Istražite svoje plućne kapacitete i otkrijte zdravstveno stanje svojih pluća kroz preciznu i neinvazivnu metodu – spirometriju. Obratite pažnju na vitalne parametre dišnog sustava i pravovremeno otkrijte eventualne abnormalnosti. Saznajte više o ovoj važnoj dijagnostičkoj tehnici i unaprijedite kvalitetu svog života.
Što je spirometrija?
Spirometrija je dijagnostički test koji se koristi za mjerenje volumena pluća i protoka zraka prilikom udisanja i izdisanja. Spirometrija je važan test za procjenu funkcije pluća i otkrivanje različitih plućnih poremećaja te je u potpunosti bezbolna.
Tijekom spirometrije, osoba duboko udahne i zatim izdahne što snažnije i brže može kroz cijev koja je spojena na uređaj nazvan spirometer. Spirometar mjeri protok zraka i bilježi dobivene podatke. Nalaz spirometrije odnosno podaci se zatim koriste za izračunavanje različitih parametara plućne funkcije.
Spirometrija se koristi za dijagnosticiranje različitih stanja kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), fibroza pluća i druge plućne bolesti. Također se može koristiti za praćenje napretka tijekom liječenja ili procjenu funkcije pluća prije operativnih zahvata.
Priprema za spirometriju
Kako bi se spirometrijom osigurao što precizniji nalaz postoji nekolicina smjernica koje se preporučuju. Ono što je bitno jest obavijestiti doktora, odnosno pulmologa o svojim lijekovima koje trenutno uzimate. Doktor vam može preporučiti da prekinete uzimati određene lijekove prije testiranja kako lijek ne bi utjecao na konačni rezultat.
Bitno je i izbjegavati obilne obroke. Pun želudac može pritisnuti dijafragmu i ometati disanje tijekom testa. Također, savjetuje se i izbjegavanje konzumacije kave, čaja, energetskog napitka ili drugih stimulansa koji mogu utjecati na disanje netom prije samog pregleda.
Kako bi rezultati prikazali normalne vrijednosti spirometrije preporučuje se izbjegavanje konzumacije cigareta najmanje 1 sat prije samog pregleda.
Postupak spirometrije
Smisao spirometrije pluća je izdahnuti u aparat za spirometriju najvećom brzinom nakon dubokog udaha. Na nos se stavlja štipaljka koja će spriječiti izbacivanje zraka preko nosa prilikom izvođenja spirometrije kako bi sav zrak izdahnuli preko usta. Test se obično ponavlja nekoliko puta kako bi bio što precizniji.
Spirometrijski uređaj bilježi podatke o protoku zraka tijekom udaha i izdaha. Ti podaci se zatim koriste za izračunavanje različitih parametara plućne funkcije.
Cijeli postupak spirometrije obično traje samo nekoliko minuta. Nakon završetka testa, liječnik odnosno pulmolog će analizirati rezultate i može vam pružiti tumačenje vaše plućne funkcije i zadovoljavaju li normalne vrijednosti spirometrije.
Važno je surađivati s doktorom, odnosno pulmologom tijekom postupka i slijediti upute kako biste osigurali točne rezultate spirometrije.
Mjerenje spirometrijskih parametara
Nekoliko osnovnih pojmova i parametara koji se mjere u spirometriji su:
- Forsiran volumen izdisaja u prvoj sekundi (FEV1): ovo je volumen zraka koji možete izdahnuti s maksimalnim naporom u prvoj sekundi nakon dubokog udaha. Ovaj tip mjerenja iznimno je koristan za procjenu opstrukcije dišnih puteva i praćenje bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB).
- Forsiran vitalni kapacitet (FVC): To je ukupni volumen zraka koji možete izdahnuti s maksimalnim naporom nakon dubokog udaha. FVC je koristan za procjenu ukupnog kapaciteta pluća i otkrivanje restriktivnih poremećaja plućne funkcije.
- Omjer između već spomenutog forsiranog volumena izdisaja u prvoj sekundi (FEV1) i forsiranog vitalnog kapaciteta (FVC) kod normalne vrijednosti spirometrije obično je veći od 70%. Ako je omjer smanjen, to može ukazivati na smetnje i potencijalne bolesti dišnih puteva.
- Prikaz krivulje protoka-volumena: Ovaj graf prikazuje brzinu protoka zraka (u litrama po sekundi) ovisno o volumenu izdaha (u litrama). Prikazuje se kako bi se procijenila prisutnost restriktivnih ili opstruktivnih poremećaja plućne funkcije te kako bi se utvrdile karakteristike protoka zraka.
- Prikaz krivulje volumena-vremena: Ovaj graf prikazuje volumen zraka (u litrama) ovisno o vremenu (u sekundama) tijekom izdisaja. Ovaj graf pruža informacije o ukupnom kapacitetu pluća, brzini protoka i prisutnosti ograničenja protoka zraka.
Normalne vrijednosti spirometrije
Važno je napomenuti da normalne vrijednosti mogu varirati ovisno o dobi, spolu, visini i nekim drugim faktorima. Stoga je najbolje usporediti rezultate spirometrije s referentnim vrijednostima prilagođenim individualnim karakteristikama pacijenta. To se obično postiže usporedbom dobivenih rezultata s tablicama referentnih vrijednosti koje su razvijene za određenu populaciju.
Evo nekih uobičajenih normalnih vrijednosti spirometrije za odrasle osobe:
Forsiran volumen izdisaja u prvom sekundu (FEV1): Normalna vrijednost iznosi oko 80-100% očekivane vrijednosti, ovisno o dobi, spolu, visini i drugim faktorima.
Forsiran vitalni kapacitet (FVC): Normalna vrijednost FVC-a je obično između 80-120% očekivane vrijednosti, ovisno o individualnim karakteristikama.
Već spomenuti omjer FEV1/FVC: Normalan omjer FEV1/FVC je obično veći od 70%. Međutim, s godinama, taj omjer može blago smanjiti zbog prirodnog procesa starenja pluća.
Ograničenja i abnormalnosti: odstupanje od normalnih vrijednosti
Liječenje odstupanja od normalnih vrijednosti spirometrije ovisi o uzroku i dijagnozi temeljnoj za to odstupanje. Evo nekoliko primjera mogućih tretmana za neka odstupanja:
Astma: Ako su rezultati spirometrije pokazali opstruktivni uzorak sa smanjenim prethodno spomenutim FEV1 i FEV1/FVC omjerom, što ukazuje na astmu, tretman može uključivati inhalacijske bronhodilatatore kako bi se proširile dišne putove i smanjila upala. U težim slučajevima, mogu se koristiti i inhalacijski kortikosteroidi.
KOPB: Ako spirometrija otkrije smanjeni FEV1 i FEV1/FVC omjer, što ukazuje na kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), tretman se može sastojati od bronhodilatatora, kortikosteroida i drugih lijekova za olakšavanje simptoma, kao i rehabilitacije pluća i promjene načina života, kao što je prestanak pušenja.
Restriktivni poremećaji: Ako spirometrija otkrije smanjeni FVC bez značajnog smanjenja FEV1/FVC omjera, što ukazuje na restriktivni poremećaj, tretman će se usmjeriti na tretiranje osnovnog uzroka. To može uključivati liječenje upalnih stanja pluća, terapiju kisikom ili rehabilitaciju pluća kako bi se poboljšala plućna funkcija.
Važno je napomenuti da je tretman individualiziran za svakog pacijenta i temelji se na dijagnozi i procjeni specifičnih potreba. Liječnik, obično pulmolog, će provesti detaljan pregled i pregledati spirometrijske rezultate kako bi postavio dijagnozu i propisao odgovarajući tretman. U nekim slučajevima, osoba može biti upućena na daljnje testove ili konzultaciju s drugim stručnjacima kako bi se utvrdio uzrok odstupanja i razvila adekvatna terapija.
Spirometrija i difuzija
Slijedom svega navedenog dakle, spirometrija je test koji se koristi za procjenu plućne funkcije, posebno volumena pluća i protoka zraka. S druge strane difuzija odnosno mjerenje difuzijske sposobnosti pluća (DLCO) je drugi test koji se često provodi zajedno sa spirometrijom. Ovaj test mjeri sposobnost pluća da prenesu plinove između alveola (mjehurića pluća) i krvnih kapilara.
Prilikom difuzije za mjerenje se koristi posebna smjesa plinova koje pacijent udahne nakon čega se zadržava dah 10 sekundi, a zatim se mjeri količina smjese plinova koje je pacijent uzeo kod udisaja te koliko je vratio pri izdisaju. Test difuzije koristan je u otkrivanju poremećaja kao što su plućna fibroza ili emfizem.
Difuzija se odvija kada kisik iz alveola ulazi u krvne kapilare, dok se ugljični dioksid iz krvi prenosi u alveole radi izdisaja. Testom difuzije mjeri se brzina kojom se ova izmjena plinova događa. Niska vrijednost difuzijskog testa može ukazivati na smanjenu sposobnost pluća da razmijene plinove i može biti znak određenih plućnih bolesti.
