KRONIČNA OPSTRUKTIVNA PLUĆNA BOLEST (KOPB)

Što je zapravo KOPB?

Ova bolest smatra se trećim najčešćim uzrokom obolijevanja odraslih osoba u svijetu. Dosadašnji podatci govore da u Europi od ove bolesti umire do 300 000 ljudi godišnje. Smatra se da je glavni uzrok takvog stanja i razvoja te bolesti pušenje. Vjerojatnost da će bolesnik umrijeti od KOPB-a deset je puta veća u pušača nego u nepušača.

U početku bolesti javlja se zaduha (otežano disanje) i povremeno kašalj. Kako bolest napreduje, sve je izraženiji kratak dah, kašljanje i hripanje. Također, mogućnost komplikacija vrlo je česta ne samo na plućima, već i u cijelom organizmu.

Kakav je život s KOPB-om?

Kod pušača, osobito onih koji puše kutiju ili više cigareta dnevno, s vremenom dolazi do razvoja kašlja i iskašljavanja. Kasnije prilikom nekog napora javlja se i otežano disanje. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno jer se javlja samo u jutro, a iskašljaj je sluzav.

Osnovni simptom KOPB-a jest zaduha (dispneja) koja se pojačava kod pogoršanja bolesti, odnosno kako bolest napreduje. Zaduha je popraćena kašljem ili hripanjem i ponekad povišenom temperaturom.

S vremenom su pogoršanja bolesti sve češća i disanje je sve teže. Takvi bolesnici imaju sklonost češćim infekcijama, koža ima poprima plavkastu boju jer je dotok kisika slabiji i na kraju takve osobe vezane su uz dodatni kisik kako bi mogli disati.

Liječenje KOPB-a

Na početku, potrebno je naglasiti kako ova bolest nije izlječiva. Jedini je ispravan način što ranije postaviti pravu dijagnozu i naučiti osobu koja boluje od KOBP-a kako se nositi svakodnevno s njom. Važno je naučiti i članove obitelji o simptomima, liječenju i svakodnevnoj kontroli bolesti kako bi na vrijeme uočili eventualna pogoršanja i znali pravovremeno reagirati.

U dijagnostici plućnih bolesti koristi se spirometrija, kod nekih alergološka obrada – testiranje na inhalacijske alergene, ventolinski test i drugo. Kada su simptomi jako izraženi, koriste se inhalacijski kortikosteroidi, antibiotici ako je prisutna bakterijska infekcija, a od iznimne je važnosti naučiti oboljelu osobu tehniku pravilnog disanja, jačanja mišićnog tkiva te svakodnevnog razgibavanja i održavanja tjelesnog zdravlja.

Emfizem pluća

Emfizem pluća kronična je bolest kod koje dolazi do uništavanja plućnih mjehurića (alveola) pri čemu pluća gube elasticitet, a samim time i funkciju. Kod emfizema zračni prostori na kraju bronhiola (malih dišnih putova) pucaju i spajaju se u veće koji slabo funkcioniraju. Protok je zraka onemogućen i dio pluća skvrčava se (kolabira). Otežano je disanje, pluća gube kapacitet i takvo stanje ne može se popraviti.

Osobe s emfizmom osobito su podložne plućnim infekcijama kao što su upala pluća, bronhitis, ali i tegobama sa srcem i krvnim žilama. U najtežim slučajevima dolazi čak i do zatajenja srca.

Najznačajniji faktor u nastanku emfizema pluća jest pušenje. Danas se zna da u duhanskom dimu postoji više od 4000 kemikalija koje tijekom godina dovode do propadanja malih dišnih putova. Osim pušenja, nastanku emfizema pridonosi zagađenje zraka te profesionalna ekspozicija određenim kemikalijama i iritansima, koji također mogu dovesti do oštećenja dišnih putova.

Emfizem pluća – simptomi

Simptomi emfizema razvijaju se polako, obično između 40. i 50. godine života. Gledajući prema spolu oboljelih, češće obolijevaju muškarci. Najčešći su simptomi nedostatak zraka, otežano disanje, pritisak u prsima, dolazi do gubitka tjelesne težine, osoba osjeća umor, a kako bolest napreduje i dolazi do nedostatka kisika, oboljeli više ne može obavljati i najjednostavnije radnje.

Prvo i osnovno u liječenju emfizema jest prestanak pušenja. Za liječenje se koriste lijekovi koji dovode do širenja dišnih putova (bronhodilatatori). Na taj način smanjuje se kašalj i bolesnik lakše diše. Također je važna plućna rehаbilitаcija s vježbama disanja i jačanja respiratorne muskulature.

Kod oboljelih od emfizema važno je cijepljenje protiv gripe i pneumokoka, a u današnje vrijeme pandemije COVID-19 i cijepljenje protiv SARS-COV 2 kako bi se izbjegle komplikacije i teži oblici bolesti.

Bronhitis

Bronhitis je bolest koja je karakterizirana upalom sluznice bronha, praćena kašljem i iskašljavanjem, koja u nekim težim slučajevima dovodi do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti. Pravovremena dijagnoza i početak liječenja, neophodni su za sprječavanje razvoja težeg oblika bolesti i mogućih komplikacija.

Akutni bronhitis

Akutni bronhitis relativno je česta bolest koja se javlja obično u zimskom razdoblju i praćena je upalom grla, temperaturom, a ponekad i upalom sinusa kod oboljelih. Prosječno je trajanje bolesti desetak dana, najčešće bez posljedica iako kod nekih može doći i do upale pluća.

Akutni se bronhitis najčešće pojavljuje u sklopu virusnih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava u djece pa ga ne treba liječiti antibioticima.

Kronični bronhitis

Kod kroničnog bronhitisa glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme jest prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprječava protok zraka i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kronični bronhitis teži je oblik bolesti i predstavlja jedan od uvjeta da se razvije kronična opstruktivna plućna bolest. Najčešći je razlog nastanka kroničnog bronhitisa pušenje.

Koji su simptomi i kako se liječi bronhitis?

Osnovni je simptom bronhitisa kašalj i iskašljavanje sluzavog sadržaja. Bolesnici osjećaju nedostatak zraka, umor, nelagodu u prsima, a ako imaju i povišenu tjelesnu temperaturu, mogu imati zimice i tresavice. Kod akutnog bronhitisa javlja se glavobolja i bolovi u cijelom tijelu, a kašalj može biti prisutan još nekoliko tjedana nakon prestanka drugih simptoma.

Simptomi su kroničnog bronhitisa kašalj koji traje duže od tri mjeseca, iskašljavanje uz povremeno jače pogoršavanje simptoma koje može biti praćeno i povišenom tjelesnom temperaturom i bolovima u prsima. Vremenom dolazi i do gubitka tjelesne težine, otežanog i ubrzanog disanja, a na kraju dolazi i do razvoja kronične opstruktivne bolesti pluća.

Akutni bronhitis liječi se pripravcima koji olakšavaju iskašljavanje uz potporne mjere kao što su med, limun i čajevi, a ako se sumnja na bakterijsku infekciju, primjenjuju se i odgovarajući antibiotici. Osim lijekova koji olakšavaju i smiruju simptome kašlja važna je primjena lijekova, ako postoji alergija u obliku inhalatora, koji omogućuju otvaranje dišnih putova i lakšeg protoka zraka. Važno je provođenje i vježbi pravilnog disanja, tzv. plućna rehabilitacija.

Spirometrija

Spirometrija je bezbolna i nezaobilazna dijagnostička metoda kojom procjenjujemo plućnu funkciju. Njome se mjeri plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove prilikom udisaja/izdisaja. Spirometrija ne traje dugo, a izvodi se tako da pacijent sjedi i upuhuje zrak u za to predviđenu sondu na točno određen način. Važno je da dobro surađuje i sluša upute kako bi spirometrija bila dobro izvedena, odnosno da nalaz koji se dobije bude pravi pokazatelj plućne funkcije ispitanika.

Zašto je spirometrija važna?

Rezultati spirometrije govore o ukupnom kapacitetu pluća forsiranom volumenu u prvoj sekundi kao i protocima u malim dišnim putovima. Spirometrija je važna u dijagnosticiranju različitih bolesti pluća kao što su: astma, KOPB (kronične opstruktivne plućne bolesti), kronični bronhitis, emfizem pluća, alergijskih bolesti, cistične fibroze itd.

Spirometrija je nezaobilazna metoda mjerenja kapaciteta plućne funkcije i utvrđivanja radne sposobnosti kod ljudi koji rade na poslovima povezanim s teškim fizičkim radom ili radnici koji rade s prašinom, plinovima i/ili parama koji mogu oštetiti i/ili nadražiti dišni sustav, ali isto tako provodi se i kod sistematskih pregleda sportaša.

Smatra se da je kod pušača potrebno jednom godišnje učiniti spirometrijski pregled.

Ventolinski test

Ventolinski test mjerenje je plućne funkcije koja se odvija u dva navrata. Mjerenje plućne funkcije određuje se metodom spirometrije. Nakon prve spirometrije pacijent udahne četiri potiska Ventolina (salbutamola) i nakon što dođe do bronhodilatacije, potrebno je ponovno učiniti spirometriju.

Ako je nalaz plućne funkcije bolji nakon Ventolina, odnosno ako je primjenom lijeka došlo do proširenja dišnih putova, možemo dijagnosticirati astmu. Razlika se smatra pozitivna ako je postignut porast protoka za više od 200 ml, odnosno kada je FVC i/ili FEV1 veća od 12 %.

Da bi rezultat testa bio objektivan, važno je da se 24 sata prije testa ne uzimaju lijekovi za astmu (pumpice) i tablete za širenje bronha.