Poliklinika binova logo



Hipertenzija i sve opasnosti koje krije povišeni krvni tlak

n

Kategorija

Objavljeno

01/11/2023

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti današnjice. Došulja se gotovo neprimjetno i otkrije relativno kasno, kada je već prouzročena šteta na vitalnim organima i njihovoj funkciji, stoga se naziva i – “tihi ubojica”.

Što je hipertenzija?

Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Razlikujemo sistolički i dijastolički krvni tlak. Sistolički krvi tlak odnosi se na trenutak kada srce izbacuje krv u arterije, a dijastolički krvni tlak odnosi se na trenutak kada je srce u mirovanju između dva otkucaja.

Hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka. To je kronična (dugotrajna) bolest. Normalna vrijednost tlaka je 120/80 mmHg, dok je povišeni krvni tlak onaj čije vrijednosti iznose 140/90 mmHg ili više. Prema dostupnim statistikama, svaki treći odrasli stanovnik u Republici Hrvatskoj ima povišeni krvni tlak, a jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu upravo su kardiovaskularne bolesti, za čiji je nastanak u velikoj mjeri odgovorna hipertenzija. U Republici Hrvatskoj su tako u 2020. uzrokovale 40 posto ukupnih smrtnih slučajeva, a prema podacima Statističkog ureda Europskih zajednica najveći udio stanovnika s povišenim tlakom zabilježen je upravo u našoj državi.

Razlikujemo primarnu i sekundarnu hipertenziju. U slučaju prve, uzrok je nepoznat, dok je u slučaju sekundarne hipertenzije uzrok posljedica nekog drugog zdravstvenog stanja. U 9/10 slučajeva radi se o primarnoj hipertenziji, dok preostali slučajevi spadaju u sekundarnu hipertenziju, a nastaju kao posljedica bolesti bubrega, srca, arterija, endokrinih poremećaja, korištenja lijekova i prekomjernog konzumiranja alkohola. Od navedenih, najčešći uzrok sekundarne hipertenzije su bolesti bubrega.

Normalni tlak po godinama

Vrijednost krvnog tlaka nije statička. Osim što se može razlikovati između dvaju uzastopnih mjerenja, krvni tlak se razlikuje i ovisno o dobi, razini tjelesne aktivnosti, trenutnom emocionalnom stanju osobe, starosti, prisutnosti određenih bolesti itd.

Svaka odrasla osoba trebala bi redovito mjeriti krvni tlak kako joj se ne bi prišuljala hipertenzija. Krvni tlak mjeri se jednostavno, brzo i to već iz udobnosti doma, s obzirom na to da danas većina kućanstava ima digitalni tlakomjer, a mjerenjima kroz određeni period vremena dobiva se srednja vrijednost i utvrđuje potencijalni rizik od niza bolesti. Prije i tijekom mjerenja mora se obratiti pozornost na određene stvari kako bi mjerenje bilo pravilno. Tako je potrebno izbjegavati kofein, alkohol i duhanske proizvode barem pola sata prije mjerenja, sjesti u udoban položaj s leđima prislonjenima na naslon, a rukom na naslonu ili na stolu u razini srca. Tijekom samog mjerenja valja mirovati. Isto tako, širina remena tlakomjera mora odgovarati 2/3 dužine od lakta do ramena, a dužina mora moći obujmiti 4/5 nadlaktice.

Normalan tlak razlikuje se po godinama. Kod dojenčadi do 12 mjeseci on iznosi 90/60 mmHg, dok je kod djece do 5. godine starosti normalan tlak 95/65 mmHg. Normalne vrijednosti krvnog tlaka kod odraslih osoba su 120/80 mmHg.

Normalan tlak s godinama se i malo mijenja što čovjek više stari. Tomu je tako jer krvne žile s vremenom gube svoja elastična svojstva i počinju pružati veći otpor protoku krvi, što posljedično dovodi do porasta vrijednosti krvnog tlaka. To ipak ne znači da je visoki krvni tlak u starosti bezopasan i da se ne može pojaviti hipertenzija. Ni u starijoj dobi vrijednosti krvnog tlaka ne smiju biti previsoke.

Uzroci visokog tlaka

Kako smo već naveli, većina slučajeva hipertenzija spade u primarnu hipertenziju, čiji je uzrok nepoznat. Ipak, postoje određeni utjecajni čimbenici koji mogu povećati rizik za razvoj hipertenzije, a na koje je lako utjecati promjenom životnog stila i navika. Ti čimbenici su: pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina, stres, neuravnotežena prehrana, prekomjeran unos soli i alkohola, prehrana bogata zasićenim mastima i transmasnim kiselinama, pretilost te manjak voća i povrća u prehrani.

Čimbenici na koje ne možemo utjecati, a koji se ubrajaju u uzroke visokog tlaka su: starija životna dob, obiteljska anamneza povišenog krvnog tlaka i postojeće bolesti. Kod osoba mlađih od 55 godina, hipertenzija se češće javlja kod muškaraca, dok je nakon 65 godina češća kod žena.

Postoje i situacije kada se krvni tlak povisi, unatoč činjenici da inače nemate problema s povišenim krvnim tlakom. Nađete li se u toj situaciji, neki od razloga za to mogu biti: strah od doktora, naglo užurbano kretanje, popijena kava ili energetski napitak. Da rezimiramo: svaka stresna situacija (bilo psihičke ili fizičke naravi) može dovesti do porasta arterijskog tlaka. Takav iznenadni porast ne liječi se lijekovima koji se koriste kada vam je dijagnosticirana hipertenzija već se radi na smanjenju stresa, uz eventualnu primjenu lijekova iz skupine anksiolitika.

U Republici Hrvatskoj hipertenzija je dijagnoza koja ima učestalost u populaciji od 45 posto. Uzmemo li u obzir sve bolesti koje nastaju kao posljedica povišenog krvnog tlaka, hipertenzija uvjerljivo spade u vodeće uzroke smrtnosti, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

Prvi simptomi visokog tlaka

Mnogi ljudi godinama funkcioniraju s povišenim krvnim tlakom, ni ne znajući da ga imaju. Do pojave prvih simptoma povišenog krvnog tlaka i dijagnoze hipertenzije u prosjeku prođe čak 10 godina. Hipertenzija je bolest koja ne boli pa ju je teško uočiti na vrijeme, a što je od velike važnosti kako bi se na vrijeme počelo s liječenjem i spriječile komplikacije.

Simptomi koji ukazuju na hipertenziju su: jutarnje glavobolje, krvarenja iz nosa, vrtoglavice, nepravilan rad srca, poteškoće vida, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, nesvjestice, mučnine, zbunjenost, anksioznost,  crvenilo lica, bolovi u prsištu i tremor mišića. Zbog toga što su simptomi toliko nespecifični, za otkrivanje hipertenzije važno je izmjeriti vrijednosti tlaka barem jednom godišnje, prilikom posjeta liječniku, a po mogućnosti i češće. To je jedini način na koji se sa sigurnošću može potvrditi sumnja na hipertenziju. Tlak se mjeri ručnim ili digitalnim tlakomjerima, pri čemu je bolje koristiti nadlaktični, a normalne vrijednosti krvnog tlaka su oko 120 mmHg za sistolički tlak i oko 80 mmHg za dijastolički tlak. Sve vrijednosti koje odstupaju od navedenih znače da je nastupila hipertenzija.

Negativni učinci povišenog krvnog tlaka godinama se gomilaju i oštećuju krvne žile. Naime, uslijed povišene sile krvne žile postaju manje elastične, što za posljedicu ima smanjen protok krvi i kisika do srca i mozga. S obzirom na navedeno, pravovremeno detektiranje bolesti i pridržavanje propisanih mjera liječenja ključni su kod ove kronične i doživotne bolesti.

Psiha i visoki tlak

Veliki faktor koji utječe na krvni tlak je čovjekovo psihološko stanje, točnije stres s kojim se svi mi susrećemo u svakodnevnom životu. Stres je zapravo reakcija naše psihe i našeg tijela na stresore. Stresori mogu biti raznovrsni: gužve u prometu, životne promjene, socijalni i obiteljski zahtjevi, buka, prejako osvjetljenje prostorija, nikotin, alkohol… Stres je normalan odgovor našeg organizma, no nakon izlaganja stresnim situacijama treba pronaći način na koji se možemo opustiti i tako dovesti naš organizam natrag u ravnotežu.

Kada stresori ne posustaju i kada traju svakodnevno, tada govorimo o kroničnom stresu koji može dovesti do povišenog tlaka. Hipertenzija pak može dovesti do bolesti krvnih žila i srca, a ono do srčanog i moždanog udara. Uz to, kronični stres posljedično dovodi do pada imuniteta, potencijalne neplodnosti i razvoja depresije.

Kako bi se prevenirala hipertenzija, ali i druge negativne posljedice kroničnog stresa, potrebno je usredotočiti se na smanjivanje stresnih reakcija. Sami odlučujemo kako ćemo reagirati na stresore, a postoji čitava paleta raznih tehnika opuštanja koje nam mogu pomoći da se lakše nosimo sa stresnim situacijama. Pozitivne misli i osjećaji te ciljano opuštanje kako bi se reducirao stres i postigao mir ključni su za redukciju fiziološkog odgovora na stres i za regulaciju kada se pojavi hipertenzija uzrokovana stresom.

Kako sniziti srčani tlak

Osobe koje imaju povišeni krvni tlak imaju samo jedno pitanje, a to je kako ga sniziti.

Po konzultacijama s liječnikom, dobit ćete lijek, tj. kombinaciju lijekova za visoki tlak. Velike su šanse da će vam liječnik nekoliko puta promijeniti terapiju, a sve s ciljem pronalaska one terapije koja će vam najbolje odgovarati. Nekoliko je skupina lijekova koji se koriste u liječenju povišenog tlaka, a dijelimo ih prema načinu djelovanja. Postoje beta-adrenergički blokatori (blokiraju prekomjerni utjecaj adrenalina na krvožilni sustav) i alfa-adrenergički blokatori (djeluju poput beta-blokatora). Uz njih, liječnik vam može prepisati blokatore kalcijskih kanalića, inhibitore enzima angiotenzinske konvertaze, antagoniste angiotenzinskih receptora i diuretike. Diuretici spadaju u skupinu lijekova koji potiču bubrege na izlučivanje soli i tekućine iz organizma. Najčešći su dodatak drugim skupinama lijekova kao kombinacija jer pojačavaju njihov učinak. Ujedno su i prva terapija koja se primjenjivala kada je u pitanju hipertenzija.

Kako bi se vrijednosti krvnog tlaka održavale unutar normalnih granica, terapiju je potrebno uzimati redovno i kontinuirano kroz vrijeme, čak i onda kada se osjećate dobro kako ne bi došlo do ponovnog porasta tlaka. Najveća bojazan osoba koje piju lijekova za snižavanja tlaka je strah od niskog tlaka. Niži tlak je poželjni rezultat liječenja i stanje kojem težimo u liječenju hipertenzije. Tlak postignut liječenjem može biti 120/80 mmHg, ali može biti i nižih vrijednosti. Ako se pritom osjećate dobro i ne osjećate tegobe koje se javljaju kod niskotlakaša (vrtoglavica, umor, malaksalost), nema mjesta bojazni.

Kako sniziti visoki tlak bez lijekova

Osim uz primjenu lijekova, u liječenju hipertenzije pozitivan učinak ima promjena životnih navika koje pridonose zdravlju. Uravnotežena prehrana i uredna kilaža pomoći će vam da snizite krvni tlak za nekoliko mmHg. Svakako se preporučuje tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta nekoliko puta tjedno. Bilo da se radi o plivanju, brzim šetnjama, vožnji biciklom ili nekoj drugoj aktivnosti, fizička aktivnost utjecat će blagotvorno na krvni tlak te će hipertenzija postati dio vaše prošlosti.

Pokušajte osvijestiti stresore s kojima se susrećete u svakodnevnom životu i naučite kako ih izbjeći ili kako njihov utjecaj svesti na minimum. Uz to, ograničite unos alkohola i soli.  Kod unosa soli pripazite na „skrivenu sol“ koja se može nalaziti u kruhu, žitaricama ili trajnim sirevima, a ograničite i unos suhomesnatih proizvoda i konzervirane hrane. Ako ste pušač, savjetujemo vam da momentalno prestanete pušiti. Naime, pušenje ubrzava proces zadebljanja stijenki krvnih žila, a u kombinaciji s hipertenzijom povećava mogućnost oštećenja krvnih žila, kao i njihovog naglog suženja, a što predstavlja potencijalni visok rizik od pojave srčanog i moždanog udara.

Blagotvoran alat kada je u pitanju hipertenzija je i glazba. Dokazano je kako određene melodije mogu biti od pomoći pri snižavanju krvnog tlaka. Ako vas muči hipertenzija, pola sata slušanja klasične glazbe, uz polagano disanje, može vam pomoći da snizite krvni tlak za nekoliko mmHg.

Osim navedenog, vrlo jednostavan način za snižavanje krvnog tlaka je pravilan ritam spavanja. Osigurajte si barem 7 sati sna svake noći i pobrinite se da odlazite na spavanje uvijek u isto doba te da iz prostorije u kojoj spavate maknete elektroničke uređaje. Ako vam san ne dolazi lako na oči, usredotočite se na disanje. Sporo i duboko disanje pomoći će vam da brže zaspite, ali i da zadržite hormon stresa, koji utječe na porast krvnog tlaka, pod kontrolom.

Namirnice za snižavanje tlaka

Muči li vas hipertenzija, vrijeme je da posvetite pažnju prehrani. Više voća, povrća, nemasnih namirnica i maslinovog ili lanenog ulja pomoći će vam u borbi s hipertenzijom. Svakako se preporučuje češća konzumacija plave ribe, a manja konzumacija crvenog mesa, konzervirane rajčice, kiselih krastavaca i suhomesnatih proizvoda jer su oni izvori skrivenih masnoća. Povišeni krvni tlak i šećer također ne idu ruku pod ruku tako da biste trebali smanjiti unos slatkiša. Sve ove smjernice za prehranu kada je u pitanju hipertenzija u literaturi se najčešće spominju pod nazivom „DASH-dijeta“, a osim za osobe s povišenim tlakom, adekvatna je za cijelu obitelj.

I dok je natrij poželjno izbjegavati, organizam će vam biti zahvalan ako pojačate unos hrane bogate kalijem. Naime, taj je mineral odgovoran za izlučivanje natrija iz organizma putem urina. Najbolji izvori kalija su svježe ili minimalno prerađeno voće i povrće (banane, naranče, rajčica, krumpir, kelj, špinat, tikvice, avokado), a najnovije preporuke za dnevni unos kalija iznose 4700 miligrama, što je daleko više od količine koju prosječna osoba unese.

Uz kalij, preporučuje se i unos kalcija i magnezija. Odličan izvor kalcija su: razne sjemenke, tamnozeleno lisnato povrće, zobena kaša, bademi, grah, slanutak i svježi sir, dok magnezij možete pronaći u: orašastim plodovima, suhom voću, algama, mahunarkama i integralnim žitaricama. Posebno se preporučuje i konzumacija namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama. One imaju pozitivan utjecaj na funkciju krvnih žila i prevenciju upalnih procesa. Osim antihipertenzitivnog učinka, omega-3 masne kiseline važan su čimbenik i u prevenciji drugih bolesti: artritisa, kardiovaskularnih bolesti i određenih karcinoma. Najzastupljenije su u plavoj ribi, tuni, lososu, bakalaru, srdeli, suši i morskim algama, a nalazimo ih i u uljima sjemenki lana i orašastim plodovima.

Ljubitelji čokolade razveselit će podatak da je i tamna čokolada prehrambeni artikl koji je poželjno uvrstiti u prehranu kada je u pitanju hipertenzija. Naime, tamna čokolada sadrži flavonoide čije antioksidativno djelovanje uvelike pomaže u snižavanju hipertenzije tako da opuštaju žile i pojačavaju protok krvi.

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija