Poliklinika binova logo

Ekscizija: Kada je to najbolja opcija liječenja i kako ju provesti uspješno?

Objavljeno

05/31/2023

Ovaj sveobuhvatni vodič pruža detaljan pregled postupka ekscizije, od pripreme za zahvat do postoperativne njege i oporavka. Saznajte što možete očekivati tijekom operacije, kako se brinuti za rane nakon ekscizije te koji su mogući rizici i komplikacije. Osim toga, otkrijte koje su alternative eksciziji i kada ih je preporučljivo koristiti. Bez obzira jeste li pacijent koji se priprema za eksciziju ili samo želite saznati više o ovom postupku, ovaj vodič će vam pružiti sve što trebate znati.

Što je ekscizija i zašto se provodi?

Grub prijevod riječi ekscizija bio bi rezanje, uklanjanje. Radi se o kirurškom postupku odstranjivanja bolesnog ili ozlijeđenog tkiva u svrhu liječenja. Iz estetskih razloga mogu se uklanjati i kožne lezije, a postupak se koristi i za uklanjanje upaljenih cista ili kod infekcija koje se ponavljaju. Može biti i „probna“ – to je slučaj kada se uzima samo uzorak tkiva kako bi se provele različite pretrage s ciljem utvrđivanja dijagnoze.

Ekscizija spada u male kirurške zahvate. Prije izvođenja samog postupka, pacijent prima lokalnu anesteziju u mjesto na kojem će se provesti ekscizija. Potom se pomoću skalpela uklanja sumnjiva promjena na koži (madež, tumor, lezija, aterom), a odstranjena promjena šalje se na patohistološku obradu. 

Nakon uklanjanja promjene rana se šiva i previja. Prilikom provođenja postupka liječnik specijalist pobrinut će se da izreže promjenu na koži na način da ožiljak bude minimalan. Doduše, valja napomenuti kako postoje osobe kod kojih se, radi pretjerane reakcije na zacjeljivanje kože, mogu razviti veći ožiljci no što je uobičajeno (tu govorimo o hipertrofičnim ožiljcima ili keloidima). Cijeli postupak ekscizije je bezbolan, a sama rana može biti osjetljiva par sati nakon što popusti djelovanje lokalne anestezije.

Ekscizija madeža

Bilo da je riječ o estetskim, medicinskim ili praktičnim razlozima – ponekad je madeže potrebno ukloniti. Primarna metoda uklanjanja madeža je ekscizija, tj. operativno uklanjanje. Taj se mali kirurški zahvat provodi uz prethodno davanje lokalnog anestetika u područje predviđeno za uklanjanje, a prije samog postupka potrebno je proći kratke konzultacije s liječnikom koji će obavljati zahvat i informirati ga o lijekovima koje uzimate za razrjeđivanje krvi ili za poboljšanje cirkulacije, s obzirom na to da isti mogu uzrokovati pojačana krvarenja. Liječnik će prethodno napraviti i pregled madeža.

Ekscizija madeža poprilično je kratki zahvat koji traje otprilike pola sata, nakon čega pacijenti dobiju detaljne dermatološke upute o načinu njege područja na kojem je izveden zahvat te o samom uklanjanju šavova. Zahvaljujući lokalnim anesteticima kojima se umrtvi područje kože na kojem se radi zahvat, zahvat je gotovo bezbolan.

Uklanjanje madeža ekscizijom jedina je metoda koja omogućuje patohistološku analizu promjene koja je uklonjena. Iako su madeži prirodne izrasline na koži, ekscizija madeža radi se kada se počnu javljati promjene (svrbež, crvenilo, promjena boje, promjena oblika) ili ako ga osoba želi ukloniti iz estetskih ili praktičnih razloga.

Kako se pripremiti za eksciziju?

Kako bi se osoba adekvatno pripremila kada je u pitanju ekscizija madeža, ekscizija ateroma, lezije ili pak ekscizija tumora, prvi korak je prethodni pregled kod liječnika specijalista. Tijekom pregleda liječnik će detaljno dati upute i pojasniti sam postupak zahvata.

S obzirom na to da se radi o manjem kirurškom zahvatu kod kojeg do komplikacija dolazi vrlo rijetko, nije potrebna posebna priprema za zahvat. U danima koji prethode zahvatu uputa je izbjegavati uzimanje analgetika kojima je baza acetilsalicilna kiselina. Praksa je da se njihovo uzimanje izbjegava pet do sedam dana prije samog zahvata u kojem se radi ekscizija. Što se tiče antikoagulantne terapije (lijekovi protiv zgrušavanja krvi), u dogovoru s liječnikom istu treba prilagoditi prije zahvata.

