Kronična opstruktivna plućna bolest je multisistemska upalna bolest progresivnog tijeka koju karakterizira kronična opstrukcija protoka zraka. Riječ je o jednoj od najčešćih neprepoznatih bolesti moderne medicine, koja predstavlja značajan javnozdravstveni problem i trenutno je treći globalni uzrok smrti u svijetu, odmah iza bolesti krvožilnog sustava i cerebrovaskularnih bolesti. Posljednjih 30 godina stopa smrtnosti od KOPB-a se udvostručila, a u oko 60 posto slučajeva bolest ostaje neotkrivena.
Uzroci i simptomi
Kronična opstruktivna plućna bolest javlja se kao posljedica složene interakcije između genske predispozicije i štetnog utjecaja okoliša. Čimbenici rizika za nastanak bolesti mogu biti stečeni i nasljedni. Glavni predisponirajući čimbenik nastanka bolesti je pušenje. Preko 80 posto bolesnika s KOPB-om su pušaći, a već i pasivna izloženost duhanskom dimu povećava rizik od oboljenja. Od ostalih uzroka bolesti ističu se zagađenje zraka, profesionalna ekspozicija, učestale respiratorne infekcije i genetsko nasljeđe.
Glavni simptomi KOPB-a su svakodnevni kašalj, iskašljavanje, kratkoća daha uslijed fizičke aktivnosti ili prilikom izlaganja hladnom zraku te sviranje u prsima. Oni ovise o težini stanja tj. pogoršavaju se kako bolest napreduje. Kod težih oblika bolesti kašalj postoje gnojan, osobe sve više osjećaju umor, a uobičajene dnevne aktivnosti postaju ograničene. Nije neuobičajeno da oboljeli postanu anksiozni i depresivni. S napretkom bolesti sve su češća razdoblja pogoršanja simptoma, a u uznapredovaloj fazi bolesnici zahtijevaju stalnu njegu.
Dijagnostika i liječenje
Najjednostavniji način za postavljanje dijagnoze je spirometrija. Riječ je o osnovnoj pretrazi za ispitivanje plućne funkcije, a njome se mjeri volumen pluća te brzina udahnutog i izdahnutog zraka tj. protok zraka kroz pluća. Riječ je o jednostavnoj, brzoj i potpuno bezbolnoj dijagnostičkoj metodi. Svim pušačima preporuča se barem jednom u godinu dana napraviti spirometriju kako bi se eventualni poremećaj plućne funkcije otkrio pravovremeno te kako bi se sukladno tomu na vrijeme započelo liječenje. Kod KOPB-a u uznapredovaloj fazi upotrebljavaju se posebne dijagnostičke metode utvrđivanja otpora u dišnim putovima, smanjenje površine za disanje te smanjenje sadržaja kisika u arterijskoj krvi.
Terapija KOPB-a ne liječi bolest već isključivo djeluje na smanjenje simptoma. Prvi koraci u terapiji svakako su prestanak pušenja i izbjegavanje izlaganja duhanskom dimu i prašini. Uz kvalitetniju prehranu valja se posvetiti i aktivnoj tjelovježbi, posebno vježbama disanja (tzv. plućna rehabilitacija). Nadalje, u liječenju se koriste lijekovi u inhalacijskom smislu, a upotrebljavaju se prema potrebi tj. prema stupnju razvijenosti bolesti. Ako se bolesnik susreće s vrlo izraženim simptomima, u liječenje se uključuju inhalacijski kortikosteroidi, dok se kod popratih infekcija preporučuju i antibiotici.
Terapija je dugotrajna i kompleksna. Radi smanjenja broja budućih bolesnika s dijagnozom KOPB-a nužno je aktivno se posvetiti mjerama prevencije i ranog otkrivanja. Prestanak pušenja svakako je glavna preventivna i terapijska mjera.