KARDIOLOGIJA
Kardiologija je grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih žila. U našoj poliklinici možete napraviti kompletan kardiološki pregled, a posebno ga preporučujemo osobama koje imaju povišeni krvni tlak, dijabetes ili obiteljsku sklonost srčanim oboljenjima.
O kardiologiji
Kardiologija je grana interne medicine i bavi se kardiovaskularnim bolestima. U kardiovaskularne bolesti ubrajamo: bolesti endokarda, miokarda i perikarda te aritmije, prirođene i stečene greške srčanih zalistaka, srčanu insuficijenciju, aterosklerozu, trombozu, tromboflebitis itd.
S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu i da u Republici Hrvatskoj svaki drugi stanovnik premine uslijed neke od bolesti srca i krvnih žila, u Poliklinici BINOVA posebnu pažnju pridajemo upravo toj grani medicine, s naglaskom na prevenciju i pravovremenu dijagnostiku.
Kardiološki pregled neinvazivan je, a obavlja ga specijalist interne medicine – kardiolog. Pregled započinje mjerenjem krvnog tlaka i elektrokardiogramom (EKG-om). Potom se kroz razgovor s pacijentom uzima njegova anamneza te se obavlja fizikalni pregled pacijenta, a prema podacima dobivenim na pregledu postavlja se dijagnoza ili se, u slučaju da su podaci nedostatni za postavljanje dijagnoze, pacijenta upućuje na dodatne pretrage.
Ako se suočavate sa simptomima kao što su: preskakanje srca, otežano disanje, stezanje u prsima, pritisak u prsima i nedostatak zraka te primjećujete da se brzo umarate pri naporu, posjetite naš odjel kardiologije gdje ćete, uz pomoć naših stručnjaka i najsuvremenijih dijagnostičkih testova i postupaka u kratkom roku dobiti točnu dijagnozu i plan liječenja.
Kardiološke usluge
Dijagnostičke metode kod kardiološkog pregleda
Kardiološki pregled podrazumijeva pregled specijalista te se na temelju kliničkog pregleda, anamneze, EKG-a i ultrazvuka te drugih dijagnostičkih pregleda može postaviti dijagnoza i odrediti terapija. Pregled kod kardiologa potreban je kod osoba kod kojih se sumnja na bolesti srca i/ili krvnih žila, a te bolesti dijele se na bolesti miokarda, perikarda, endokarda te greške srčanih zalistaka, srčanu insuficijenciju, poremećaje srčanog ritma i bolesti krvnih žila.
Pri kardiološkom pregledu uzima se detaljna anamneza kroz razgovor s pacijentom o prijašnjim bolestima, navikama, tegobama i bolestima u obitelji. Osim razgovora vrši se i fizikalni pregled pacijenta te se obavlja i EKG.
Nezaobilazne dijagnostičke metode u kardiologiji su elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca.
Dijagnostičke metode kod kardiološkog pregleda
Kardiološki pregled podrazumijeva pregled specijalista te se na temelju kliničkog pregleda, anamneze, EKG-a i ultrazvuka te drugih dijagnostičkih pregleda može postaviti dijagnoza i odrediti terapija. Pregled kod kardiologa potreban je kod osoba kod kojih se sumnja na bolesti srca i/ili krvnih žila, a te bolesti dijele se na bolesti miokarda, perikarda, endokarda te greške srčanih zalistaka, srčanu insuficijenciju, poremećaje srčanog ritma i bolesti krvnih žila.
Pri kardiološkom pregledu uzima se detaljna anamneza kroz razgovor s pacijentom o prijašnjim bolestima, navikama, tegobama i bolestima u obitelji. Osim razgovora vrši se i fizikalni pregled pacijenta te se obavlja i EKG.
Nezaobilazne dijagnostičke metode u kardiologiji su elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca.
Hipertenzija
Hipertenzija ili trajno povišenje tlaka je česta dijagnoza u Hrvatskoj i svijetu. Uzroci hipertenzije nisu poznati, ali neuravnotežene životne navike svakako povećavaju rizik. Pacijentima se preporučuje prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola, šećera i stresa te uravnotežena prehrana. Uz promjenu životnih navika na bolje, bitno je i redovito praćenje krvnog tlaka koje se može raditi kod kuće uz pomoć digitalnog tlakomjera ili na redovnom posjetu liječniku.
Simptomi koji ukazuju na hipertenziju su razni, kao jutarnje glavobolje, tremor mišića, zujanje u ušima, vrtoglavice i anksioznost. Dijagnoza hipertenzije se često postavi tek kada hipertenzija napravi veću štetu na organima pacijenta i zato, ako sumnjate na povišeni tlak, dogovorite pregled kod našeg kardiologa koji će Vam pomoći u otkrivanju uzroka simptoma.
Poremećaji srčanog ritma
Kada se u stvaranju ili pak provođenju električnih impulse odgovornih za kontrakcije miokarda pojave abnormalnosti, govorimo o aritmijama i poremećajima rada srca.
Preskakanje srca jedan je od glavnih problema s kojim se osobe obraćaju kardiolozima. Radi se o ubrzanom nepravilnom lupanju srca, a riječ je o pojavi koju je nemoguće ne osjetiti. Može biti bezopasna pojava, ali može biti i simptom nekih ozbiljnih srčanih bolesti, kao što je to primjerice aritmija srca.
Aritmija srca također je jedna je od najučestalijih uputnih dijagnoza u kardiologiji. Normalni broj električnih impulse u srcu je između 60 i 80 puta u minuti. Kada je taj broj veći od 100, govorimo o tahikardiji. Tahikardija može nastati kao posljedica fizičkog napora, pada krvnog tlaka ili se može pojaviti uslijed psihičke napetosti ili straha. Uz to, ona može nastati i zbog patoloških procesa srca, ali i zbog onih procesa koji primarno ne zahvaćaju srce, poput primjerice endokrinih poremećaja i poremećaja ravnoteže elektrolita. Mali broj električnih impulse u srcu, onaj ispod 50 puta u minuti, označava brahikardiju. Brahikardija je stanje usporenog srčanog rada, a najčešće je nusprodukt fizičke kondicije, smanjene funkcije štitnjače, starenja ili uzimanja određenih lijekova. Iako najčešće bez simptoma, kod određenih osoba mogu se pojaviti simptomi poput omaglice, slabosti i/ili nelagode u prsima.
Poremećaji srčanog ritma
Kada se u stvaranju ili pak provođenju električnih impulse odgovornih za kontrakcije miokarda pojave abnormalnosti, govorimo o aritmijama i poremećajima rada srca.
Preskakanje srca jedan je od glavnih problema s kojim se osobe obraćaju kardiolozima. Radi se o ubrzanom nepravilnom lupanju srca, a riječ je o pojavi koju je nemoguće ne osjetiti. Može biti bezopasna pojava, ali može biti i simptom nekih ozbiljnih srčanih bolesti, kao što je to primjerice aritmija srca.
Aritmija srca također je jedna je od najučestalijih uputnih dijagnoza u kardiologiji. Normalni broj električnih impulse u srcu je između 60 i 80 puta u minuti. Kada je taj broj veći od 100, govorimo o tahikardiji. Tahikardija može nastati kao posljedica fizičkog napora, pada krvnog tlaka ili se može pojaviti uslijed psihičke napetosti ili straha. Uz to, ona može nastati i zbog patoloških procesa srca, ali i zbog onih procesa koji primarno ne zahvaćaju srce, poput primjerice endokrinih poremećaja i poremećaja ravnoteže elektrolita. Mali broj električnih impulse u srcu, onaj ispod 50 puta u minuti, označava brahikardiju. Brahikardija je stanje usporenog srčanog rada, a najčešće je nusprodukt fizičke kondicije, smanjene funkcije štitnjače, starenja ili uzimanja određenih lijekova. Iako najčešće bez simptoma, kod određenih osoba mogu se pojaviti simptomi poput omaglice, slabosti i/ili nelagode u prsima.
Infarkt
Infarkt miokarda u narodu je poznat i kao srčani udar, srčana kap ili infarkt srca. Riječ je o najčešćem uzroku iznenadne smrti te o najčešćoj dijagnozi pacijenata zaprimljenih u bolnicu. Do infarkta dolazi uslijed začepljenja dovoda krvi u srce kroz koronarnu arteriju, a smrtonosan je za jednu trećinu svih koji se s njime susretnu.
Ateroskleroza je najčešći uzročnik srčanog udara. To je kronična bolest arterija (krvnih žila) kod koje arterije postaju čvrste, gube elastičnosti i nisu u mogućnosti prilagođavati se promjenama u krvnom tlaku, a sve zbog nakupljanja masnoća, kalcija i vezivnog tkiva na njihovim stijenkama. Arterije postaju sužene, što dovodi do smanjenog dotoka krvi te do infarkta. Čimbenici rizika koji pridonose razvoju ateroskleroze su: šećerna bolest, hipertenzija, povišene masnoće u krvi/prekomjerna težina, pušenje.
Postoje simptomi koji i nekoliko mjeseci prije infarkta mogu upozoriti da nešto nje u redu sa srcem. Neki od simptoma su: zujanje u ušima i pritisak u glavi, vrtoglavica, stezanje u prsima (angina pektoris), pritisak u glavi, pritisak u prsima i nedostatak zraka. Oticanje nogu i konstantni umor također su simptomi koji mogu biti znak za alarm.