 72 ili 96 sati i konačno sedam dana nakon postavljanja epikutanog testa, izdaje se nalaz sa svim uputama o prisutnosti i načinu izbjegavanja alergena na koje se dokaže preosjetljivost.

Pozitivna reakcija na pojedini alergen manifestira se pojavom otekline (edema), crvenila s malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.