Mali kirurški zahvati, kao što je ekscizija, provode se u strogo kontroliranim uvjetima u kojima se izrazito pazi na sterilnost kako bi se mogućnost razvoja infekcija svela na minimum. Prije zahvata nije potrebna posebna regulacija hrane i pića već osoba može normalno jesti i piti, dok se na dan zahvata savjetuje oprati kožu sapunom ili gelom za tuširanje, bez korištenja ulja ili mlijeka za tijelo. Ako se kožna promjena koju je potrebno ukloniti nalazi u području vlasišta ili na mjestu koje je prekriveno dlakama, prije zahvata dlake je potrebno ukloniti, a najbolje bi bilo taj postupak prepustiti u ruke medicinskom osoblju.

Postupak ekscizije ateroma

Kada lojne žlijezde počnu pojačano izlučivati masni sadržaj, oko istog se može formirati kapsula. Tu kapsulu nazivamo aterom. Radi se o dobroćudnoj izraslini kože i potkožnog tkiva koja se najčešće javlja na glavi i gornjem dijelu tijela (lice, vrat, leđa). To su mjesta na kojima je koža prirodno vrlo masna. Javljaju se u različitim veličinama, a iako ne bole na dodir, mogu se upaliti i izazvati bol, nelagodu i curenje gnojnog sadržaja. Sadržaj ateroma u pojedinim je slučajevima moguće istisnuti, no velike su šanse da će se sadržaj ponovno skupiti pa se preporučuje ukloniti ga kirurškim putem.

Ekscizija ateroma traje nešto više od pola sata i jedina je uspješna metoda liječenja ateroma. Prije zahvata liječnik će još jednom pregledati aterom i tkivo oko njega, kako bi zahvat protekao što bezbolnije i uspješnije. Prilikom ekscizije, uklanja se lojna cista i njen sadržaj, zajedno uz kapsulu. Ako je aterom upaljen, neće se ići na eksciziju već će se raditi drenaža sadržaja ateroma, a tek nakon što se sanira akutna upala ići će se na kirurško uklanjanje ateroma.

Nakon što je postupak ekscizije ateroma gotov, pacijent se može vratiti svojim uobičajenim aktivnostima, uz odluku o dopuštenom intenzitetu tih aktivnosti koju donosi liječnik specijalist. Liječnik će donijeti i odluku o tome koliko često će ranu biti potrebno previjati te koliko često se pacijent može tuširati, tj. kupati. Kao i kada je u pitanju ekscizija madeža, šavovi se vade 10 -ak dana nakon provedenog zahvata.

Kako se brinuti za rane nakon ekscizije?

Ekscizija je mali kirurški zahvat i nakon njega pacijenti mogu osjećati minimalnu bol kao reakciju rane na eksciziju. Rijetko se osjeća neka veća bol, no ako do nje dođe može se uzeti analgetik. Ranu je potrebno redovito previjati, uz korištenje antiseptika u spreju po potrebi.

Dok je rana svježa i konci još nisu izvađeni, preporučuje se izbjegavati vježbanje. Pauzu od vježbanja bilo bi dobro nastaviti do 10 dana nakon vađenja šavova, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za pravilno i potpuno zacjeljivanje rane. Također, treba voditi računa o tome da se ožiljak ne izlaže direktnom djelovanju sunca kako ne bi došlo do postupalne pigmentacije. Ožiljak će s vremenom izblijediti i biti manje vidljiv.

Cijeljenje rana nakon ekscizije spontani je proces, a da bi bio uspješan potrebno je osigurati optimalne uvjete. Danas postoje i oblozi za vlažno cijeljenje rana koji mogu pripomoći u tom procesu, kako bi rana zacijelila brže te kako bi se smanjio rizik od infekcija.

Koje su moguće komplikacije ekscizije?

Ekscizija je sigurna i bezbolna metoda uklanjanja izraslina na koži. Ona ne zahtijeva bolnički oporavak, a posebno ako se rade ekscizija madeža ili  ekscizija manjih tumora.

Ekscizija je postupak kod kojeg su potencijalne komplikacije rijetkost. Tako će se vrlo rijetko javiti osjetljivost rane odmah nakon provođenja postupka. U tom slučaju rana može postati osjetljiva nakon popuštanja lokalnog anestetika. Kod pacijenata koji su skloniji krvarenju i kod onih pacijenata koji piju lijekove za razrjeđivanje krvi može doći do iznenadnog krvarenja, a kod dijabetičara i onih koji piju imunosupresivne lijekove može  se javiti infekcija kirurške rane. Infekcija će se javiti kod manje od 5 posto osoba kod kojih je napravljena ekscizija.

Neke rane mogu sporije zarastati, a kod nekih može doći do razdvajanja rubova rana te se upravo iz tog razloga nalaže izbjegavanje većih fizičkih napora dok se ne izvade šavovi te u prvim danima nakon uklanjanja šavova.

Dermatologija

Estetska dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija