Poliklinika binova logo

Što su madeži i zašto ih je važno redovito pregledavati?

Objavljeno

05/05/2021

Nekad se u narodu govorilo da tko ima puno madeža, taj je sretan čovjek. Je li tome uistinu tako?

Sreća osoba koje imaju velik broj madeža krije se isključivo u redovitom praćenju i kontroli istih.
Naime, osobe koje imaju puno madeža imaju i veći rizik da je neki od njih atipičan, a kao takav smatra se pretečom melanoma.

Madeži na koži mogu biti prisutni kod rođenja ili se pojave u ranom djetinjstvu, dok se većina madeža pojavljuje u adolescentnoj dobi. Riječ je o dobroćudnim promjenama na koži. Mogu biti: boje kože, svjetlo do tamno smeđe boje, pigmentirani, plavi, uzdignuti iznad razine kože, u razini kože, na peteljci, bez dlaka ili s dlakama. Nadalje, madeži mogu biti raznih veličina, od milimetra do nekoliko centimetara, a neki madeži prisutni već kod rođenja (tzv. kongenitalni madeži) mogu zahvaćati i vrlo velike površine kože. Upravo kongenitalni madeži predstavljaju značajan rizik za pojavu melanoma.

Kako prepoznati opasne madeže?

Kako bismo razlikovali normalan madež od displastičnog ili atipičnog madeža, odnosno melanoma, pomaže nam pravilo ABCDEFG (engl. Asymmetry, Border, Color, Diameter, Elevation/evolution, Feeling, Growth). Ne smiju se zanemariti ni klinički znakovi upale, pojava ranica i krvarenja. Dakle, kod madeža je važno pratiti mijenja li im se oblik te postaje li asimetričan oblikom ili nejasnih i nepravilnih rubova. Osim toga bitna je i sama boja madeža koja može biti i najbitniji znak da nešto nije u redu sa samim madežom.  Madeži koji postanu crni, tamnosmeđi, sivi, plavi ili u više nijansi su zabrinjavajući te bi iste trebalo pregledati. Promjer madeža se smatra normalnim do 6 mm osim ako se uz povećanje do tih 6 mm pojavljuju neke od drugih promjena. Povećanje madeža više od 6 mm znači da trebate zakazati pregled kod dermatologa. Također, madeži koji se uzdižu iznad razine kože ili se kod njih pojavljuje osjećaj svrbeža, boli ili pečenja su znakovi za alarm i posjet dermatologu. 

Dijagnostika promjena na koži – dermatoskopija

Kao pomoć kod dijagnostike nam služi dermatoskopija (dermoskopija) koja je neinvazivna, bezbolna metoda dijagnosticiranja promjena na koži koje nisu vidljive golim okom. Dermatoskopija se vrši posebnim optičkim uređajem, dermatoskopom, te se nakon toga radi analiza dobivene dermatoskopske slike. Dermatoskopija omogućava razlikovanje melanocitnih i ne melanocitnih promjena na koži i razlikovanje različitih promjena kao što su hemangiomi, keratoze i dermatofibromi. Kako bi se mogle pratiti promjene, sve fotografije napravljene tijekom dermatoskopskih pregleda se pohranjuju te se uspoređuju. Prednosti dermatoskopije nad klasičnim dermatološkim pregledom su praćenje atipičnih madeža, dokumentacija napravljen fotografija za potrebe usporedbe, razlikovanje melanoma od ne melanocitnih promjena na koži te veća mogućnost ranog otkrivanja melanoma. 

Dermatoskopski pregledi posebno se preporučuju osobama koje imaju velik broj madeža, svijetlu put, sindrom atipičnih nevusa ili su izložene UV zračenju. 

Zahvaljujući ovoj metodi pregledavanja promjena na koži, te također i povećanju svijesti ljudi oko kontrole madeža kod dermatologa, značajno se smanjio broj uznapredovalih tumora na koži.

Kako izgleda dermatološki pregled?

Prilikom prvog pregleda dermatolog će vidjeti jeste li svjetlije ili tamnije puti, svjetlijih ili tamnijih očiju, koliko madeža imate na koži, kakva vam je obiteljska sklonost nastajanju tumora na koži te na temelju svega navedenog i dermatoskopije madeža, odrediti je li potrebno nešto odstraniti i koliko su česte kontrole. Volimo naglasiti da je bolje doći i pokazati dermatologu promjenu koju ste zapazili na koži pa makar to bila i neka banalnost, nego zakasniti pokazati nešto što se na koži mijenja, raste ili je drugačije od onoga što smatramo normalnim. Pregled madeža je potpuno bezbolan te nam omogućava da odmah nakon pregleda znate sve o vašim madežima. Stoga, potrebno je odvojiti malo vremena i odlučiti doći na pregled koji vam može spasiti život. U Poliklinici BINOVA zakažite termin za pregled madeža ako primijetite da ste iznenada dobili puno novih madeža, primijetite promjene na već postojećim madežima ili osjetite svrbež, peckanje, bol ili krvarenje na madežima.

Atipični madeži

Atipičnim madežima smatraju se tamne, ponekad  crne, u razini kože ili uzdignute izrasline na koži veličine  nekoliko mm i veće u promjeru. Nisu nužno okruglog oblika. Atipični madeži mogu se pojavljivati na bilo kojem dijelu tijela i bilo koje dobi te mogu nastati iz običnih madeža. Od običnih madeža razlikuju se po gore navedenim karakteristikama.

Sklonost razvoju atipičnih madeža može biti i nasljedna te osobe čiji su uži članovi obitelji imali melanom ili veliki broj atipičnih madeža su izloženi većem riziku za razvoj malignog melanoma. Važno je pratiti i nadzirati promjene  madeža te redovito ići na preglede kod dermatologa. Kada se madež počne mijenjati to je znak za uzbunu i uklanjanje tog madeža. Osobe koje imaju veći broj madeža trebale bi izbjegavati pretjerano izlaganje suncu i zaštititi kožu od UV zraka. Atipični madeži mogu se otkriti kliničkim ili dermatoskopskim pregledom te se uklanjaju kirurškim zahvatom nakon kojeg se vrši patohistološka analiza.

Maligni melanom

Maligni melanom je zloćudni tumor kože koji se u oko 30% slučajeva razvija iz već postojećih madeža. Svaki maligni melanom se razlikuje te može biti od tamnosmeđe do plavocrne boje i različitih veličina, oblika, i promjena kroz koje prolazi. Madeži iz kojih se može razviti melanom uglavnom nastaju kao posljedica djelovanja okoliša (npr. izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite) ili genetskih faktora. 

Postoje četiri glavna oblika melanoma: Lentigo maligna melanom, površinsko šireći melanom, nodularni melanom i akralni lentiginozni melanom. Lentigo maligna melanom pojavljuje se na dijelovima tijela koji su više izloženi suncu, kao što je lice te se karakteriziraju kao plosnate mrlje svijetlo smeđe do tamno smeđe i crne boje, nepravilnog oblika. Ovaj oblik melanoma čini do 15% svih melanoma. Površinsko šireći melanom se najčešće pojavljuje na prsima i na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena te čini oko dvije trećine svih melanoma. Uglavnom su to plakovi na koži s nepravilnim smeđim područjima, a često se na njima nalaze i područja koje mogu biti plave, crvene, crne ili bijele boje. Nodularni melanom pojavljuje se na bilo kojem dijelu tijela te može biti u obliku tamne, nepravilne mrlje, koja je u jednom dijelu izbočena i tamne boje te može i krvariti. Može biti bez pigmenta, sive, tamno plave ili crvene boje, ali najčešće je tamno smeđe ili crne te čini 10-15% svih melanoma. Akralni lentiginozni melanom je rijedak tip melanoma koji čini manje od 5% svih melanoma. Uglavnom se pojavljuje na dlanovima i stopalima te ispod nokta u obliku crne ili tamno smeđe mrlje koja ima nepravilne rubove te je izgledom sličan lentigo maligna melanomu. Akralni lentiginozni melanom najčešći je oblik melanoma kod Afroamerikanaca i Azijata.    

Bitno je napomenuti kako veći rizik od razvijanja melanoma imaju osobe koje imaju veći broj madeža od 50 te također osobe koje su više puta pretrpjele opekline od sunca. Rizik od melanoma povećava i izlaganje umjetnim izvorima ultraljubičastog (UV) zračenja, kao što je boravak u solariju. Kod boravka na suncu bitno je koristiti odgovarajuću zaštitu od sunca te se preporučuje krema za sunčanje koja sadrži SPF 50. Jedna od najvažnijih stavki liječenja melanoma je rano otkrivanje koje ima petogodišnje preživljenje od 98-100%. 

Uklanjanje madeža

Madeži se mogu ukloniti zbog rizika razvijanja melanoma, ali i iz estetskih razloga. Postoji nekoliko različitih metoda koje se mogu podijeliti na kirurško ili radiofrekvencijsko uklanjanje madeža te lasersku terapiju. Kod uklanjanja nekih bradavičastih izraslina ili fibroma iz estetskih razloga uglavnom se koristi metoda radiofrekvencijskog uklanjanja kod koje nije potrebno rezanje te je rizik od ožiljaka minimalan. Kirurško uklanjanje vrši se kada je madež u pitanju jer nakon uklanjanja potrebno je odstranjeni madež poslati na patohistološku analizu. Lasersko uklanjanje koristi se  kod drugih promjena na koži kao što su bradavice i neke druge dobroćudne izrasline te ga izvode dermatolozi i kirurzi. Uglavnom je potrebno nekoliko tretmana laserske terapije kako bi se neka bradavica ili fibrom u potpunosti uklonio. Sve 3 navedene metode vrše se uz primjenu lokalnog anestetika. Nakon uklanjanja madeža važno je pridržavati se svih uputa dobivenih nakon tretmana te svakako izbjegavati izlaganje UV zračenju.  

Danas možemo govoriti o povećanom broju melanoma, ali i drugih tumora na koži, koje otkrijemo u najranijem stadiju i koji su povezani s izlaganjem suncu ili opeklinama koje smo možda zadobili u ranijim fazama odrastanja. Koža to sve pamti i kroz promjene na postojećim madežima ili novonastalim tumorskim promjenama nam vraća.

Dobna granica za pojavu tumora na koži uvelike se smanjila te ih nalazimo i kod osoba od 30-ak, 40-ak godina, a nekad smo ih viđali isključivo kod starijih od 60 godina. Stoga je od iznimne važnosti vršiti samopreglede madeža, uz kontrolni dermatološki pregled jednom godišnje.

Dermatologija

Estetska dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija