UPALNE BOLESTI GORNJEG I DONJEG DIŠNOG SUSTAVA

Respiratorne infekcije

Akutne respiratorne infekcije ili akutne upalne bolesti dišnoga sustava najučestalije su infekcije i najčešće bolesti. Najčešće infekcije gornjeg dijela dišnog sustava zahvaćaju djecu, osobito onu manju.

Zašto je tomu tako? U dječjim kolektivima kao što su jaslice, vrtići, ali i škole, različiti uzročnici lako se prenose i teško je spriječiti takve infekcije.

Klinički se očituju različitim simptomima i različitom težinom bolesti. Najčešće su takve respiratorne infekcije blage i uzrokovane virusima, a katkad se pojavljuju i komplikacije kao npr. upala uha ili sinusa.

Zašto su respiratorne infekcije česte?

Dišni sustav najotvoreniji je organski sustav koji je u neprekidnoj komunikaciji s vanjskom sredinom te se zbog toga lako prenosi infekcija kao npr. dodirom, kapljičnim putem, aerosolom.

Za virusne uzročnike nema lijekova koji liječe baš njih kao što je slučaj za bakterijske infekcije koje uspješno liječimo antibioticima. Zaštita cijepljenjem ograničena je na mali broj uzročnika.

Kako spriječiti razvoj respiratornih infekcija?

Ruke tijekom cijelog dana dolaze u kontakt s raznim uzročnicima infekcija pa tako i pneumonije. Kako bismo smanjili izloženost tim mikroorganizmima i njihov ulazak u naš organizam, važno je često prati ruke.

Pušenje oštećuje prirodnu obranu protiv respiratornih infekcija. Pušači su skloniji respiratornim infekcijama te kašlju koje može završiti i s komplikacijama. Stoga je preporuka struke da se pušaći ostave pušenja i započnu sa zdravijim načinom života.

Također, vrlo je važno jačati imunološki sustav. To ćemo postići tako da se dovoljno odmaramo, pravilno hranimo i bavimo se umjerenom fizičkom aktivnosti.

Prehlada – najčešća bolest čovjeka

Prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja ponekad zahvaća i ždrijelo. Ako prehlada nije praćena povišenom temperaturom, naziva se običnom prehladom. Bolest uzrokuju različiti virusi, tzv. rinovirusi, zatim koronavirusi i virusi paraifluence i adenovirusi.

Prehlada može zahvatiti sve dobne skupine i može se javiti tijekom cijele godine, ali njezina pojava najčešća je u zimskom razdoblju zbog suhog zraka koji isušuje sluznicu nosa, što omogućuje lakše širenje virusa i razvoj bolesti. Bolest je česta kod djece, učenika i studenata zbog boravka u kolektivu, ali javlja se i kod odrasle populacije.

Prehlada je najčešće blaga i kratka bolest, traje u prosjeku nekoliko dana i obično ne ostavlja nikakve teže posljedice na zdravlje osobe.

Simptomi prehlade

Simptomi koji su karakteristični za ovu bolest jesu: hunjavica, kihanje, začepljenost nosa ili pojačana sekrecija nosa. To je najblaža infekcija dišnog sustava jer bolesnici bez povišene temperature obično nemaju ni drugih općih simptoma, kao što su glavobolja, bol u mišićima i zglobovima ili umor. Ponekad je moguća pojava temperature kod bolesnika do 38 °C uz prisutan umor i slabost.

Upala grla – simptomi i liječenje

Česta je infekcija gornjeg dijela dišnog sustava i angina. Važno je prepoznati streptokoknu anginu koja se liječi antibioticima od drugih (virusnih) angina. Upala grla obično je uzrokovana virusnom infekcijom, a najčešće je uzrokuju virusi koji uzrokuju i običnu prehladu, kao npr. adenovirus, rinovirus, virus gripe i dr.

Simptomi upale grla jesu grlobolja, otežano gutanje, povećani limfni čvorovi i tjelesna temperatura. Obično kod bakterijske upale grla temperatura je viša nego kod upala grla uzrokovanih virusnom infekcijom.