S obzirom na to da spirometrija i test difuzije pružaju različite informacije o plućnoj funkciji, često se kombiniraju kako bi se dobio cjelovitiji uvid u plućnu funkciju i procijenila prisutnost i težina plućnih bolesti.
Tumačenje rezultata difuzijske sposobnosti
Tumačenje rezultata difuzijske sposobnosti pluća (DLCO) uključuje analizu mjerenih vrijednosti i usporedbu s referentnim vrijednostima za osobu sličnih karakteristika (dob, spol, visina).
Kada se dobiju rezultati DLCO testa, nekoliko faktora se uzima u obzir pri tumačenju rezultata:
Mjereni DLCO: To je apsolutna vrijednost koja mjeri sposobnost pluća da prenesu plinove (najčešće se izražava u ml/min/mmHg). Niže vrijednosti mogu ukazivati na smanjenu sposobnost pluća za razmjenu plinova.
DLCO koreliran s faktorom površine pluća: Ova vrijednost odražava razmjenu plinova u odnosu na ukupnu površinu pluća. Može se koristiti za procjenu plućne difuzijske sposobnosti kada površina pluća nije normalna, kao što je u slučaju plućnih bolesti poput plućne fibroze.
DLCO koreliran s volumenom pluća: Ova vrijednost odražava sposobnost pluća da prenesu plinove u odnosu na ukupni volumen pluća. Može se koristiti za procjenu plućne difuzijske sposobnosti u slučajevima kada je smanjen ukupni volumen pluća, kao što je restriktivni poremećaj pluća.
Usporedba dobivenih rezultata DLCO s referentnim vrijednostima je ključna. Referentne vrijednosti su obično temeljene na studijama populacija zdravih pojedinaca sličnih karakteristika. Ako izmjerena vrijednost DLCO značajno odstupa od očekivane vrijednosti, to može ukazivati na plućnu bolest ili poremećaj.
Važnost spirometrije u dijagnostici
Spirometrija ima važnu ulogu u dijagnostici plućnih bolesti i procjeni plućne funkcije.
Primjerice nalazom spirometrije moguće je rano otkrivanje plućnih bolesti. Spirometrija može otkriti ranu fazu plućnih bolesti čak i prije nego što se pojave simptomi. To omogućava dijagnosticiranje bolesti kao što su astma, KOPB i restriktivni poremećaji pluća u ranoj fazi, što pruža mogućnost ranog liječenja i sprečavanja napredovanja bolesti.
Osim toga, nalazom spirometrije omogućeno je praćenje napredovanja bolesti. Redovito provođenje spirometrije omogućuje praćenje napredovanja plućnih bolesti i učinkovitosti liječenja. Promjene u spirometrijskim parametrima mogu ukazivati na poboljšanje ili pogoršanje plućne funkcije te omogućiti pravovremene prilagodbe terapije.
Nadalje, spirometrijskim nalazom olakšava se procjena težine bolesti. Na temelju rezultata spirometrije, liječnik može klasificirati bolest kao blagu, umjerenu ili tešku te prilagoditi terapiju prema tome.
Spirometrija se također koristi za procjenu odgovora pacijenta na terapiju. Redovito praćenje spirometrije može pokazati poboljšanje plućne funkcije nakon početka liječenja, što pomaže u potvrđivanju učinkovitosti terapije.
Važno je napomenuti da spirometrija ne može samostalno postaviti dijagnozu plućnih bolesti, već je dio cjelokupne kliničke slike koja uključuje simptome, anamnezu, fizički pregled i druge dijagnostičke testove poput spomenutog testa difuzijske sposobnosti pluća (DLCO).
Troškovi privatnog spirometrijskog pregleda
Spirometrija je postala izuzetno tražen medicinski postupak, osobito nakon pandemije COVID-19 koja je dovela do porasta plućnih bolesti kod mnogih ljudi. Zbog povećane potražnje za spirometrijskim pregledima i općenito pulmolozima, cijena ovog pregleda čak i spirometrije privatno postala je pristupačna za svakoga.
U našoj poliklinici, osim samog pregleda, pružamo i individualni pristup prema svakom pacijentu. Naši pulmolozi su srdačni i stručni, što osigurava da svaki pacijent dobije odgovor na svako pitanje i nedoumicu tijekom pregleda. Bez obzira na rezultate spirometrije, naši pulmolozi pružaju preporuke i savjete koji mogu olakšati pacijentu razumijevanje situacije odnosno razumijevanje svake vrijednosti nalaza spirometrije.