Poliklinika binova logo



Copyright © 2021 Poliklinika BINOVA

Copyright © 2021 Poliklinika BINOVA

Alergije: kako ih prepoznati i uspješno liječiti

Sve veći broj ljudi ima problem s alergijama koje se mogu javljati od dojenačke dobi pa sve do kasnijeg životnog perioda. Smatra se da u Hrvatskoj više od 10% ljudi ima problema s alergijama koje se mogu manifestirati s promjenama na koži ili s dišnim tegobama, a neki bolesnici imaju simptome i na koži i od strane dišnih putova. Zašto je tome tako?

Radi pojačane izloženosti alergenima, sve većeg zagađenja okoliša te negativne strane moderne prehrambene industrije i hrane pune aditiva i konzervansa, prati se porast broja ljudi koji boluje od nekog oblika alergija. Alergije na inhalacijske alergene (alergene koje udišemo) javljaju se u području gornjih i donjih dišnih putova, uključujući i paranazalne sinuse, oči te na koži, dok se alergije na nutritivne alergene mogu manifestirati raznolikim simptomima probavnog sustava te promjenama na koži.

Atopijski dermatitis – bolest koja se liječi čitav život

Najčešći oblik alergije još od dojenačke dobi je atopijski dermatitis. To je kronična upalna bolest kože. Česta je nasljedna komponenta (nasljeđuje se poligenski), a česta je i u obiteljima udružena s alergijskom astmom. U dojenačkoj dobi javlja se nakon 3. mjeseca života kao suhe, crvene, ljuskave promjene, a kasnije mogu izbijati i mali prištići, mjehurići  na obrazima i vlasištu te na udovima. Pelenska regija je obično pošteđena. Promjene se mogu nastaviti i u dječjoj dobi ili tek tada započeti. Tada su promjene simetrične kao crvena, suha, razgrebena područja, kraste i to u pregibima laktova, koljena, na vratu, obrazima te na gornjim  stranama šaka i stopala.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i laboratorijskih testova gdje bolesnici imaju povišen broj eozinofila u diferencijalnoj krvnoj slici i povišene vrijednosti serumskih IgE. Kod takvih bolesnika radi se PRICK test na inhalacijske i nutritivne alergene te atopy patch test.

U terapiji atopijskog dermatitisa najvažnija je njega kože. Danas se koriste uljne kupke i uljni gelovi za tuširanje te sindet sredstva koja se mogu koristiti za tuširanje tijekom cijele godine. Važno je nanositi i dovoljnu količinu emolijensa koji imaju zadatak zaštitnog filma na površini kože, smanjuju suhoću kože, a time i svrbež kože koji je vodeći simptom kod bolesnika s atopijskim dermatitisom. Svrbež kože razlog je da takvi bolesnici lošije spavaju, narušavaju se odnosi i funkcioniranje obitelji.  Antialergijski lijekovi (antihistaminici)  imaju slab učinak u smanjenju svrbeža. Dobre rezultate daje fototerapija, UVB. Lokalno primjenjujemo kortikosteroide kao prvu liniju protuupalne terapije. Važno je prilikom pregleda dobro objasniti način primjene kortikosteroidnih krema, njihovu nuspojavu, razbiti strah od upotrebe kortikosteroida. Također u liječenju atopijskog dermatitisa koristimo i druge lijekove, kao npr. imunomodulatore. Prednost tih lijekova je što je njihovo djelovanje u usporedbi s kortikosteroidima takvo da djeluju kao srednje jaki kortikosteroidi, a nuspojave su značajno manje. Važno je izbjegavanje alergena na koji je dokazana preosjetljivost u alergološkim testovima. Takvim bolesnicima se preporučuje ako imaju alergiju npr. na grinje, kućnu prašinu da maknu tepihe, zastore iz sobe u kojoj borave, spavaju, da zamijene stare madrace. 

Inhalacijski alergeni

Inhalacijski alergeni

Ako netko ima simptome suzenja i svrbeža očiju, nosa, učestalo kihanje te bronhitise ili čak astmu najvjerojatniji razlog toj vrsti alergije su inhalacijski alergeni. Zbog povećane koncentracije alergena u zraku i zagađenja okoliša dolazi do pokretanja senzibilizacije i razvoja simptoma alergija. Zato je važno alergološkim testovima utvrditi o kojim se alergenima radi, na što smo preosjetljivi te prije početka sezone cvjetanja ili pojave nekog alergena započeti s terapijom antialergijskim lijekovima. Nekad to naravno nije dovoljno i potrebno je liječenje i praćenje od strane pulmologa te se koriste i drugi lijekovi koji djeluju protuupalno kao što su kortikosteroidi. Postoji i mogućnost liječenja hiposenzibilizacijom ako postoji alergija na jedan ili manji broj alergena. To je postupak kojim se osoba izlaže maloj količini alergena na koji je preosjetljiva, najčešće je to grinja, pelud trava, korova kako bi se razvila tolerancija da prilikom kontakta s tim alergenom ne bi došlo do teže reakcije.

Inhalacijski alergeni

Kako spriječiti ljetne alergije?

Tijekom ljetnih mjeseci, što se alergija tiče,  najugroženije su osobe koje su preosjetljive na ubode pčela, osa, bumbara, stršljena koje mogu završiti s anafilaktičkim šokom kao najtežim oblikom alergijske reakcije pa čak i sa smrtnim ishodom ako se na vrijeme ne pruži pomoć. Takve osobe uvijek moraju uz sebe imati injekciju adrenalina koja im može spasiti život. Neki ljudi reagiraju i na ubode komaraca s vrlo jakom lokalnom reakcijom na mjestu uboda u vidu crvenila i otekline. Tada se također primjenjuju antialergijski lijekovi lokalno kreme s kortikosteroidima koji djeluju protuupalno.

Prim.dr.sc. Gaby Novak-Bilić, dr. med. spec. dermatovenerologije

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija

Povezani članci

Savjeti

Kontakt

Radno vrijeme

Ponedjeljak i Četvrtak 8:00 – 11:00  i  17:00 – 20:00

Utorak, Srijeda i Petak 17:00 – 20:00

Subota 08:00 – 12:00

Mogućnost dogovora termina.

Lokacija

Zagrebačka avenija 104c

10 000 Zagreb, HR

Radno vrijeme

Ponedjeljak i Četvrtak 8:00 – 11:00  i  17:00 – 20:00

Utorak, Srijeda i Petak 17:00 – 20:00

Subota 08:00 – 12:00

Mogućnost dogovora termina.

Lokacija

Zagrebačka avenija 104c

10 000 Zagreb, HR

Pošaljite upit