Dijagnoza upale grla postavlja se relativno lako. Dovoljan je klinički pregled, a ponekad se uzima i bris ždrijela te osnovna laboratorijska analiza krvi. Što se tiče liječenja upale grla, važno je razlikovati uzrok infekcije.

 Ako je infekcija bakterijska, ona se liječi antibioticima, dok je kod virusnih infekcija važno uzimati dovoljno tekućine, lijekove za snižavanje temperature te protiv bolova ako je potrebno. Također, često se koriste i razne pastile za grlo koje olakšavaju gutanje i smanjuju bol.

Gripa

Gripa je česta i ponekad teška bolest, koja se svake godine pojavljuje epidemijski, a praćena je brojnim komplikacijama, osobito u starijih ljudi koji boluju od raznih drugih kroničnih bolesti.

Uzročnik gripe je virus koji ima sposobnost mutacije, tj. stalnog mijenjanja. Tako nastaju sojevi koji nisu osjetljivi na zaštitu stvorenu u našem organizmu pri prethodnom kontaktu. Zbog toga što od gripe možemo ponovo oboljeti i nemamo trajnu imunost, svake se godine preporuča cijepljenje protiv ove bolesti.

Virus gripe prenosi se udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi nakon kihanja ili kašljanja zaražene osobe, ali i direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, kao i preko zaraženih predmeta kao npr. kvake ili rukohvata.

Zašto je važno cijepljenje protiv gripe?

Cijepljenje protiv gripe obavlja se na jesen. Svake godine se odabire cjepivo sa sojevima virusa gripe koji se te sezone očekuju kao uzročnici gripe. Cijepljenje se provodi i protiv pneumokoknih bolesti koje pruža dulju zaštitu i preporučuje se svakih pet godina.

Cijepljene protiv gripe, kao i protiv pneumokoka, osobito se preporuča osobama starijim od 65 godina, osobama koje imaju slabiji imunitet te osobama kojima nedostaje slezena.

Upala pluća/pneumonija

Upala pluća (pneumonija) najteža je infekcija dišnog sustava i zahvaća sve dobne skupine i osobe s različitim kroničnim bolestima i oštećenjem imuniteta, a uzrokuju je brojni i raznovrsni mikroorganizmi uključujući bakterije, viruse i gljivice. Osim mikroorganizama, oštećenje mogu uzrokovati i kemijska oštećenja od inhaliranja tekućina i nekih otrovnih plinova.

Očituje se vrlo različitim simptomima kao što su kašalj, iskašljavanje ili gnojni iscjedak, temperatura, groznica i otežano disanje. Upala pluća može varirati u simptomima od blagih do opasnih po život. Najteža je kod dojenčadi i male djece, osoba starijih od 65 godina te kod osoba s drugim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunološkim sustavom.

Najčešći je uzročnik upale pluća bakterija Streptococcus pneumoniae te druga po redu Mycoplasma pneumoniae koja uzrokuje pneumoniju koja se uglavnom „prehoda“ jer su simptomi poput klasične prehlade.

Upala pluća koja se razvije najčešće 48 sati nakon prijama u bolnicu nazivamo bolničkom upalom pluća. Od ove vrste najčešće obolijevaju osobe starije od 70 godina kod kojih se pneumonija ili upala pluća razviju kao komplikacija nakon kirurških zahvata.

Antibiotici mogu liječiti mnoge bakterijske oblike upale pluća.

Virusna upala pluća

Virusna upala pluća ili pneumonija obično je manje teška od upale pluća koje uzrokuju bakterije ili gljivice. U današnje vrijeme svjedoci smo da virusne upale pluća uzrokovane koronavirusom mogu biti vrlo ozbiljne i da zbog njih ljudi završe u bolnicama, pa čak i na respiratoru, a nažalost kod nekih bolest završi i smrtnim ishodom.

Virusna upala pluća obično nastaje kao komplikacija virusnih infekcija koje zahvaćaju gornje dišne putove. To mogu biti komplikacije kao što su obična prehlada pa sve do gripe. Obično prolazi u roku od jednog do tri tjedna.

Neke upale mogu biti vrlo teške, a uzrok je što se počinje nakupljati voda u plućima i disanje je jako otežano, stoga takve upale pluća s komplikacijama, osobito kod starijih ljudi koji imaju i druge bolesti, mogu završiti smrtnim ishodom.

U nekim slučajevima osobe s virusnom upalom pluća također mogu razviti i bakterijsku upalu pluća. To se događa zbog toga što imunološki sustav postaje vrlo slab.

Simptomi i liječenje virusne upale pluća

Simptomi virusne upale pluća mogu početi kao groznica, slabost, bol u tijelu (zglobovima i mišićima) i suhi kašalj. Kasnije se mogu javiti teškoće disanja te temperatura. Iako upala nije ista kod svih osoba, ovo je uobičajeni razvoj bolesti kod većine ljudi.

Liječenje virusne upale pluća svodi se na kontroliranje simptoma i sprječavanje komplikacija. Važno je konzumirati dovoljno tekućine te, ako je prisutna povišena temperatura, uzimati lijekove za njezino snižavanje. U nekim slučajevima propisuju se i neki lijekovi, ponekad i antibiotici, kako bi se spriječile daljnje komplikacije.

Bakterijske upale pluća

Bakterijska upala pluća ili pneumonija najčešće je uzrokovana sljedećim bakterijama: Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis.

Često se razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sustava. Počinje naglo sa zimicom i tresavicom te povišenom temperaturom. Kasnije se javljaju i bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj i otežano disanje. Što su bolesnici stariji ako boluju od drugih bolesti, simptomi upale pluća mogu biti sve teži i na kraju dovesti do potpune slabosti te čak konfuzije bolesnika.

Kako liječimo bakterijske upale pluća?

Liječenje ovisi o uzročniku bolesti te o ozbiljnosti simptoma. Liječi se antibioticima kao što su penicilini, makrolidi, cefalosporini. Nakon početka terapije brzo dolazi do poboljšanja, ali je potrebno terapiju provesti do kraja kako se bolest nebi vratila.

Također zbog preranog prekidanja terapije razvija se i otpornost bakterija na antibiotike. Osim antibiotika, važno je snižavati temperaturu ako je ona povišena te konzumirati dovoljno tekućine.

Rak pluća

Pluća su organ smješten u središnjem dijelu prsnog koša i dio su respiratornog ili dišnog sustava. U plućima se odvija izmjena plinova. Kisik koji ulazi u pluća preko alveola (plućnih mjehurića) i krvnih žila prenosi se po cijelom tijelu i do svake stanice, a ugljični dioksid, kao produkt staničnog disanja, preko venske krvi dolazi u pluća i njega izdišemo. Nažalost, rak pluća bolest je koja je u porastu.

U gruboj podjeli razlikujemo rak pluća nemalih i malih stanica. Rak nemalih stanica pluća obično je povezan s prethodnim aktivnim i pasivnim pušenjem. Obično se prilikom postavljanja dijagnoze još uvijek može operirati za razliku od raka pluća malih stanica koji se prilikom postavljanja dijagnoze obično već proširio i liječi se kemoterapijom i/ili radioterapijom.

Metastazirani rak pluća (prošireni rak pluća) može se razviti u skoro svakom dijelu tijela, a najčešće su metastaze mozak, kosti, kralježnička moždina i jetra.

Simptomi i liječenje raka pluća

Najčešći znak da se nešto događa s plućima jest kašalj ili bol u grudima koji ne prestaju, hripanje prilikom udisanja, zaduha, iskašljavanje krvi, promuklost. Ako nešto od navedenih simptoma postoji, važno je javiti se odmah svom obiteljskom liječniku, a potom internisti – pulmologu.

Ako postoje simptomi, liječnik će možda preporučiti da se učini bronhoskopija – pregled bronha pomoću posebnog instrumenta (bronhoskopa), koji se povuče kroz grlo do bronha.

Liječnik uz pomoć bronhoskopije može uzeti materijal iz bronha za biopsiju i patohistološku analizu te utvrditi o kakvom se tipu raka radi. Ovisno o patohistološkoj dijagnozi, planiraju se daljnji dijagnostički i terapijski postupci.

Operacija, radioterapija i kemoterapija koriste se za liječenje raka malih stanica. Međutim, često ne dolazi do izlječenja. Rak nemalih stanica obično se liječi operacijom ili radioterapijom (korištenjem visokih doza rendgenskih zraka za uništavanje stanica raka).

Važno je istaknuti da je kao kod svakog raka, pa tako i kod raka pluća, najvažnija preventiva. Znamo da je pušenje najveći rizični čimbenik za razvoj raka pluća. Preporuka je svakako prestati pušiti, izbjegavati pasivno pušenje, a ako to ne uspijete, javljajte se na redovite preglede internisti – pulmologu.

Rak je izlječiv ako se otkrije na vrijeme!

Tuberkuloza

Tuberkuloza je zarazna bolest koja prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u bilo kojem drugom organu kao npr. koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom, genitalnom, mokraćnom sustavu i dr.

Uzročnik je tuberkuloze bacil Mycobacterium tuberculosis. Tuberkuloza se prenosi zrakom kapljičnim putem od oboljele osobe na zdravu. Bacili se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora zaražene osobe.

Osobe koje se nađu u blizini i udahnu takav aerosol inficirat će se. Bacili tuberkuloze dospiju u pluća i počinje se razvijati infekcija. Iz pluća se bolest može proširiti i na druge organe i, naravno, takva zaražena osoba može bolest prenositi dalje. Najugroženije su osobe u bliskom kontaktu, prvenstveno članovi obitelji, prijatelji te kolege na poslu.

Simptomi i liječenje tuberkuloze

Simptomi kod aktivne plućne tuberkuloze jesu kašalj, bolovi u prsima, krvavi iskašljaj i traju duže vrijeme, obično više od tri tjedna. Uz te osnove simptome bolesti bolesnici počinju gubiti na tjelesnoj težini, osjećaju umor, slabost, žale se na iscrpljenost, noćno znojenje. Mogu razviti temperaturu i tresavicu.

Za postavljanje dijagnoze važan je pregled bolesnika, dobra anamneza, dobivanje podataka o eventualnom kontaktu sa zaraženom osobom. Za potvrdu kliničke sumnje na tuberkulozu defininitivna potvrda dijagnoze postavlja se izolacijom M. tuberculosis iz iskašljaja, aspirata bronha, krvi i mokraće. Kod takvih bolesnika obavezno je učiniti i RTG pluća.

Kod izvanplućne tuberkuloze simptomi bolesti ovise o organu koji je zahvaćen. Tako npr. tuberkuloza kože može se razviti u izravnom kontaktu od bolesnog čovjeka ili od goveda. Međutim, češće nastaje širenjem iz nekog žarišta u organizmu krvlju ili limfom.

Na koži se vidi kao crveni čvorić koji može trajati i do nekoliko tjedana, a nakon toga u njemu se razvije ranica, nakon koje ostaje ožiljkom. Takvih promjena na koži može biti i više. Važna je pravovremena i točna dijagnoza. Tuberkuloza kože dijagnosticira se biopsijom, histološkom pretragom, dokazom uzročnika u kulturi tkiva i pozitivnom tuberkulinskom testu.

Liječenje je tuberkuloze dugotrajno i traje šest mjeseci. Započinje u bolnici na izolacijskom odjelu i traje sve dok su u iskašljaju prisutni bacili tuberkuloze. U prva dva mjeseca liječenja uzima se kombinacija četiri antituberkulotika, a potom kombinacija dva antituberkulotika. Važna je redovita kontrola takvih bolesnika i po otpustu iz bolnice.

Također je važna kontrola bliskih kontakata oboljele osobe kod kojih se provodi PPD i quantiferonski test kojima se otkriva latentna tuberkuloza, a ponekad se i radi RTG pluća.