Poliklinika binova logo

Atopijski dermatitis – simptomi, uzroci i liječenje

Objavljeno

11/16/2022

Atopijski dermatitis kronična je kožna nezarazna upalna bolest s kojom se mnogi susreću već od najranije dobi. Uzroci atopijskog dermatitisa nisu potpuno razjašnjeni, a u 45 posto slučajeva javlja se kod dojenčadi i djece. Svrbež, upala i suhoća kože samo su neki od simptoma ove nedovoljno istražene bolesti, koja ujedno predstavlja i rizik za razvoj drugih teških zdravstvenih stanja. Bolest je to za koju nema izlječenja,  ali svakako ima raznih načina na koji si oboljeli mogu pomoći.   

Atopijski dermatitis 

Atopijski dermatitis najčešći je tip ekcema. Karakterizira ga suha koža, sklona crvenilu, perutanju, pucanju i zadebljanju. Oboljeli se žale i na jak svrbež kože. Zbog svrbeža se nerijetko javljaju razgrebane rane koje povećavaju opasnost od infekcije. Uz navedene glavne simptome, sporedni znakovi koji upućuju na ovu bolest su: ispucana koža na ušnim resicama, sklonost sekundarnim kožnim infekcijama, prekomjerna osjetljivost na vunu, pozitivan test na inhalacijske ili prehrambene alergene i tamni krugovi oko očiju. 

Atopijski dermatitis obično se javlja na licu, vratu, pregibima (koljena, laktovi) te koži oko očiju i kapcima. Simptomi mogu biti blagi, ali i izazvati velike probleme; mogu trajati svega par mjeseci, a mogu se kontinuirano pojavljivati kroz život. Najviše se pogoršavaju zimi, kada je vani hladno i kada je vlažnost u zraku smanjena. 

Dijagnozu postavlja dermatovenerolog na temelju kliničke slike i alergološke obrade gdje bolesnici imaju povišen broj eozinofila u diferencijalnoj krvnoj slici i povišene vrijednosti serumskih IgE. Kod takvih bolesnika radi se PRICK test na inhalacijske i nutritivne alergene te epikutani (PATCH) test.

Atopijski dermatitis kod djece 

Atopijski dermatitis u gotovo 50 posto slučajeva pojavljuje se do kraja prve godine djetetovog života, a najčešće pogađa bebe između 3. i 6. mjeseca života i to poglavito u proljeće ili jesen. Ujedno je i najčešća dijagnoza koja se postavlja kod dojenčadi do godine dana. Točan uzrok ove bolesti još uvijek nije potpuno poznat. Kako kod nekih obitelji primjećujemo pojavnost ove bolesti kod više članova, jasno je da za razvoj bolesti odgovorni mogu biti geni. Naime, ako je prisutan atopijski dermatitis kod odraslih, šanse da se pojavi kod njihove djece vrlo su visoke. U 60 posto slučajeva dijete će razviti atopijski dermatitis ako ga ima jedan od roditelja, a ako ga imaju oba roditelja taj se postotak penje na 80 posto. Uz genetsko nasljeđe, glavni uzročnici nastanka bolesti su oštećena kožna barijera i povišen upalni odgovor u koži.  

Kod oboljelih je otkrivena mutacija gena za filagrin koji je esencijalan za razvoj zaštitne barijere kože. Radi se o proteinu koji stvara jaku kožnu barijeru u epidermisu. Njegov nedostatak čini kožu tankom i propusnom za alergene iz okoliša i razne mikroorganizme, što povećava sklonost infekcijama i označava početak alergijske reakcije.  

Sama klinička slika varira ovisno o dobi pa je tako atopijski dermatitis kod bebe praćen crvenim i izgrebanim promjenama na vanjskim dijelovima ruku i nogu, a javlja se i dermatitis na licu i vlasištu. Svrbež dodatno pogoršava promjene i često dovodi do toga da se inficiraju. Isto tako, kod neke djece  svrbež  utječe na kvalitetu sna, ali i na svakodnevne aktivnosti. Atopijski dermatitis kod djece označavaju simetrične, suhe, crvene i razgrebane promjene na licu, kapcima, vratu i zglobnim pregibima. Za dojenačku dob karakteristične su promjene na licu, bradi, čelu, vratu i vlasištu, dok se kod starije djece promjene javljaju na pregibima ruku i nogu. Kod adolescenata uglavnom bilježimo dermatitis na rukama. Svakako je najbitnije za roditelje dobro se educirati o atopijskom dermatitisu kako bi mogli pružiti djetetu adekvatnu njegu,  a dobra je vijest da je riječ o bolesti koja  je u većine  djece prolazna i koja  postaje blaža nakon  treće  godine djetetovog života.

Atopijski dermatitis kod odraslih 

Atopijski dermatitis lako se može javiti i u odrasloj dobi. Oko 2 do 10 posto osoba odrasle dobi suočava se s tim zdravstvenim problemom, uz vrlo malen postotak onih starijih od 50 godina. Pri uzimanju anamneze oboljelih, nerijetko se otkriju sklonost alergijama tijekom odrastanja (alergijski rinitis, alergija na hranu, alergija na lijekove, alergija na pelud). Dio je to tzv. „atopijskog marša“ koji označava prijelaz iz jedne u drugu atopijsku bolest. Upravo je atopijski dermatitis prva bolest koja se javlja u tom nizu, a gotovo trećina bolesnika s atopijskim dermatitisom kasnije razvije astmu i alergijski rinitis. 

Klinička slika kod odraslih slična je kao ona u dječjoj dobi. Atopijski dermatitis očituje se na koži lica (osobito oko područja usta ili oko očiju), dlanova i tabana te velikih pregiba (laktovi, koljena) gdje se javlja suhoća, crvenilo i ljuštenje praćeno svrbežom, te kod žena još i na koži oko bradavica dojki. Nakon smirivanja upalne faze, na mjestima gdje je bilo crvenilo zaostaju bijela područja, a kod jednog dijela oboljelih primjetne su hiperpigmentacijske mrlje po tijelu ili oko očiju te tamni, smeđi vrat sa smećkastim ljuskama i naslagama. To je često viđeno kod osoba koje su alergične na prašinu ili koje imaju veću količinu određenih gljivica na koži, a koje se kod atopičara množe, zbog čega treba pripaziti na njihovo smanjivanje.  

Dermatitis na licu 

Kod atopijskog dermatitisa, najugroženije područje kože su lice i vrat. Obično su to i prva mjesta na kojem se jave lokalno crvene mrlje kao prvi znak bolesti. Kako smo već ustanovili, jedan od glavnih simptoma je suha koža. To je znak da zaštitna barijera kože nije dovoljno jaka, zbog čega koža rapidno gubi vlagu i sklona je infekcijama i upalama. Kako bi doskočili tom problemu, važno je obratiti pažnju na hidrataciju. Danas postoje razna sredstva za hidrataciju, od zamjena za sapun do masti, koja sprječavaju gubitak vode i umiruju kožu.  

Dermatitis na licu posebno je neugodan i ima jak psihološki utjecaj na osobe koje se suočavaju s njime. Kako bi spriječili njegovu pojavu, potrebno je izbjegavati dodirivanje lica prljavim rukama i prilagoditi njegu kože vremenskim uvjetima. Uz njegu lica, valja obratiti pažnju i na redovitu njegu kose. Naime, masna kosa u dodiru s licem može utjecati na kožne tegobe i pogoršati ih. Osobe koje redovito nanose make-up trebale bi koristiti hipoalergene kozmetičke proizvode, bez mirisa i konzervansa i nanositi ih čistim rukama i kistovima za nanošenje šminke.  

Dermatitis na rukama 

Ako ste primijetili ispucalu kožu, perutanje ili svrbež ruku, moguće je da  je riječ o atopijskom dermatitisu. Struktura kože ruku sklona je isušivanju i često su mjesto gdje dolazi do pojave bolesti, posebno kod osoba koje često peru ruke, provode puno vremena na hladnoći ili su u svakodnevnom kontaktu sa štetnim i agresivnim kemikalijama i sličnim tvarima koje su uzročnik iritacije kože.  

Oboljelima se savjetuje prati ruke u mlakoj vodi i to isključivo sredstvima namijenjenim atopičnoj koži. Sveprisutne antibakterijske gelove treba izbjegavati jer oni dodatno nagrizaju kožu i vode ka pogoršanju simptoma bolesti. Posebnu pozornost treba obratiti redovitoj hidrataciji ruku i izbjegavati sve poznate okidače bolesti. 

Kreme za atopijski dermatitis 

Koža osoba oboljelih od atopijskog dermatitisa specifična je. Riječ je o koži u kojoj je poremećena količina masnih kiselina koje su jedan od faktora pravilne hidratacije kože. Koža postaje suha, a obrambena funkcija njene barijere narušena, što dovodi do upala, svrbeža i drugih simptoma ovog oboljenja. 

Da bi zaštitili kožu i ublažili simptome, potrebno je održavati kožu hidratiziranom. Jedan od najučinkovitijih pripravaka u tu svrhu je emolijens. Radi se o topikalnom pripravku koji sprječava isušivanje kože i zaslužan je za održavanje optimalne razine vlažnosti kože. On umiruje svrbež, ublažava suhoću kože i smanjuje njenu ispucalost. Njegovo djelovanje bazira se na stvaranju  tankog nepropusnog zaštitnog sloja čija je glavna uloga sprječavanje gubitka vode iz kože. Dodatno, zahvaljujući hidrofilnim supstancama, povećava kapacitet zadržavanja vode i osigurava koži potrebnu hidrataciju.  

Kreme s emolijensima nanose se više puta kroz dan, obilno i osobito na dijelove tijela na kojima su simptomi dermatitisa najizraženiji. Kremu je potrebno umasirati, a prilikom korištenja treba voditi računa da se ne koristi u kombinaciji s kozmetičkim pripravcima koji sadrže sintetske sastojke ili alkohol. Svakako se nanose na  kožu neposredno nakon tuširanja, a kako ne bi došlo do dodatnog isušivanja kože. Osim kod atopijskog dermatitisa, emolijens je vrlo učinkovit i kod oboljenja kao što psorijaza i druge vrste ekcema.  

Kortikosteroidna krema za dermatitis 

Često je prvi izbor liječnika upravo kortikosteroidna krema za dermatitis. Može se prepisati i kao mast. Koristi se uz kreme  s emolijensima, tako da se prvo nanosi kortikosteroidna krema, a zatim nakon što se krema upila (15-20 minuta) nanosi se krema s emolijensima. Na taj način se zapravo smanjuje potreba za ekstenzivnom primjenom kortikosteroida. Nanosi se tako da se nježno utrlja, a jakost kreme ovisi o vrsti i koncentraciji kortikosteroida u proizvodu. Praksa je da se u akutnoj fazi bolesti kreće s jakim kortikosteroidima, koji se smanjuju kako koža zacjeljuje. Nanose se u vrlo tankom sloju na žarište i ne preporučuje se njihovo korištenje tijekom  duljeg vremenskog razdoblja. Bojazan od nuspojava je zanemariva, s obzirom na to da se sve nuspojave mogu uspješno izbjeći pravilnom upotrebom, po preporuci i točnoj uputi liječnika. Osim za atopijski dermatitis, kortikosteroidne kreme korisne su i za liječenje psorijaze, seboreje i drugih promjena na koži.  

Dermatitis: liječenje 

Svaka koža je specifična i zahtijeva individualan pristup pa je, prije svega, važno istaknuti da liječenje atopijskog dermatitisa valja prepustiti liječniku specijalistu. Pravilnim liječenjem  smanjuju se,  tj. uklanjaju simptomi bolesti,  a sam protokol liječenja određuje se ovisno o stupnju rana.  

U liječenju se koriste brojni lijekovi. Njihova je zadaća protuupalno djelovanje. Tako se u  liječenju koriste: lokalni kortikosteroidi, lokalni imunomodulatori, antihistaminici, antibiotici, antiseptici, preparati katrana i sustavni imunosupresivi, a u novije vrijeme i biološki lijekovi. Osim toga, standardna terapija koja se primjenjuje kada je u pitanju atopijski dermatitis, ali i druge kožne bolesti kao primjerice vitiligo, psorijaza ili kontaktni alergijski dermatitisi, je fototerapija (terapija svjetlom). Uz kontrolirano izlaganje UV zračenju dobiva se fotokemijska reakcija i direktno djelovanje na smanjenje sinteze DNK. Sama fototerapija je bezbolna, a proces jednostavan. Provodi se u posebnim kabinama prekrivenim fluorescentni svjetiljkama koje emitiraju UV zrake. Rezultati fototerapije vidljivi su nakon nekoliko tjedana redovitih terapija.   

Lokalni imunomodulatori u liječenju  se koriste posljednjih 20 godina. Posebno se propisuju u slučajevima kada izostane pozitivna reakcija na liječenje kortikosteroidima i kada su zahvaćena osjetljiva područja kože. Ne uzrokuju atrofiju kože i sigurni su u svakodnevnoj kliničkoj praksi. 

Topikalni preparati koji sadrže katran vrlo su poznati i prihvaćeni u liječenju nekih upalnih kožnih bolesti. Riječ je o starijoj terapiji jedinstvenoj po tomu što  značajno usporava tijek bolesti i direktno utječe na stvaranje novih, zdravih kožnih stanica. 

Biološki lijekovi za atopijski dermatitis pojavili su se unazad 5 godina. Koriste se za liječenje pacijenata s umjerenim do teškim oboljenjem i predstavljaju velik iskorak u liječenju atopijskog dermatitisa. Njihovo djelovanje usmjereno je na ciljanje onih dijelova imunološkog sustava koji doprinose kroničnim upalnim bolestima.  

Atopija zahtijeva nježan pristup koži. Tuširanje u mlakoj vodi (ne duže od 5-10  minuta), uz proizvode koji ne nadražuju kožu (prirodna  ulja ili  uljni preparati)  i koji se ne pjene (pH neutralni) svakako je prvi korak ka olakšavanju simptoma ove bolesti. Ukoliko osoba vježba, najbolje je tuširati se odmah po završetku fizičke aktivnosti kako se znoj ne bi zadržavao na koži i tako izazivao daljnju iritaciju. I kod odabira odjeće treba biti pažljiv i obratiti pažnju da odjeća bude izrađena od prozračnih materijala koji omogućavaju koži da diše. Posebno je to važno u ljetno  doba,  kada kožu treba i dodatno zaštititi kremama s visokim SPF faktorom. Kod kuće valja  pripaziti  da se prostorije redovito provjetravaju, da se održava niža temperatura i vlažnost zraka i da se poduzmu sve potrebne mjere za  smanjenje koncentracije  grinja u prostoru. 

Upravo je svakodnevna i pravilna njega kože glavni ključ uspješnog liječenja atopijskog dermatitisa!

Dermatologija

Estetska dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija