Dijagnostičke metode kod kardiološkog pregleda

Kardiološki pregled

Kardiološki pregled podrazumijeva pregled specijalista te se na temelju kliničkog pregleda, anamneze, EKG-a i ultrazvuka te drugih dijagnostičkih pregleda može postaviti dijagnoza i odrediti terapija. Pregled kod kardiologa potreban je kod osoba kod kojih se sumnja na bolesti srca i/ili krvnih žila, a te bolesti dijele se na bolesti miokarda, perikarda, endokarda te greške srčanih zalistaka, srčanu insuficijenciju, poremećaje srčanog ritma i bolesti krvnih žila. 

Pri kardiološkom pregledu uzima se detaljna anamneza kroz razgovor s pacijentom o prijašnjim bolestima, navikama, tegobama i bolestima u obitelji. Osim razgovora vrši se i fizikalni pregled pacijenta te se obavlja i EKG.

Krvni tlak

Krv se do stanica u tijelu iz srca prenosi arterijama, odnosno krvnim žilama te se prolaskom krvi stvara pritisak na arterije i to se naziva krvnim tlakom. Krv se pod pritiskom ubacuje u arterije pri svakom otkucaju srca i tada je najviši, a najniži je između dva otkucaja srca kada srce odmara.

Pri izražavanju vrijednosti krvnog tlaka koriste se dvije brojčane vrijednosti, viša vrijednost predstavlja sistolički tlak, dok niža vrijednost predstavlja dijastolički tlak. Za izražavanje vrijednosti krvnog tlaka koristi se mjerna jedinica milimetar žive, mmHg.

Krvni tlak je najniži kod spavanja te raste kod ustajanja ili kod nervoze, uzbuđenja, fizičke aktivnosti i slično. Tokom dana vrijednosti krvnog tlaka blago variraju.

Ovisno o zdravstvenom stanju osobe, ciljne vrijednosti krvnog tlaka variraju jer određene zdravstvene tegobe kao što su šećerna bolest i bolesti bubrega i srca mogu utjecati na krvni tlak.

Mjerenje krvnog tlaka može se vršiti kod liječnika ili samostalno kod kuće. Kod osoba kojima je dijagnosticirana hipertenzija uobičajeno je da tlak mjere kod kuće, pogotovo kada dođe do promjene terapije. Mjerenje krvnog tlaka se po potrebi radi i nekoliko puta na dan, ovisno o potrebi, što odlučuje liječnik. Kod mjerenja tlaka kod kuće može se dobiti srednja vrijednost tako da se tlak izmjeri nekoliko puta te se time dobiva točnija vrijednost krvnog tlaka.

Prije mjerenja krvnog tlaka preporučuje se odnijeti tlakomjer kod liječnika kako bi se provjerila njegova točnost te kako biste dobili upute za korištenje od svog liječnika. Barem 30 minuta prije mjerenja nemojte konzumirati alkohol, pušiti ili konzumirati kofein. Za vrijeme mjerenja sjedite u udobnom položaju, naslonjeni leđima na naslon te nemojte prekrižiti noge i razgovarati. Ruka prilikom mjerenja treba biti u ravnini srca na stolu. U slučaju da je vrijednost tlaka neočekivano visoka, odmorite te ponovite mjerenje i u obzir uzmite nižu vrijednost.

Elektrokardiogram (EKG)

Kod pacijenata s navedenim tegobama obavezan je kardiološki pregled. Elektrokardiogram je obavezna i nezamjenjiva kardiološka pretraga koja snima i bilježi električne aktivnosti srca u mirovanju. Ona je sastavni dio svakog kardiološkog pregleda, a jednostavna je i može pomoći kod brze procjene stanja pacijenta.

Za snimanje EKG-a nisu potrebne posebne pripreme od strane pacijenta ako ih liječnik ne navede. Pacijenti koji koriste određene lijekove svakako to trebaju reći liječniku jer neki mogu utjecati na rezultate snimanja.

Za EKG snimanje pacijentu se na prsni koš, gležnjeve i ruke postavlja do 12 elektroda koje su žicama povezane na uređaj koji očitava i bilježi električnu aktivnost srca u obliku valova. Pacijent je tijekom EKG snimanja u ležećem položaju i miruje te je važno da je pacijentu udobno i toplo kako drhtanje ili ostali pokreti ne bi utjecali na rezultate snimanja. 

EKG snimanje traje kratko, bezbolno je i nalazi su odmah gotovi te daju uvid u detalje određenih tegoba koje pacijent osjeća. EKG-om se mogu analizirati otkucaji srca, srčani ritam, srčani udar, promjene na strukturi srca (povećano srce i urođene srčane mane) te opskrba srca krvlju i kisikom. Elektrokardiogram može pomoći u dijagnozi raznih srčanih poremećaja kao što su aritmije, srčani udar, kardiomiopatije te koronarne bolesti srca.

Ultrazvuk srca

Ultrazvuk srca (ehokardiogram) je slikovna pretraga koja se koristi ultrazvučnim valovima visoke frekvencije koje emitira sonda i koji se odbijaju od strukture srca i krvnih žila. UZV daje prikaz strukture srca, strukture oko srca, klijetki i pretklijetki, zalistaka kroz koje prolazi krv, način rada srca te početni dio aorte. UZV-om srca dobivaju se informacije o stanju i radu srca. Pretraga traje kratko, oko pola sata, bezbolna je i prikladna za praćenje bolesti srca kroz dulji vremenski period.

Za UZV srca koristi se ultrazvučna sonda koja se prislanja na prsni koš pacijenta koji mirno leži na lijevom boku ili na leđima. Ova pretraga obavlja se kod pacijenata koji imaju šum na srcu ili su preboljeli srčani udar, kod pacijenata kod kojih se pojavila aritmija ili angina pektoris i neizostavnih je dio obrade kardioloških bolesnika.

Color Doppler

Što je Color Doppler?

Color Doppler je dijagnostička metoda kojom mjerimo brzinu i smjer protoka krvi u krvnim žilama. Metoda je bezbolna i ne zahtijeva nikakve posebne pripreme. Sam pregled traje 20-30 minuta i liječnik će vam objasniti u kakvom su stanju vaše krvne žile. Navedenom pretragom može se dijagnosticirati duboka venska tromboza koja je ozbiljno stanje i zahtjeva hitno liječenje kao i upala u površinskim venama.

Koja je razlika između ultrazvuka i Color Dopplera?

Ultrazvuk nam prikazuje vene i arterije u živo. Možemo mjeriti njihov lumen, debljinu stijenki, a ako želimo mjeriti brzinu i protok krvi tada koristimo Color Doppler.

Koja je razlika u građi vena i arterija?

Kada govorimo o venama nogu razlikujemo: duboke, površinske i perforantne vene, odnosno vene koje povezuju površinske i duboke vene. Vene su manje elastične od arterija, sadrže zaliske koji služe da sprječavaju da se krv vraća natrag prema dolje, jer je tlak normalno tjera prema srcu. Ukoliko su zalisci oštećeni, tada dolazi do povratka krvi u noge, punjenja krvnih žila i posljedičnog nastajanja proširenih vena i kapilara koje vidimo na nogama. Takve promjene zovu se varikoziteti.

Arterije su krvne žile u kojima krv teče pod višim tlakom i zato im je stijenka elastičnija. Njihov lumen je manji od vena. Color Dopplerom se mjeri brzina protoka u arterijama, utvrđuje ateroskleroza koja usporava protok krvi i može dovesti do potpunog začepljenja arterija. Takvo stanje zahtijeva intervenciju vaskularnog kirurga.

Kako se radi Color Doppler arterija ili vena ruku, nogu?

Pretraga se obavlja s ultrazvučnom sondom, prethodno se namaže gel na područje koje se gleda radi boljeg prijenosa ultrazvučnog signala i prianjanja sonde na kožu. Pretraga je bezbolna, neinvazivna. Radi se u ležećem položaju, a ukoliko je potrebno neka dodatna procjena može se raditi i u stojećem položaju.

Holter EKG-a

Holter je kontinuirana pokretna elektrokardiografija koja se koristi u slučajevima kada se na običnom EKG snimanju ne pojave poremećaji srčanog ritma. Naime, poremećaji srčanog ritma i nedostatan protok krvi mogu se pojaviti nepredvidivo ili samo na kratak period te ih je teško snimiti na normalnom EKG-u.

Prilikom testiranja holterom, pacijent nosi uređaj koji vrši snimanje EKG-om 24 sata pomoću elektroda koje su zalijepljene na prsni koš. Uz zabilježene valove od EKG-a pri dijagnozi pomaže i dnevnik aktivnosti koji pacijent mora voditi. U dnevnik se upisuje vrijeme i vrsta simptoma koji se pojavljuju te aktivnost koju je pacijent vršio u tom trenutku. Nakon snimanja se snimka računalno analizira te se analiziraju srčana frekvencija i ritam i traže se anomalije u električnoj aktivnosti. Simptomi i aktivnosti pacijenta se uspoređuju s promjenama na EKG snimci. Holter omogućuje otkrivanje poremećaja ubrzanog ili usporenog rada srca i prije nego se pojave simptomi.

Ergometrija

Ergometrija je test podnošenja opterećenja koji liječnicima mogu ukazati na postojanje i težinu koronarnih bolesti i poremećaja rada srca. Ergometrija se još naziva i stres testom jer je za vrijeme snimanja pomoću EKG-a pacijent na pomičnoj traci ili na sobnom biciklu. Snimanje ergometrije vrši se u kontroliranim uvjetima te se opterećenje postupno povećava. Kod ergometrije se kontrolira EKG i mjeri se krvni trak u određenim intervalima. Test se provodi dok srčana frekvencija pacijenta ne dosegne 80-90% maksimuma za dob i spol, a u slučaju da se pojave simptomi koji su neizdrživi (bol i stezanje u prsima ili zaduha) tada se test prekida.

U slučajevima kada se kod pacijenta iz nekog razloga ne može obaviti ovaj način ergometrije, može se napraviti stres elektrokardiogram. Stres EKG vrši se tako da se umjesto podvrgavanja pacijenta fizičkoj aktivnosti, pacijentu ubrizga lijek koji povećava krvnu opskrbu normalnog srčanog tkiva, a smanjuje opskrbu bolesnog tkiva te se na taj način oponaša tjelesno opterećenje. 

Stres test, odnosno ergometrija, ukazuje na srčane bolesti ili bolesti koronarnih arterija onda kada se pojave nenormalnosti u EKG, kada se pacijentu snizi krvni tlak ili kada pacijent razvije anginu pektoris.