Poliklinika binova logo



EKG pregled

EKG je sastavni dio kardiološkog pregleda koji još uključuje i mjerenje krvnog tlaka, uzimanje anamneze te fizikalni pregled pacijenta. Cilj kardiološkog pregleda je postavljanje dijagnoze na temelju koje se može započeti primjena potrebne terapije. EKG je neinvazivni dijagnostički postupak koji je brz i bezbolan te ne zahtijeva posebnu pripremu.

Kardiološki pregled

Kardiološki pregled radi se kod pacijenata koji možda boluju od bolesti srca i/ ili krvnih žila. Takve bolesti mogu se podijeliti na bolesti miokarda, bolesti endokarda, bolesti perikarda, greške srčanih zalistaka, poremećaje rada srca, bolesti krvnih žila i srčanu insuficijenciju. Uz EKG se prilikom kardiološkog pregleda obavlja i mjerenje krvnog tlaka, uzima se  anamneza, odnosno obavlja se razgovor s pacijentom o prijašnjim tegobama, navikama i bolestima te bolestima u obitelji. Nakon toga se još vrši i fizikalni pregled pacijenta kako bi se dobio kompletan pregled stanja pacijenta.

Izvršeni kardiološki pregled omogućuje postavljanje dijagnoze bolesti te početak liječenja. U slučaju da podaci dobiveni pregledom nisu dovoljni, potrebno je napraviti dodatne pretrage kao što su na primjer UZV srca, holter tlaka ili ergometrija. Kardiološki pregled može analizirati razne bolesti: povišeni krvni tlak, bol ili stezanje u prsima, infarkt srčanog mišića, ishemija srca, prirođene mane srca, osjećaji gušenja, nepravilan rad srca ili preskakanje, nejasne vrtoglavice i nesvjestice te popuštanje srčanog mišića. Na kardiološki pregled poželjno je ponijeti prijašnje nalaze laboratorijske obrade, holtera i slično, ako postoje.

EKG holter

Osim EKG-a kojeg je moguće napraviti u ordinaciji, postoji i holter EKG-a (holter srca) kojeg se još naziva i pokretnim EKG-om. Holter omogućuje kontinuirano praćenje i bilježenje ritma i otkucaja srca u periodu od 24 sata ili dulje po potrebi. Pacijent nosi holter EKG-a na sebi tijekom cijelog propisanog perioda te se tako mogu uhvatiti neuobičajeni ritmovi srca koji se možda neće pojaviti prilikom običnog EKG pregleda. Holter EKG je vrlo bitan kod prevencije i liječenja srčanih udara jer može ukazati na fibrilacije atrija, odnosno ubrzani rad pretklijetki koji dovodi do srčanog udara. Osim toga može pomoći kod dijagnosticiranja ubrzanog rada srca u donjim klijetkama (ventrikularna tahikardija) i općenitog nepravilnog (ubrzanog ili usporenog) rada srca (aritmija).

Holter se postavlja tako da se na prsni koš zalijepe elektrode koje su povezane s EKG holterom kojeg pacijent može nositi oko vrata, na ramenu ili na pojasu od hlača. Po završetku propisanog perioda za nošenje holtera potrebno je otići kod kardiologa koji će skinuti holter te preuzeti sve zabilježene podatke.

Bitno je da se EKG holter ne smoči te se iz tog razloga preporučuje tuširanje ili kupanje prije samog postavljanja uređaja. Također je potrebno paziti da holter nije u blizini manjoj od 15 cm od magneta, mobilnih telefona i drugih električnih uređaja. U propisanom periodu nošenja EKG holtera pacijent bi trebao voditi dnevnik svojih aktivnosti. U tom dnevniku bitno je da pacijent zabilježi točno vrijeme pojave bilo kakvih simptoma kao što su otežano disanje, bol u prsima ili neujednačeni otkucaji srca. Uz pojavu simptoma potrebno je zabilježiti i što je ste radili te do kada su simptomi trajali. Dnevnik koji sadrži simptome uspoređuje se s rezultatima dobivenim od EKG holtera.

EKG – elektrokardiogram

EKG je nezamjenjiva metoda dijagnostike u kardiologiji te je i jedna od najstarijih metoda. Prilikom EKG pregleda radi se snimanje i bilježenje električne aktivnosti srca u mirovanju. EKG je sastavni dio kardiološkog pregleda te je jednostavna metoda koja omogućuje brzu procjenu stanja pacijenta. EKG-om se mogu analizirati razni simptomi kod pacijenta kao što su lupanje ili preskakanje srca, nesvjestice, bol u prsima i slično.

Za samo EKG snimanje nisu potrebne posebne pripreme od strane pacijenta, ali bitno je da pacijent navede sve lijekove koje koristi jer određeni lijekovi mogu utjecati na rezultate snimanja.  Kod EKG pregleda se na prsni koš, gležnjeve i ruke pacijenta postavljaju elektrode (do 12 elektroda) povezane žicama s uređajem koji očitava i bilježi električnu aktivnost srca. Prilikom snimanja pacijent leži i miruje. Važno je da je pacijentu toplo i ugodno tijekom EKG pregleda jer drhtanje i ostali pokreti utječu na rezultate. Računalo na koje su spojene elektrode bilježi električne signale u obliku valova. EKG pregled traje relativno kratko te je bezbolan, a nalaz je odmah gotov. 

Rezultati EKG-a daju uvid u detalje tegoba koje pacijent osjeća:

Otkucaji srca – EKG može pomoći u mjerenju pulsa kod pacijenata kod kojih se puls slabo osjeća te ga je teško točno izmjeriti. Također, pomaže kod detekcije neuobičajenih otkucaja koji mogu biti ubrzani (tahikardija) ili usporeni (bradikardija).

Srčani ritam – EKG može ukazati na aritmiju, odnosno na nepravilan srčani ritam kod pacijenta

Srčani udar – na snimci dobivenoj pomoću EKG-a mogu se vidjeti promjene nastale na srcu uslijed infarkta koji se događa u tom trenutku ili onog koji se dogodio prije

Promjene na strukturi – snimka električnih signala koja se bilježi može ukazati na neke promjene na srcu kao što su povećano srce ili urođene srčane mane

Opskrba srca krvlju i kisikom – kada se EKG pregled vrši u trenutku pojave simptoma tada je moguće i ustanoviti da li se određene tegobe kod pacijenta javljaju radi smanjene opskrbe srca s krvlju ili kisikom

Ergometrija

Ergometrija je metoda testiranja srca i cirkulacijskog sustava pacijenta pod povećanim opterećenjem. Ova vrsta testiranja je klinički prihvaćena metoda kada se radi o pacijentima kod kojih se sumnja na ishemijsku bolest srca, a može indirektno otkriti kakav je protok kroz koronarne arterije pod povećanim naporom. Ergometrija se koristi EKG-om kako bi se bilježile promjene pulsa i tlaka, no za razliku od uobičajenog EKG pregleda, pacijent ne miruje već je na pokretnoj traci koja mijenja nagib i brzinu kretanja. Kako bi povećanje opterećenja bilo kontrolirano, promjene u nagibu i brzini trake događaju se u točno određenim intervalima. Prilikom ergometrije, na prsni koš pacijenta se lijepe elektrode koje bilježe električnu aktivnost srca dok se na desnoj nadlaktici mjeri tlak.

Rezultati ergometrije su vidljivi odmah, a nalaz je gotov uglavnom u roku od 10 minuta. Kada su nalazi ergometrije pozitivni potrebno je napraviti daljnje pretrage koje će detaljnije proučiti stanje pacijenta kako bi se mogla primijeniti potrebna terapije. Negativni nalazi ergometrije ukazuju na to da pacijent nema potrebu za dodatnom terapijom.

Prije odlaska na ergometriju preporučuje se izbjegavanje konzumacije kave i pušenja cigareta te bi pacijent trebao uzeti jutarnju terapiju ako takva postoji i ne jesti barem 2 sata prije testiranja. Ostale pripreme za pregled ovise o dobi i spolu pacijenta te ih daje kardiolog.

Internistički pregled

Interna medicina bavi se traženjem uzroka bolesti unutarnjih organa, ali i njihovim liječenjem i prevencijom. S obzirom na to da je interna medicina jako opsežna grana medicine, pod nju spadaju razne druge podgrane kao što su kardiologija, pulmologija, nefrologija, gastroenterologija, hematologija i endokrinologija.

Internistički pregled je najopsežniji klinički pregled koji uključuje razgovor s pacijentom u svrhu uzimanja anamneze, odnosno podataka o prijašnjim bolestima, bolestima u obitelji i tegoba zbog kojih je pacijent došao na pregled. Uz razgovor obavlja se i detaljan klinički pregled pacijenta kojim se pregledavaju opće stanje pacijenta, koža, limfni čvorovi, trbušni organi, vidljive sluznice, krvne žile i srce i pluća. Pregled kod internista potreban je kod pojave zdravstvenih tegoba ili u sklopu preoperativne obrade pacijenta.

Mjerenje krvnog tlaka i EKG su sastavni dijelovi svakog internističkog pregleda kako bi se dobila kompletna slika stanja pacijenta. Pomoću toga se mogu analizirati stanja i bolesti poput povišenog krvnog tlaka (arterijska hipertenzija), bolesti i upale pluća, astma, kronični bronhitis, bolesti bubrega i mokraćnih puteva, koronarne bolesti, bolesti prostate, poremećaji cirkulacije, šećerna bolest (dijabetes) i bolesti štitnjače, hipofize i spolne žlijezde.

Za internistički pregled nisu potrebne posebne pripreme, no potrebno je ponijeti sve postojeće nalaze prethodnih pregleda. Nije nužno, ali preporučuje se da pacijent na pregled dođe natašte zbog mogućih laboratorijskih pretraga. Po završetku internističkog pregleda pacijenta se po potrebi upućuje na daljnje pretrage i obradu.

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija