Fibromi, poznati i kao “viseće bradavice”, nerijetko mogu biti bolni neprijatelji. U ovom sveobuhvatnom blogu o fibromima saznajte kako oni utječu na kvalitetu života, kako ih prepoznati i liječiti te kako održavati zdrav stil života.
Što su fibromi?
Fibromi na koži su uobičajene kožne izrasline i vrlo česta pojava na koži do koje dolazi uslijed debljine, djelovanja hormona ( vrlo često nastaju tijekom trudnoće), a kod nekih ljudi jednostavno postoji i genetska sklonost. Često ih se zamjenjuje za madeže te se osobe koje na koži uoče fibrome nerijetko naručuju na pregled madeža.
Svaka osoba ima barem jedan fibrom. Riječ je o dobroćudnim, nezaraznim izraslinama meke ili tvrde konzistencije koje svojim izgledom podsjećaju na viseće bradavice, točnije izgledaju kao otkinuta koža duguljastog ili kružnog oblika koja podsjeća na malu stabljiku. Ponekad imaju široku bazu koja je tamnija u odnosu na kožu koja ju okružuje. Mjesta na tijelu na kojima se najčešće javljaju su: vrat, pazusi, prepone te očni kapci i gornji dio trupa. Kako starimo, tako se fibromi povećavaju – što u broju, što u veličini koja može varirati od svega par milimetara pa do nekoliko centimetara. Što se tiče broja fibroma na tijelu, može ih biti svega nekoliko, a može ih biti i nekoliko stotina.
Fibromi na koži mogu se pojaviti kod bilo koga. Iako se dermatofibromi češće javljaju kod žena, još uvijek nije poznato zašto nastaju fibromi. Pretpostavke medicinske zajednice govore o genetskom nasljeđivanju kao faktoru nastanka fibroma, s obzirom na to da je primijećeno da je njihova pojava učestalija u nekim obiteljima. Uz to, fibromi se pojavljuju i kod pretilih osoba, na mjestima tijela na kojima se koža trlja i gdje dolazi do trenja (pazusi, prepone, predio ispod dojki). Određena istraživanja ukazuju na to da se mogu pojaviti zbog iritacija kože (ubod insekta, infekcije) ili manjih povreda, a ponekad se javljaju uslijed bolesti ili oslabljenog imunološkog sustava (tu ubrajamo osobe koje imaju npr. autoimune bolesti). U potonjem slučaju razvijaju se dermatofibromi. Fibromi se mogu pojaviti i kao posljedica fibromatoze – bolesti koja izaziva prekomjeran rast kože i vezivnog tkiva, a koja dovodi i do nastanka agresivnih tumora.
Simptomi fibroma
Fibromi na koži mogu varirati u izgledu, veličini, ali i obliku. Obično su boje kože, no ponekad mogu biti i blago pigmentirani, boje kože ili smeđe boje. Mogu biti meke ili tvrde konzistencije. U ranoj fazi mogu biti vrlo maleni i izgledati poput napuhane točkice, dok u kasnijim fazama nerijetko mogu biti veličine graška. Procjenjuje se da gotovo polovica populacije povremeno ima viseće fibrome.
Upravo je pojava izraslina prvi od simptoma koji se javljaju kada su u pitanju fibromi. Simptomi fibroma koji se također često javljaju su svrbež i peckanje, no ovi simptomi ne moraju se javiti
kod svih. Fibromi na koži mogu imati i druge simptome, koji se javljaju ovisno o vrsti i lokaciji na kojoj se nalaze. Ti simptomi variraju od boli i pretjerane osjetljivosti izrasline na dodir, oticanja, promjene u boji fibroma i krvarenja uslijed povreda fibroma do promjene u veličini, crvenila, a u rijetkim slučajevima javlja se i širenje fibroma. Osim navedenih simptoma, kod dijela pacijenata peteljka fibroma može se uvrnuti i stvoriti dodatnu bol i nelagodu.
Vrste fibroma
Najčešće vrste fibroma koja se javljaju su meki fibromi i dermatofibromi.
Dermatofibromi su benigni male crvenkastosmeđe izrasline koje se obično pojavljuju na rukama, nogama i ramenima. Obično su manji od jednog centimetra u promjeru. Histološki su građeni od vezivnog tkiva i histiocita. Češće se javljaju kod žena u mlađoj dobi, nego kod muškaraca i, izuzev povremenog svrbeža i osjetljivosti, obično ne uzrokuju simptome te ne iziskuju liječenje. Osobe s dermatofibromima često se javljaju na preglede zbog toga što dermatofibromi svojim izgledom pobuđuju sumnju jesu li dobroćudni ili ne. Javljaju se na nogama, a mogu se javiti i na rukama ili ramenima. Obično se uvlače kada se koža nabire te su smećkasto crvenkaste boje. Ako počnu rasti ili uzrokovati svakodnevne smetnje, mogu se odstraniti skalpelom. Kao i kada je u pitanju uklanjanje madeža cijena nije primarni kriterij za odabir stručnjaka koji će odraditi zahvat već se valja voditi iskustvom i znanjem liječnika.
Ostale vrste fibroma
Postoji još nekoliko vrsta fibroma. Riječ je o: fibromima maternice, peringvalnim fibromima, angiofibromima, neurofibromima, fibromima u ustima i fibromima na spolovilu.
Fibromi maternice, kolokvijalno poznati i kao miomi maternice su benigni fibromi koji se razvijaju u maternici. Često se javljaju nakon trudnoće, a praćeni su sljedećim simptomima: bol u abdomenu, konstipacija, bol tijekom spolnih odnosa, duge i bolne menstruacije, učestalo mokrenje.
Peringularni fibromi rastu blizu noktiju na prstima ruku ili nogu i vrlo su rijetki, a jednako rijetki su i angiofibromi: malene papule koje se javljaju na stražnjem dijelu nosa i obrazima, a u najvećem broju slučajeva javljaju se kod dječaka u pubertetu.
Neurofibromi se javljaju na živcima i predstavljaju dobroćudne izrasline. Oni nastaju zbog poremećaja u radu Schwannovih stanica. Radi se o stanicama koje obavijaju živčana vlakna, a do čijeg poremećaja u radu dolazi kada počnu pretjerano proizvoditi neurofibrome. U tom se trenutku počinju stvarati izrasline. Ova vrsta fibroma može biti genetski uvjetovana, tj. javiti se kao rezultat genetski nasljedne bolesti, a može se javiti i tijekom života, spontano. Razlikujemo dvije vrste neurofibroma: dermalne i pleksiformne.
Ponekad se u ustima mogu javiti bezopasne nakupine tkiva bijele ili blijedo ružičaste boje. Fibromi u ustima česti su i podjednako tako bezopasni i benigni. Ipak, valja pripaziti na njih i ne uklanjati ih samostalno. Higijena oralne šupljine može se obavljati na uobičajen način, uz pridavanje dodatne pažnje kod četkanja u blizini fibroma, dok se za samo uklanjanje fibroma potrebno javiti zubaru koji će, prema uvidu u stanje, dati preporuku za kirurga.
Uz genitalne bradavice, fibromi na spolovilu spadaju u najčešće kožne promjene na spolovilu. Do njihovog stvaranja dolazi zbog trljanja kože. Rjeđe se pojavljuju na vaginalnom području koje je po svojoj prirodi vlažno, što znači da su frikcije, tj. trljanja kože, gotovo onemogućena. Kod pretilih osoba, trudnica ili dijabetičara primjetna je učestalija pojava fibroma na spolovilu. Njih nije potrebno liječiti te ih je moguće ukloniti na jednostavan način.
Liječenje fibroma
U većini slučajeva nije potrebno liječiti fibrome, s obzirom da se radi o benignim promjenama koje su primarno estetski problem. U slučaju da predstavljaju veliki estetski problem ili zbog svoje veličine ograničavaju osobu u svakodnevnim aktivnostima, uzrokuju iritacije, ozljede i krvarenja, moguće je uklanjanje fibroma.
Prvi korak kada su u pitanju fibromi na koži i njihovo liječenje je posjet liječniku. Osim za pregled madeža Zagreb nudi široke mogućnosti i za druge dermatološke preglede i savjetovanja, uključujući i fibrome. Liječnik specijalist, na temelju pregleda i anamneze, donijet će odluku o odgovarajućem načinu liječenja fibroma. Dermatolog može preporučiti kirurško uklanjanje fibroma ili manje invazivne metode: elektrokoagulaciju, lasersku metodu, radiokiruršku metodu ili aplanaciju.
Elektrokoagulacija je učinkovita metoda kojom se putem malih i tankih iglica kroz koje prolazi struja spaljuju neželjene promjene na koži (fibromi, bradavice, druge kožne promjene). Tretman je bezbolan i izuzetno precizan, s obzirom na to da tretira isključivo područje izrasline. Ovisno o veličini fibroma, točnije površini na koži koju zauzima, odredit će se broj tretmana potreban za uklanjanje. Tretman se izbjegava raditi u toplijim danima kako znojenjem ne bi prouzrokovali dodatne komplikacije. Uz ovu metodu, uklanjanje fibroma laserom spada u popularnije metode uklanjanja fibroma. Laserski tretman nije bolan ili nelagodan, kratkog je trajanja, a nakon tretmana zaostaje manja krasta koja u kratkom vremenu otpadne.
Tretman radiofrekvencijom razlikuje se od elektrokoagulacije u tome što je njime moguće istovremeno rezati I koagulirati tkivo bez ikakve upotrebe fizičkog pritiska. Radi se o tretmanu u
kojem se tkivo reže pomoću visokofrekventne izmjenične struje. Na taj način stvara se niska temperature i nema zagrijavanja elektroda od mikrofibre, što osigurava da se tkivo ne ozljeđuje dodatno te nema opasnosti od opeklina.
Kirurško uklanjanje fibroma
Prema procjeni dermatologa, fibromi se mogu ukloniti i kirurškim putem. Preporučuje se da se uklanjanju tijekom hladnijih perioda godine (jesen, zima) kako bi se izbjeglo stvaranje novih fibroma ili tamnih mrlja na mjestima gdje su bili fibromi, a sve zbog pojačanog znojenja do kojeg dolazi u toplim mjesecima.
Uklanjanje fibroma kirurškim putem može uzrokovati ožiljke. Zbog toga, ali i zbog visoke stope uspješnosti drugih metoda kada je u pitanju uklanjanje fibroma, kirurško uklanjanje fibroma ne preporučuje se često. Za tom se metodom poseže isključivo ako simptomi postanu nepodnošljivi ili ako fibrom predstavlja veliki estetski problem. Naime, razdoblje oporavka u tom je slučaju prilično dugo, a može doći i do nastanka drugih komplikacija, često puno gorih od samog fibroma.
Prilikom kirurškog uklanjanja fibroma pacijentu se može dati lokalna anestezija, a po uklanjanju je krastu koja zaostaje na mjestu fibroma potrebno tretirati lokalnim antibiotikom i voditi adekvatnu higijenu. Nakon obavljenog zahvata potrebno je izbjegavati fizički napor i tjelovježbu kako ne bi došlo do pojačanog znojenja I kako bi rana mogla zacijeliti u što kraćem roku. Baš kao i za pregled madeža Zagreb nudi velik broj mjesta na kojima je moguće ukloniti fibrome na brz, siguran i adekvatan način.