Preskakanje srca je jedan od zdravstvenih problema zbog kojeg pacijenti najčešće odlaze kod liječnika. Postoje razni uzroci preskakanja srca, a jedni od njih mogu biti i želučani problemi.
Preskakanje srca
Preskakanje srca, odnosno aritmija, uzrokovano je abnormalnostima koje se pojavljuju kod stvaranja i/ili provođenja električnih impulsa u srcu. Normalan ritam srca uglavnom je 60-100 otkucaja u minuti, dok se kod mlađih osoba, osobito sportaša, javlja sporija frekvencija. Preskakanje srca može uzrokovati palpitacije, odnosno osjećaj preskočenih ili brzih i silovitih otkucaja, nelagodu u prsima, omaglice, nesvjestice, otežano disanje i pojačano znojenje.
Pojava aritmije može ukazivati na razne druge probleme, kao što su i gastritis i hijatalna hernija, i važno je na vrijeme otići kod liječnika kako bi se otkrio pravi uzrok.
Hijatalna hernija
Želudac je u tijelu vezan za mišiće i ostale organe te i na ošit. Ošit ili dijafragma je tanka plosnata “ploča” koja se nalazi na dnu prsnog koša te je granica između prsne i trbušne šupljine. Kada dođe do povećanja želuca, dolazi i do stvaranja pritiska na ošitu te može doći do izbočenja želuca kroz ošit. Takvo izbočenje naziva se hijatalna hernija. Kod više od 40% ljudi dolazi do pomične hijatalne hernije kod koje se spoj između jednjaka i želuca izbočuje iznad ošita prema jednjaku. Kada dođe do pomicanja želuca iznad ošita, pokraj jednjaka, radi se o paraezofagealnoj herniji.
Kod pojave hijatalne hernije dolazi do pritiska u vrhu želuca koje uzrokuje podizanje ošita koji pritišće srce. Time se uzrokuje preskakanje srca i dolazi do povećanja srčanog pritiska. Uz preskakanje srca dolazi i do znojenja, otežanog disanja i boli u lijevom dijelu prsa te lijevom ramenu. Za razliku od srčanog udara, srčani problemi uzrokovani hijatalnom hernijom uzrokuju i druge simptome kao što je otežano gutanje, probavne smetnje, podrigivanje, refluks kiseline i gastroezofagealna refluksna bolest.
Dijagnoza i liječenje hijatalne hernije
Kod pojave poremećaja rada srca svakako se preporučuje napraviti kardiološki pregled. Kardiolog može zatražiti pretrage kao što su EKG i holter. Po primitku i analizi nalaza pretraga kardiolog Vas može uputiti na daljnje pretrage. Ako se sumnja na pojavu preskakanja srca radi želučanih tegoba, tada se radi UZV pretraga abdomena. Ultrazvukom se može vidjeti položaj želuca te ustanoviti radi li se o hijatalnoj herniji. Osim UZV-a, potrebno je napraviti i gastroskopiju i kolonoskopiju.
Liječenje je simptomatsko, odnosno propisuje se terapija koja otklanja simptome bolesti. Tako će se kod pojave preskakanja srca uz refluks raditi na uklanjanju refluksa.
Ako se ustanovi da su uzrok preskakanja srca želučane tegobe, tada se nastavlja s liječenjem ovisno o težini simptoma. U slučaju da se radi o pomičnoj hijatalnoj herniji, uglavnom nisu potrebne terapije ili operacija već je potrebno da pacijent regulira prehranu. Također, pacijent bi trebao izbjegavati konzumaciju alkohola i pušenje. Kod paraezofagealne hernije može biti potrebna i operacija jer se radi o težem obliku hernije koji može uzrokovati uklještenje. Nakon operacije se po potrebi propisuje terapija te se kao i kod blažeg oblika pacijentu preporučuje promjena prehrane te izbjegavanje štetnih navika.
GERB i gastritis
GERB, odnosno gastroezofagealna refluksna bolest, uzrokuje povrat kiselog želučanog sadržaja u usta i jednjak, a ponekad i u gornje dišne puteve. Najčešći simptomi bolesti su žgaravica, podrigivanje i povrat želučanog sadržaja. Kao posljedica gastroezofagealne refluksne bolesti može se pojaviti stezanje i bol u grudima, no u rijetkim slučajevima može dovesti i do preskakanja srca. Preskakanje srca može biti i posljedica lijekova za GERB te svakako trebate posjetiti liječnika ako se takav simptom pojavljuje nakon uzimanja lijeka. Kontroliranje simptoma GERB-a može pomoći i u otklanjanju preskakanja srca.
GERB i gastritis se često miješaju, no nisu ista bolest. Dok je GERB stanje povrata želučane kiseline u jednjak što uzrokuje oštećenje jednjaka, gastritis je upala želučane sluznice. Gastritis je većinom uzrokovan stresom, lijekovima, autoimunim poremećajima ili kao posljedica infekcije bakterijom. Obje bolesti mogu uzrokovati plinove koji su zarobljeni u jednjaku što uzrokuje osjećaj anksioznosti koji može dovesti do preskakanja srca. Osim toga, dolazi i do povećane količine plinova u želucu koji se tada širi i stvara pritisak na ošit i srce.
Preporuke za smanjenje simptoma
Uklanjanje želučanih tegoba često otklanja i srčane tegobe te je važno na vrijeme započeti sa zdravim navikama i terapijom ako je ista potrebna.
Pacijentima se svakako preporučuje izbjegavanje loših životnih navika kao što su pušenje i konzumacija alkohola, no preporučuje se i prilagodba prehrane. Kod pacijenata koji ne podnose laktozu važno je što više izbjegavati istu kako se ne bi stvarali dodatni plinovi i tegobe u želucu koje mogu dovesti do preskakanja srca. Kod prehrane bi trebalo izbjegavati masnu i kiselu hranu te pretjerano korištenje začina. Također, važno je jesti polako i dobro prožvakati hranu te ostati u uspravnom položaju barem 2 sata nakon jela. Preporučuje se i izbjegavanje pretjerano hladne i pretjerano tople hrane i pića te pohane, pržene i pečene hrane.
“Kucanje srca u želucu”
Iako osjećaj “kucanja srca u želucu” može izazvati anksioznost, on uglavnom nije razlog za brigu. Takav osjećaj uzrokuju otkucaji srca koji su u trbušnoj (abdominalnoj) aorti. Aorta je glavna arterija u tijelu koja provodi krv iz srca u ostatak tijela. Aorta počinje u srcu te prolazi po sredini prsa i kroz abdomen. Iz tog razloga normalno je ponekad osjetiti “ kucanje srca u želucu”. Ovakav osjećaj najčešće se javlja u trudnoći, nakon jela, zbog povećane količine krvi u želucu zbog prerade hrane, i kod ležanja.
“Kucanje u želucu” u rijetkim slučajevima može ukazivati na neki problem u abdomenu. Ako uz kucanje osjećate jaku bol u abdomenu, bol u leđima ili kucanje srca pored pupka, to može ukazivati na aneurizmu trbušne aorte. Uzrok aneurizme na trbušnoj aorti nije u potpunosti poznat no pušenje, visoki krvni tlak, infekcije, bolesti krvnih žila i prethodne traume mogu povećati rizik za pojavu istih. Ako primijetite neki od navedenih simptoma, svakako posjetite liječnika koji će odrediti jesu li potrebne daljnje pretrage. Aneurizma trbušne aorte može se otkriti pomoću CT pretraga i ultrazvuka. Ako aneurizma postoji, njeno liječenje ovisi o veličini. Manje aneurizme se uglavnom ne operiraju već se kontinuirano prate kako bi se vidjelo hoće li rasti. Veće aneurizme zahtijevaju operacijski zahvat. Aneurizma trbušne aorte pojavljuje se četiri puta češće kod muškaraca nego kod žena i uglavnom zahvaća osobe starije od 48 godina.