Poliklinika binova logo



Što su madeži i zašto ih je važno redovito pregledavati?

Nekad se u narodu govorilo da tko ima puno madeža, taj je sretan čovjek. Je li tome uistinu tako?

Sreća osoba koje imaju velik broj madeža krije se isključivo u redovitom praćenju i kontroli istih.
Naime, osobe koje imaju puno madeža imaju i veći rizik da je neki od njih atipičan, a kao takav smatra se pretečom melanoma.

Madeži na koži mogu biti prisutni kod rođenja ili se pojave u ranom djetinjstvu, dok se većina madeža pojavljuje u adolescentnoj dobi. Riječ je o dobroćudnim promjenama na koži. Mogu biti: boje kože, svijetlo do tamno smeđe boje, pigmentirani, plavi, uzdignuti iznad razine kože, u razini kože, na peteljci, bez dlaka ili s dlakama. Nadalje, madeži mogu biti raznih veličina, od milimetra do nekoliko centimetara, a neki madeži prisutni već kod rođenja (tzv. kongenitalni madeži) mogu zahvaćati i vrlo velike površine kože. Upravo kongenitalni madeži predstavljaju značajan rizik za pojavu melanoma.

Kako prepoznati opasne madeže?

Kako bismo razlikovali normalan madež od displastičnog ili atipičnog madeža, odnosno melanoma, pomaže nam pravilo ABCDEFG (engl. Assimetry, Border, Color, Diameter, Elevation/evolution, Feeling, Growth). Ne smiju se zanemariti ni klinički znakovi upale, pojava ranica i krvarenja. Dakle, važno je pratiti je li neki postojeći madež postao asimetričan, nepravilnih rubova, ima li dvije i više boja, je li veći od 6 mm, ako je bio u razini kože je li se počeo uzdizati, pojavljuje li se subjektivan osjećaj pečenja ili svrbeža nekog madeža te ako on raste, onda su to znakovi za alarm i hitno javljanje dermatologu na pregled. Kao pomoć kod dijagnostike nam služi dermatoskopija (dermoskopija) gdje površinu madeža gledamo posebnim uređajem te analiziramo dermatoskopsku sliku. Zahvaljujući dermatoskopiji, a i povećanoj svijesti kod ljudi da se dolazi na redovite kontrole madeža kod dermatologa, značajno se smanjio broj uznapredovalih tumora na koži.

Danas možemo govoriti o povećanom broju melanoma, ali i drugih tumora na koži, koje otkrijemo u najranijem stadiju i koji su povezani s izlaganjem suncu ili opeklinama koje smo možda zadobili u ranijim fazama odrastanja. Koža to sve pamti i kroz promjene na postojećim madežima ili novonastalim tumorskim promjenama nam vraća.
Dobna granica za pojavu tumora na koži uvelike se smanjila te ih nalazimo i kod osoba od 30-ak, 40-ak godina, a nekad smo ih viđali isključivo kod starijih od 60 godina. Stoga je od iznimne važnosti vršiti samopreglede madeža, uz kontrolni dermatološki pregled jednom godišnje.

Kako izgleda dermatološki pregled?

Prilikom prvog pregleda dermatolog će vidjeti jeste li svjetlije ili tamnije puti, svjetlijih ili tamnijih očiju, koliko madeža imate na koži, kakva vam je obiteljska sklonost nastajanju tumora na koži te na temelju svega navedenog i dermoskopije madeža, odrediti je li potrebno nešto odstraniti i koliko su česte kontrole. Volimo naglasiti da je bolje doći i pokazati dermatologu promjenu koju ste zapazili na koži pa makar to bila i neka banalnost, nego zakasniti pokazati nešto što se na koži mijenja, raste ili je drugačije od onoga što smatramo normalnim. Pregled madeža je potpuno bezbolan te nam omogućava da odmah nakon pregleda znate sve o vašim madežima. Stoga, potrebno je odvojiti malo vremena, odlučiti doći na pregled koji vam može spasiti život.

Autor: Prim.dr.sc. Gaby Novak-Bilić, dr. med. spec. dermatovenerologije

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija