PREGLED MADEŽA
Pregledom madeža smanjite rizik nastanka raka kože
PREGLED MADEŽA
Pregledom madeža smanjite rizik nastanka raka kože
Maligni melanom
Maligni melanom jedan je od najzloćudnijih tumora kože i sluznica koji nastaje malignom transformacijom melanocita (stanica koje proizvode pigment melanin) uz veliku sklonost ranom metastaziranju. Za razliku od drugih oblika raka kože melanom je agresivan tumor koji se očituje lokalnom agresivnošću i širenju putem krvi i limfe.
Tko obolijeva od malignog melanoma?
Danas možemo govoriti o povećanom broju melanoma, ali i drugih tumora na koži koje otkrijemo i koje su povezani s izlaganjem suncu ili opeklinama koje smo možda zadobili u ranijim fazama odrastanja. Koža sve to pamti i kroz promjene na postojećim madežima ili novonastalim tumorskim promjenama nam vraća. Dobna granica za pojavu tumora na koži uvelike se smanjila te ih nalazimo i kod osoba od 30-ak, 40-ak godina, a nekad smo ih viđali isključivo kod starijih od 60 godina.
U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. U posljednjih 30 godina broj oboljelih od malignog melanoma u Europi se udvostručio, a stopa smrtnosti u Hrvatskoj je čak za 50% veća od prosječne stope smrtnosti za države Europske unije, upravo jer se melanom dijagnosticira u uznapredovalom stadiju.
Tko obolijeva od malignog melanoma?
Danas možemo govoriti o povećanom broju melanoma, ali i drugih tumora na koži koje otkrijemo i koje su povezani s izlaganjem suncu ili opeklinama koje smo možda zadobili u ranijim fazama odrastanja. Koža sve to pamti i kroz promjene na postojećim madežima ili novonastalim tumorskim promjenama nam vraća. Dobna granica za pojavu tumora na koži uvelike se smanjila te ih nalazimo i kod osoba od 30-ak, 40-ak godina, a nekad smo ih viđali isključivo kod starijih od 60 godina.
U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. U posljednjih 30 godina broj oboljelih od malignog melanoma u Europi se udvostručio, a stopa smrtnosti u Hrvatskoj je čak za 50% veća od prosječne stope smrtnosti za države Europske unije, upravo jer se melanom dijagnosticira u uznapredovalom stadiju.
Kako doskočiti toj zloćudnoj bolesti?
Zbog činjenice da je riječ o jednom od najčešćeg tipa karcinoma, važno je praćenje madeža i redoviti preventivni dermatološki pregledi madeža uz dermatoskopiju. Dermatoskopija je potpuno bezbolan pregled i omogućava vam da odmah nakon pregleda znate gotovo sve o vašim madežima. Dermatoskopija omogućuje analizu pigmenta i strukture pigmentiranih i nepigmentiranih promjena kroz slojeve kože, što je prostim okom nemoguće.
Vrijednost dermatoskopije je upravo u ranijem otkrivanju promjena koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normale). Zato naglašavamo da je dermatoskopija i pregled madeža pregled koji vam može spasiti život jer ako se melanom otkrije u najranijoj fazi (melanoma in situ) možemo reći da je izlječenje 100% s obzirom na to da se u tom slučaju radi o melanomu koji je još uvijek ograničen na površinski sloj kože u epidermisu. Što je melanom deblji to je i prognoza lošija i veća je vjerojatnost metastaziranja.
Potrebno je odvojiti malo vremena i odlučiti doći na pregled koji vam može spasiti život.
Dermatološki pregled – prva linija obrane od raka kože
Dermatolog će prilikom prvog pregleda vidjeti jeste li svjetlije ili tamnije puti, svjetlijih ili tamnijih očiju, koliko madeža imate na koži, kakva vam je obiteljska sklonost nastajanju tumora na koži te na temelju svega navedenog i dermatoskopije madeža, odrediti je li potrebno nešto odstraniti i koliko su česte kontrole. Prilikom pregleda dermatolog će vas uputiti što je važno pratiti na koži i na što obratiti pozornost.
Kako bismo razlikovali normalan madež od displastičnog ili atipičnog madeža, odnosno melanoma, pomaže nam pravilo ABCDEFG (engl. Assimetry, Border, Color, Diameter, Elevation/evolution, Feeling, Growth). Ne smiju se zanemariti ni klinički znakovi upale, pojava ranica i krvarenja. Dakle, važno je pratiti je li neki postojeći madež postao asimetričan, nepravilnih rubova, ima li dvije i više boja, je li veći od 6 mm, ako je bio u razini kože je li se počeo uzdizati, pojavljuje li se subjektivan osjećaj pečenja ili svrbeža nekog madeža te ako on raste, onda su to znakovi za alarm i hitno javljanje dermatologu na pregled.
Dermatološki pregled – prva linija obrane od raka kože
Dermatolog će prilikom prvog pregleda vidjeti jeste li svjetlije ili tamnije puti, svjetlijih ili tamnijih očiju, koliko madeža imate na koži, kakva vam je obiteljska sklonost nastajanju tumora na koži te na temelju svega navedenog i dermatoskopije madeža, odrediti je li potrebno nešto odstraniti i koliko su česte kontrole. Prilikom pregleda dermatolog će vas uputiti što je važno pratiti na koži i na što obratiti pozornost.
Kako bismo razlikovali normalan madež od displastičnog ili atipičnog madeža, odnosno melanoma, pomaže nam pravilo ABCDEFG (engl. Assimetry, Border, Color, Diameter, Elevation/evolution, Feeling, Growth). Ne smiju se zanemariti ni klinički znakovi upale, pojava ranica i krvarenja. Dakle, važno je pratiti je li neki postojeći madež postao asimetričan, nepravilnih rubova, ima li dvije i više boja, je li veći od 6 mm, ako je bio u razini kože je li se počeo uzdizati, pojavljuje li se subjektivan osjećaj pečenja ili svrbeža nekog madeža te ako on raste, onda su to znakovi za alarm i hitno javljanje dermatologu na pregled.