Kada pomislimo na led, većini nas na pamet padaju hladni zimski dani ili osvježavajuće piće tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Međutim, u svijetu dermatologije, led – ili preciznije, ekstremno hlađenje – postaje revolucionarni pristup njezi kože. Krioterapija, tretman koji koristi niske temperature za liječenje raznih kožnih stanja, uzima maha u estetskoj medicini. U ovom blogu uronit ćemo u čarobni svijet krioterapije, otkriti njene prednosti i razumjeti zašto je postala nezaobilazna u modernoj dermatološkoj praksi.
Što je krioterapija?
Krioterapija u dermatologiji je medicinska tehnika koja se koristi za liječenje različitih dermatoloških problema i promjena na koži. Ova terapija koristi ekstremno niske temperature kako bi učinkovito uklonila abnormalne ili oštećene stanice na koži. Najčešće se primjenjuje za sljedeće svrhe:
- Uklanjanje bradavica: Krioterapija se često koristi za uklanjanje bradavica na koži, uključujući bradavice na rukama, stopalima, genitalnim područjima i drugim dijelovima tijela.
- Liječenje keratoza: Keratoze se često liječe krioterapijom, uključujući seboroične keratoze, aktiničke keratoze i druge oblike hiperkeratoze.
- Liječenje bradavica i promjena uzrokovanih HPV-om: Ova terapija može biti učinkovita za bradavice koje su uzrokovane humanim papiloma virusom (HPV).
Provodi se primjenom tekućeg dušika uz postizanje izuzetno niskih temperatura – čak do minus 196° C.
Niska temperatura uzrokuje smrzavanje stanica, a zatim se oštećene stanice odumiru i otpadaju tijekom vremena. Važno je napomenuti da krioterapiju treba izvoditi iskusni medicinski profesionalac kako bi se postigao uspješan rezultat i minimalno oštećenje okolne kože.
Tekući dušik se izravno nanosi na kožnu promjenu putem posebnog spreja ili štapićem u trajanju od samo nekoliko pa sve do 60 sekundi ovisno o debljini promjene, vrsti promjene ali i dijelu kože na kojemu se krioterapija provodi.
Povijest krioterapije
Analgetska i protuupalna svojstva hladnoće prepoznali su još stari Egipćani, a kasnije i Hipokrat. Tijekom proteklih 200 godina, terapija hladnoćom kontinuirano se razvijala. Početno se koristila sistemskom hidroterapijom za ciljano uništavanje tkiva. Kroz tehnološki napredak, postupci hlađenja i zamrzavanja su se usavršavali, što je dovelo do razvoja suvremene kriokirurgije.
Kriokirurgija se u medicini koristi već oko 100 godina. Početno su se kao kriogeni agensi koristili tekući dušik i ugljični dioksid. Tekući dušik se prvi put koristio kao kriogen u 1940-ima i ostao je značajan alat u medicini do danas, s raznolikim primjenama.
Tijekom posljednjih 50 godina, dermatologija je akumulirala značajno iskustvo u korištenju kriokirurgije za liječenje kožnih promjena. Popularna metoda korištenja tekućeg dušika natopljenog u komad pamučne vate na vrhu štapića zamijenjena je tehnikom spreja tekućeg dušika, koja je jednostavna za primjenu i učinkovita u liječenju benignih, premalignih i malignih lezija na koži.
Kako krioterapija djeluje?
Krioterapija djeluje primjenom niskih temperatura na tijelo ili specifično područje koje se liječi. Ovisno o svrsi tretmana i temperaturi koja se postiže, krioterapija može imati različite učinke:
- Smrzavanje i uništavanje stanica: krioterapija se često koristi za smrzavanje i uništavanje stanica, posebno kod dermatoloških problema kao što su bradavice, keratoze ili prekancerozne lezije. Ekstremno niske temperature uzrokuju oštećenje stanica, što dovodi do njihove smrti. Tijelo postupno uklanja oštećene stanice tijekom vremena
- Smanjenje upale: hladnoća ima protuupalno djelovanje. Kada se hladnoća primijeni na upaljeno područje, ona može smanjiti oticanje i ublažiti bol, što je posebno korisno kod sportskih ozljeda i artritisa
- Analgetski učinak: Krioterapija može imati analgetski učinak (ublažavanje boli) tako da blokira prijenos bolnih signala živcima
- Stimulacija cirkulacije: ekstremna hladnoća može potaknuti protok krvi i cirkulaciju, poboljšavajući opskrbu kisikom i hranjivim tvarima u tretiranom području
Krioterapija se obično provodi s pomoću kriogenih tvari kao što je tekući dušik ili tekući argon, koji se primjenjuju direktno na kožu ili na ciljano područje tijela. Postupak traje relativno kratko, a tretirano područje može se blago zabijeliti ili postati crveno nakon tretmana, što je normalna reakcija.
Prednosti krioterapije u dermatologiji
Prednosti krioterapije u dermatologiji su brojne. Ovaj brz, jednostavan i minimalno invazivan postupak omogućuje selektivno uništavanje oštećenih stanica na koži, bez oštećenja zdravog tkiva. Osim što je učinkovit u uklanjanju bradavica, keratoza, neželjenih lezija i drugih dermatoloških problema, krioterapija pruža minimalnu nelagodu pacijentima i rijetko zahtijeva lokalne anestetike. Također ima protuupalno djelovanje, smanjujući oticanje i upalu na tretiranom području. Važno je napomenuti da krioterapija često rezultira minimalnim ili nultim ožiljcima, čineći je privlačnom opcijom za estetske postupke. Nakon tretmana, vjerojatnost ponovnog pojavljivanja problema je često niska, čime se osigurava dugoročni uspjeh terapije.
Estetske koristi
Krioterapija nudi izvanredne estetske koristi, pružajući brzu i učinkovitu metodu za poboljšanje izgleda kože. Ovaj postupak uklanja oštećene stanice i lezije, poput bradavica, keratoza i nepravilnosti na koži, bez ostavljanja vidljivih ožiljaka. Osim toga, krioterapija smanjuje crvenilo, upalu i oticanje kože, čineći je svježijom i blistavijom. Estetske prednosti krioterapije čine je popularnim izborom za osobe koje žele postići glatku i zdravu kožu bez potrebe za kirurškim zahvatima.
Postupak krioterapije
Evo osnovnih koraka u postupku krioterapije:
- Postupak obično započinje pregledom pacijenta kako bi se utvrdila svrha krioterapije i odabrala odgovarajuća tehnika i temperatura za primjenu
- Prije početka postupka, pacijent se obavještava o samom postupku, očekivanim rezultatima i mogućim nuspojavama. Također se primjenjuje lokalna anestezija ako je potrebna ili ako se koristi poseban oblik krioterapije
- Krioterapija se izvodi s pomoću kriogenih tvari poput tekućeg dušika ili argona, koje se primjenjuju direktno na kožu ili ciljano područje. Temperatura kriogene tvari izrazito se snižava tijekom postupka
- Niske temperature uzrokuju oštećenje stanica koje se žele liječiti. Oštećene stanice se smrzavaju i postupno odumiru
- Tijekom i nakon postupka, tijelo reagira na hladnoću, a tretirano područje može postati crveno, otečeno ili bolno. To je obično privremeno i prolazi s vremenom
- Nakon krioterapije, može biti potrebna određena naknadna njega, uključujući čišćenje i zaštitu tretiranog područja kako bi se spriječile infekcije i osigurao brz oporavak.
Postupak krioterapije često traje relativno kratko, ovisno o vrsti terapije i području koje se tretira. Važno je da se krioterapija provodi od strane iskusnog medicinskog stručnjaka kako bi se postigla sigurnost i učinkovitost postupka.
Indikacije za krioterapiju
Neke od najčešćih ali ne i jedine indikacije za krioterapije su:
- Bradavice
- Kožni rogovi (Cornu cutaneum)
- Dermatofibromi
- Hipertrofični ožiljci
- Hipertrofija ploče nokta
- Mixoidne ciste
- Oralne mukokele
- Kožne hiperpigmentacije
Benigni kožni tumori
Benigni kožni tumori, ili ne maligni tumori kože, često se pojavljuju kao bradavice, dermatofibromi, ili sebacealne hiperplazije. Iako ovi tumori nisu kancerogeni, mogu uzrokovati estetske i funkcionalne poteškoće. Na sreću, postoji učinkovita metoda za njihovo uklanjanje – krioterapija. Kada se primijeni na benigni kožni tumor, poput bradavice, krioterapija uzrokuje smrzavanje i postupno odumiranje stanica. Također, benigni tumori često nestaju nakon samo jednog tretmana. Krioterapija je brza i učinkovita, često dajući trenutno olakšanje od neugodnih simptoma koje benigni tumori mogu uzrokovati, poput svrbeža i boli.
S obzirom na sve ove prednosti, krioterapija je često prvi izbor u liječenju benignih kožnih tumora. Važno je konzultirati se s dermatologom kako bi se utvrdila najbolja opcija za vašu specifičnu situaciju i osigurala sigurnost i učinkovitost tretmana. Krioterapija pruža brzo i učinkovito rješenje za estetske i zdravstvene probleme povezane s benignim kožnim tumorima.
Kome se ne preporučuje krioterapija?
Krioterapija je siguran i učinkovit tretman za mnoge medicinske probleme, ali nije uvijek prikladna za svakoga. Postoje situacije i stanja u kojima se ne preporučuje krioterapija ili gdje bi trebala biti izbjegnuta. Evo nekoliko primjera:
- Osobe s osjetljivom kožom: osobe s izrazito osjetljivom ili tankom kožom mogu biti osjetljive na niske temperature koje se koriste u krioterapiji. To može uzrokovati oštećenje ili opekline kože.
- Osobe s Raynaudovim sindromom: Raynaudov sindrom uzrokuje sužavanje krvnih žila u odgovoru na hladnoću. Krioterapija bi mogla pogoršati ovo stanje.
- Trudnice: u nekim slučajevima, krioterapija se može izbjegavati tijekom trudnoće zbog potencijalnih rizika
- Osobe s oštećenjem osjetljivih živaca: krioterapija može uzrokovati privremenu oštećenost osjetljivih živaca, što može rezultirati promjenama osjetljivosti ili boli.
- Osobe s infekcijama kože: krioterapija se ne preporučuje na područjima zahvaćenim infekcijama kože jer može širiti infekciju.
- Osobe s alergijskim reakcijama na kriogene tvari: neki ljudi mogu imati alergijske reakcije na tvari poput tekućeg dušika koji se koristi u krioterapiji.
- Osobe s autoimunim bolestima: pacijenti s autoimunim bolestima, gdje imunološki sustav napada vlastite stanice, trebali bi pažljivo razmotriti krioterapiju, jer niska temperatura može potaknuti autoimune reakcije.
Važno je konzultirati se s dermatologom kako bi se utvrdila vaša specifična situacija i potrebe. Dermatolog će procijeniti jeste li kandidat za krioterapiju i uputiti vas na najprikladniji tretman za vaše zdravstveno stanje.
Savjeti za brz oporavak
Brz oporavak nakon krioterapije ključan je za uspješan tretman. Prvi korak je pridržavati se svih uputa koje vam pruži vaš liječnik ili dermatolog. Nakon tretmana, pazite na tretirano područje, izbjegavajte dodatne ozljede i slijedite upute preporučene njege kože tretiranog područja. Redovito hidratizirajte tretirano područje kako biste spriječili suhoću i piling kože. Izbjegavajte izlaganje suncu tijekom perioda oporavka i upotrijebite zaštitu od sunca. Slijedeći ove savjete, možete brže i učinkovitije oporaviti se od krioterapije i vratiti se svakodnevnim aktivnostima.