Poliklinika binova logo



ALERGIJE NA DIŠNIM PUTEVIMA

Alergije se pojavljuje u ljudskom životu već od dojenačke pa sve do odrasle životne dobi. Simptomi alergije mogu biti različiti, ovisno o sustavu koji zahvaćaju (dišne puteve, kožu, oči itd.) Najčešće su vrlo neugodni, traju duže razdoblje i time mogu utjecati na radnu sposobnost pojedinca. Važno je alergološkom obradom (PRICK testom) utvrditi alergen, tj. uzrok alergije kako biste dobili propisanu odgovarajuću terapiju, znali preventivno djelovati te izbjegavati alergene na koje je dokazana preosjetljivost.

Alergijski rinitis

Alergijski rinitis upalna je bolest nosne sluznice koja nastaje zbog imunološke reakcije u kojoj sudjeluju razni inhalacijski alergeni (alergeni koje udišemo) i upalne stanice u nosnoj sluznici. Bolesnici koji imaju takve tegobe mogu razviti i alergijski konjuktivitis, ali i astmu.

Alergijski rinitis može se javljati povremeno i u tom razdoblju kod većine pacijenata utječe na svakodnevne aktivnosti. Osobe koje imaju takve tegobe osjećaju se loše, umorno i iscrpljeno, a narušena im je produktivnost i općenito kvaliteta života.

Koji su simptomi alergijskog rinitisa?

Simptomi su alergijskog rinitisa: curenje i začepljenost nosa, kihanje, suzenje, svrbež i crvenilo očiju (konjunktivitis). Kod ljudi koji imaju takve simptome, važna je alergološka obrada kako bi se utvrdio alergen na koji je osoba preosjetljiva odnosno koji je uzrok takvog stanja.

Alergije na inhalacijske alergene

Ako se utvrdi alergen koji dovodi do simptoma alergijskog rinitisa, potrebno ga je koliko je to moguće izbjegavati. Ako je riječ o alergiji na pelud, važno je pratiti peludni kalendar i prema tome prilagoditi terapiju.

Važno je s terapijom započeti prije početka sezone određene prisutnosti nekog alergena kako bi simptomi bili što manji i slabiji. Također u vrijeme prisutnosti određenog alergena potrebno je izbjegavati odlazak u prirodu i boravak na otvorenom.

Ako je osoba alergična na kućnu prašinu i grinje, potrebno je korištenje hipoalergijskih madraca, uklanjanje tepiha i zavjesa, čišćenje i pranje usisivačima koji imaju vlažni filtar kako bi se izbjeglo vraćanje prašine u prostor.

Kako se boriti s ambrozijom?

Tijekom kolovoza svake godine najviše problema kod osoba koje su alergične na ambroziju stvara upravo ta biljka, odnosno korov. Samo jedna biljka ambrozije proizvodi jako puno peludi koje pod utjecajem vrućine, vlage i povjetarca putuju do 50 km daleko. Kada padne na tlo, sjeme ambrozije može mirovati u tlu i nekoliko godina dok ne stekne povoljne uvjete za klijanje i rast.

Ambrozije ima u ruralnim sredinama, ali i u gradovima gdje postoje neobrađene, zapuštene površine na kojima sjeme počne rasti. Broj ljudi koji su alergični na ambroziju sve je veći. Važno je čišćenje površina i ne samo rezanje, nego čupanje biljke ambrozije s korijenom kako bi se smanjila njezina količina i prisutnost na određenom području.

Kako liječiti alergijski rinitis?

Najvažnije je izbjegavati koliko je to moguće uzročne alergene. Danas se koriste antihistaminici (lijekovi protiv alergija) koji značajno ublažavaju simptome. Primjenjuju se intranazalni kortikosteroidi u obliku sprejeva za nos, koji osobito pomažu kod osjećaja začepljenosti nosa. Ako prevladavaju simptomi sekrecije iz nosa, kombiniraju se antihistaminici, antileukotrijeni i kortiksoteroidi.

Nažalost, radi se o kroničnoj bolesti koju zahvaljujući razvoju lijekova možemo ublažiti i ne dopustiti da jako naruši kvalitetu života osobe koja ima takav problem.

Ambrozija

Astma

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja je dosta česta i zahvaća milijune ljudi širom svijeta. Broj oboljelih od astme raste osobito u razvijenim zemljama što se dijelom može i pripisati boljim dijagnostičkim metodama, ali i većoj zagađenosti zraka i okoliša te izloženost raznim alergenima. 

Najčešće se javlja u djece, osobito do pete godine života. Polovica oboljelih od astme razvije bolest prije desete godine života. U tom razdoblju češća je kod dječaka, a nakon puberteta astma postupno postaje češća u žena.

Kod ljudi koji boluju od astme, osnovni problem jest suženje dišnih putova u plućima. To suženje nastaje međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava, upalnih posrednika te tkiva i stanica dišnih putova. Upala dišnih putova kod oboljelih od astme kronično je prisutna. Između napadaja može doći do potpune remisije bolesti.

Razlikujemo dvije vrste astme: alergijsku i nealergijsku.

Alergijska astma

Osobe koje boluju od alergijske astme alergične su na neke alergene iz okoliša. Nakon izlaganja alergenu unutar 15 minuta dolazi do alergijskog astmatskog napada. Kod takvih bolesnika nalazimo povišene vrijednosti protutijela IgE u krvi koja ukazuju da je riječ o alergijskoj reakciji i da se stvaraju antitijela na neki alergen.

Važna je i genetska predispozicija, odnosno dokazano je da unutar nekih obitelji postoji veća sklonost razvoju astme. Osim astme kod nekih obitelji općenito je povećana sklonost alergijama koje se mogu manifestirati i promjenama na koži ili alergijskim rinitisom.

Smatra se da čak 90 % bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis te da oko 40 % bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu. Alergijski rinitis često prethodi astmi pa se smatra izravnim čimbenikom rizika u njezinu razvoju.

Nealergijska astma

Kod osoba koje boluju od astme, a svi su alergološki testovi negativni, ukupan je IgE normalan i nema alergija i astme u obitelji, govorimo o nealergijskom obliku astme. Uzroci nealergijske astme najčešće su nepoznati.

Javlja se obično kod starijih od 30 godina. Kod ovog oblika astme primjećuje se smanjen odgovor na terapiju, dugotrajniji simptomi te naposljetku mogućnost razvoja fiksirane opstrukcije dišnih putova.

Simptomi i liječenje astme

Osnovni simptom karakterističan za astmu jest kašalj. Ponekad to ne mora biti značajan kašalj, već samo suho kašljucanje. Karakteristika je astme i nedostatak zraka uz koji se na plućima može čuti fućkanje ili piskanje. Neki bolesnici žale se na noćno buđenje, obično zbog suhog kašlja ili nedostatka zraka.

Obzirom na težinu kliničke slike, odnosno učestalost astmatskih napada i stupnja opstruktivnih smetnji na dišnim putovima, razlikujemo povremenu, blagu astmu te umjerenu do tešku trajnu astmu.

Liječenje astme ovisi o težini kliničke slike te učestalosti astmatskih napada. Ako se radi o povremenoj astmi, dovoljna je primjena salbutamola koji se uzima po potrebi prilikom pojave simptoma ili prije izlaganja eventualnim pokretačima napada kao što je npr. veća fizička aktivnost, sport i drugo.

Kod blage trajne astme potrebna je primjena i inhalacijskih kortiksoteroida, a kod nekih bolesnika daje se i antagonist leukotrijena (montelukast).

Kako bolest napreduje ili je riječ o umjerenim i težim oblicima trajne astme, kombiniraju se inhalacijski kortiksoteroidi koji mogu već biti kombinirani sa simpatomimeticima u jednom raspršivaču. Ponekad se daju kortikosteroidi i sistemski ako se radi o neadekvatno kontroliranoj bolesti.

Astma

PRICK test (kožni ubodni test) na inhalacijske alergene

PRICK test ili kožni ubodni test izvodi se na nutritivne (hranu) i na inhalacijske (peludi) alergene, a može se izvoditi i na konzervanse i aditive.

Ovaj oblik testa služi za dokazivanje prisutnosti specifičnih IgE protutijela u koži bolesnika koji reagiraju na određeni alergen. Testom se dokazuje alergijska reakcija tipa I / posredovana protutijelima.

Testira se u sjedećem položaju. Testiranje se provodi tako da se otopina alergena nanosi u vidu kapljica na unutarnju stranu podlaktice te se ubodom lancete unosi u površinski sloj kože. Potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.

Pozitivna kontrola (histamin) omogućuje da se procijeni reaktivnost kože i jačina kožnih proba, a negativna kontrola (fiziološka otopina) omogućuje isključivanje reakcije nastale zbog uboda lancete kao uzroka pozitivnog testa. Nakon jedne minute otopina se briše, a rezultati se očitavaju nakon 20 minuta.

Test se smatra pozitivnim ako se na mjestu uboda stvori urtika (uzdignuta crvenkasta ili blijeda promjena na koži različitog oblika i veličine). Često su prisutne lokalne reakcije u vidu crvenila i svrbeža kože.

Postoji mogućnost pojave sistemske alergijske reakcije na alergen koja se može očitovati pojavom urtikarije, angioedema, rinoreje, bronhospazma, gastointestinalnih simptoma (grčeva u trbuhu, povraćanja, proljeva) te anafilaktične reakcije zbog čega se test provodi pod liječničkim nadzorom.

PRICK test