Poliklinika binova logo



Alergije: kako ih prepoznati i uspješno liječiti

n

Kategorija

Objavljeno

07/12/2021

Sve veći broj ljudi ima problem s alergijama koje se mogu javljati od dojenačke dobi pa sve do kasnijeg životnog perioda. Smatra se da u Hrvatskoj više od 10% ljudi ima problema s alergijama koje se mogu manifestirati s promjenama na koži ili s dišnim tegobama, a neki bolesnici imaju simptome i na koži i od strane dišnih putova. Zašto je tome tako?

Radi pojačane izloženosti alergenima, sve većeg zagađenja okoliša te negativne strane moderne prehrambene industrije i hrane pune aditiva i konzervansa, prati se porast broja ljudi koji boluje od nekog oblika alergija. Alergije na inhalacijske alergene (alergene koje udišemo) javljaju se u području gornjih i donjih dišnih putova, uključujući i paranazalne sinuse, oči te na koži, dok se alergije na nutritivne alergene mogu manifestirati raznolikim simptomima probavnog sustava te promjenama na koži.

Tipovi alergija

Kada govorimo o alergijama, najčešće mislimo na alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska astma, alergijski rinitis ili alergijski konjunktivitis). Odmah iza njih po učestalosti su urtikarija i atopijski I kontaktni dermatitis i ostale alergijske bolesti (alergija na hranu, alergija na hladnoću, alergija na mačke, alergija na otrov insekata). Kod nekih osoba alergijske reakcije mogu biti toliko jake da uzrokuju anafilaktički šok.   

Alergijske bolesti dijagnosticiraju se putem kožnih, krvnih i provokacijskih testova te putem spirometrije. Najbrži i najjednostavniji način testiranja na alergene je kožni alergološki test. Može se izvoditi već u djetinjstvu  i nezaobilazna je metoda u dijagnostici alergijskih bolesti. On se izvodi tako da se na kožu podlaktice stave kapljice standardnog seta inhalacijskih alergena koje se potom unesu u kožu laganim ubodom. Nakon 20 minuta očitava se reakcija na koži i potvrđuje alergija na unesenu tvar. Kožna alergološka testiranja koriste se i na nutritivne alergene. Alergene pozitivne u kožnom PRICK ili ubodnom testu mogu se dodatno potvrditi određivanjem spec IgE laboratorijskim testiranjima.

Atopijski dermatitis – bolest koja se liječi čitav život

Najčešći oblik alergije još od dojenačke dobi je atopijski dermatitis. To je kronična upalna bolest kože. Česta je nasljedna komponenta (nasljeđuje se poligenski), a česta je i u obiteljima udružena s alergijskom astmom. U dojenačkoj dobi javlja se nakon 3. mjeseca života kao suhe, crvene, ljuskave promjene, a kasnije mogu izbijati i mali prištići, mjehurići na obrazima i vlasištu te na udovima. Pelenska regija je obično pošteđena. Promjene se mogu nastaviti i u dječjoj dobi ili tek tada započeti. Tada su promjene simetrične kao crvena, suha, razgrebana područja, kraste i to u pregibima laktova, koljena, na vratu, obrazima te na gornjim stranama šaka i stopala.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i laboratorijskih testova gdje bolesnici imaju povišen broj eozinofila u diferencijalnoj krvnoj slici i povišene vrijednosti serumskih IgE. Kod takvih bolesnika radi se PRICK test na inhalacijske i nutritivne alergene te atopy patch test (epikutani test).

U terapiji atopijskog dermatitisa najvažnija je njega kože. Danas se koriste uljne kupke i uljni gelovi za tuširanje te sindet sredstva koja se mogu koristiti za tuširanje tijekom cijele godine. Važno je nanositi i dovoljnu količinu emolijensa koji imaju zadatak zaštitnog filma na površini kože, smanjuju suhoću kože, a time i svrbež kože koji je vodeći simptom kod bolesnika s atopijskim dermatitisom. Svrbež kože razlog je da takvi bolesnici lošije spavaju, narušavaju se odnosi i funkcioniranje obitelji. Antialergijski lijekovi (antihistaminici) imaju slab učinak u smanjenju svrbeža. Dobre rezultate daje fototerapija, UVB. Lokalno primjenjujemo kortikosteroide kao prvu liniju protuupalne terapije. Važno je prilikom pregleda dobro objasniti način primjene kortikosteroidnih krema, njihovu nuspojavu, razbiti strah od upotrebe kortikosteroida. Također, u liječenju atopijskog dermatitisa koristimo i druge lijekove, kao npr. imunomodulatore. Prednost tih lijekova je što je njihovo djelovanje u usporedbi s kortikosteroidima takvo da djeluju kao srednje jaki kortikosteroidi, a nuspojave su značajno manje. Važno je izbjegavanje alergena na koji je dokazana preosjetljivost u alergološkim testovima. Takvim bolesnicima se preporučuje ako imaju alergiju npr. na grinje, kućnu prašinu da maknu tepihe, zavjese iz sobe u kojoj borave, spavaju te da zamijene stare madrace.

Inhalacijski alergeni

Ako netko ima simptome suzenja i svrbeža očiju, nosa, učestalo kihanje te bronhitise ili čak astmu najvjerojatniji razlog toj vrsti alergije su inhalacijski alergeni. Zbog povećane koncentracije alergena u zraku i zagađenja okoliša dolazi do pokretanja senzibilizacije i razvoja simptoma alergija. Zato je važno alergološkim testovima utvrditi o kojim se alergenima radi, na što smo preosjetljivi te prije početka sezone cvjetanja ili pojave nekog alergena započeti s terapijom antialergijskim lijekovima. Nekad to naravno nije dovoljno i potrebno je liječenje i praćenje od strane pulmologa te se koriste i drugi lijekovi koji djeluju protuupalno kao što su kortikosteroidi. Postoji i mogućnost liječenja hiposenzibilizacijom ako postoji alergija na jedan ili manji broj alergena. To je postupak kojim se osoba izlaže maloj količini alergena na koji je preosjetljiva, najčešće grinja, peludi trava, korova kako bi se razvila tolerancija da prilikom kontakta s tim alergenom ne bi došlo do teže reakcije.

Alergija na ambroziju

Na zapuštenim zemljištima i livadama, u vrtovima i među usjevima često će se naći ambrozija. Riječ je o vrlo invazivnoj biljci. Ona cvate u ljetno doba, s vrhuncem cvatnje u kolovozu. Smatra se jednim od najčešćih uzroka sezonskih alergija. Oko 15 posto stanovništva u Hrvatskoj suočava se s tom alergijom, a predviđanja govore da će se ta brojka u narednih 20 godina učetverostručiti.

Kod osoba koje imaju alergiju na ambroziju zapravo dolazi do pogrešne reakcije imunološkog sustava koji ambroziju izjednačava s virusima i bakterijama i pokreće reakciju. Kao i kod drugih peludnih alergija, ona kod osjetljivijih osoba izaziva intenzivnu reakciju. Važno je prepoznati ju kako bi krenulo liječenje alergija i kako simptomi s vremenom ne bi prerasli u teže probleme, kao što je primjerice astma. 

Alergija na ambroziju ima veoma specifične simptome. Simptomi alergije su: crvenilo, svrbež i curenje očiju, svrbež i curenje nosa, kašalj, otežano disanje, nadraženost grla, glavobolja, osip na koži, ekcem, kronični umor… Najčešći simptom je alergijski rinitis koji se očituje promjenama u nosnoj šupljini uslijed reakcije na čestice iz zraka.

U olakšavanju simptoma najbolje je kombinirati preventivne mjere i antihistaminike ili kortikosteroide propisane od strane liječnika. Poželjno je izbjegavati boravak u prirodi u periodima povećane koncentracije peludi u zraku i redovno provjetravati prostorije u kojima se boravi. Osobe koje imaju kućne ljubimce posebnu pažnju trebali bi obratiti na njihovo učestalo četkanje kako ne bi preko dlake unijeli pelud u kuću. 

Alergijski kalendar

Alergijski kalendar (poznat i kao peludni kalendar) predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku područja koje se istražuje u određenom protoku vremena. Najčešće se izrađuje za period od godine dana i nije isti za svaku godinu. Meteorološki parametri odredit će dinamiku pojave peluda u zraku i time odrediti početak i kraj sezone polinacije. Ovaj tip kalendara radi se sa svrhom da nam da prognozu pojave određenih inhalacijskih alergena koji su sezonski i prikaz polinacije pojedinih biljnih vrsta u određenom razdoblju. Alergijski kalendar od velike je pomoći u predviđanju vremena pojave simptoma alergija. Pomoću njega možemo znati pravodobno uvesti odgovarajuće načine liječenja, kako bi se izbjegao razvoj simptoma alergija. 

Alergija na hladnoću

Ako ste se ikada zapitali koje su to rijetke bolesti, alergija na hladnoću upravo je jedna od njih. Spada u grupu alergijskih bolesti pod nazivom „fizikalne urtikarije“. To je reakcija kože koja se javlja nakon izloženosti hladnom podražaju (zraku, vodi, vjetru, predmetima). Koža u roku od par minuta postaje crvene boje, uz prateći svrbež i oticanje. Kod težih slučajeva dolazi do oticanja usana, ždrijela pa čak i do gubitka svijesti koji se primjerice javlja kod osoba koje su alergične na hladnoću, a plivaju u hladnoj vodi. Kod njih dolazi do snižavanja krvnog tlaka i anafilaktičke reakcije, koja može prouzročiti i gubitak svijesti.  Ako se koža zagrijava nakon doticaja s hladnim tijelom, reakcija se pogoršava. 

Osobe alergične na hladnoću trebaju strogo izbjegavati sve što je hladno. Također, prije izlaganja hladnoći preporučuje se uzeti antihistaminik. Ako ste alergični savjetujemo vam da izbjegavate hladnoću, utoplite se i ako već morate izaći na hladnoću, neka to ne bude naglo. 

Alergija na grinje

Alergija na grinje, tj. alergija na prašinu otežava funkciju dišnih puteva i izaziva simptome poput astme (kašalj, otežano disanje, bolovi u prsima). Grinje su zapravo glavni uzrok alergije na prašinu. Grinje vole toplinu i množe se na toplim i vlažnim mjestima, poput primjerice jastuka, madraca, tepiha i sjedećih garnitura. Može ih se naći gotovo u svakom kućanstvu. Hrane se ljuskama ljudske mrtve kože. Nemoguće ih je vidjeti golim okom i gotovo ih je nemoguće u potpunosti iskorijeniti. 

Alergija na mačke

Od svih poznatih alergena u svijetu, moramo se složiti da su mačke svakako „najmekši“ alergen. Oko 10 posto svjetske populacije ima alergiju na neke od ljubimaca, a najčešće je riječ o mačkama. O čemu se zapravo radi?

Alergija na mačke zapravo je alergija na protein iz mačje sline, peruti i urina. Osobe alergične na mačke preosjetljivog su imunološkog sustava i njihovo tijelo zamjenjuje bezopasne tvari za bakterije ili viruse te razvija imunološki odgovor. Glavni simptomi ove alergije jesu: kašalj, crvenilo i svrbež očiju, osim na rukama i licu, curenje nosa i kihanje. Uz to što možete biti alergični na mačke, one mogu biti i prijenosnici alergija i na svom krznu donijeti u vaš dom brojne druge alergene. 

Ako ste alergični na vašeg kućnog ljubimca možete si pomoći u ublažavanju simptoma tako što ćete kućnim mačkama ograničiti kretanje na nekoliko prostorija. Uz to, češće perite sve površine i dijelove namještaja koji na sebe mogu privući alergene i koristite filtere za zrak. Ako je pak vaša reakcija jaka, svakako se savjetujte s liječnikom kako bi vam propisao terapiju.

Kako spriječiti ljetne alergije?

Tijekom ljetnih mjeseci, što se alergija tiče, najugroženije su osobe koje su preosjetljive na ubode pčela, osa, bumbara, stršljena i koje mogu završiti s anafilaktičkim šokom kao najtežim oblikom alergijske reakcije pa čak i sa smrtnim ishodom ako se na vrijeme ne pruži pomoć. Takve osobe uvijek moraju uz sebe imati injekciju adrenalina koja im može spasiti život. Neki ljudi reagiraju i na ubode komaraca s vrlo jakom lokalnom reakcijom na mjestu uboda u vidu crvenila i otekline. Tada se također primjenjuju antialergijski lijekovi lokalno, poput krema s kortikosteroidima koji djeluju protuupalno.

Liječenje alergija

U proteklih nekoliko desetljeća bilježimo rapidni porast alergijskih bolesti u zemljama zapadnog svijeta. Razlozi porasta nisu potpuno jasni. Primarno se povezuju s mnogobrojnim promjenama u okolišu i samom modernom načinu života. Visok higijenski standard također je jedan od uzročnika većeg broja alergija. Naime, imunološki sustav u prvim godinama života djeteta odraslog u dobrim socioekonomskim prilikama i uz visok standard higijene, umjesto aktivacije u borbi s patogenima reagira na potpuno bezazlene alergene iz okoliša. 

Liječenje alergija uključuje nekoliko stvari: izbjegavanje alergena koliko god je to moguće, liječenje lijekovima i imunoterapiju. Važno je da bolesnik bude educiran i upoznat sa svim koracima i preventivnim aktivnostima koje može napraviti kako bi izbjegao razvijanje simptoma i reakciju. Od lijekova se najčešće koriste kortikosteroidi, antihistaminici, bronhodilatatori i dekongestivi, dok je imunoterapija način liječenja primjenom alergenskih pripravaka na koje je osoba primarno alergična. Imunoterapija potiče razvoj tolerancije na alergene i ako je uspješno provedena rezultirat će nestajanjem ili znatnim ublažavanjem simptoma bolesti.

Autor: Prim.dr.sc. Gaby Novak-Bilić, dr.med.spec. dermatovenerologije

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija