Poliklinika binova logo



Psorijaza – Kako živjeti s jednom od najčešćih kožnih bolesti?

Psorijaza je jedna od najčešćih kroničnih kožnih bolesti u Hrvatskoj i vrlo česta dijagnoza u svakodnevnom radu dermatologa, ne samo kod nas, nego i u svijetu. Od te bolesti boluje oko 1-3% svjetske populacije, dok je u Hrvatskoj to oko 1,7% . Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti kože koja je obilježena pojavom oštro ograničenih crvenkastih žarišta prekrivenih bjelkasto-srebrnkastim ljuskama. Osim kože gotovo redovito zahvaća nokte i vlasište, a može i zglobove te tada govorimo o psorijatičnom artritisu.

Što uzrokuje psorijazu?

Psorijaza, u narodu znana i kao ljuskavica, kronična je, ne zarazna kožna bolest. Manifestira se eritematoznim papulama i plakovima koji su prekriveni ljuskama srebrne boje i koji su oštro ograničeni. Te karakteristične ljuske ili crvene mrlje mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, a najčešće se javljaju na laktovima, koljenima ili na području vlasišta. 

Specifični uzrok bolesti nije u cijelosti poznat, ali se smatra da bolest nastaje međudjelovanjem nasljednih genetskih čimbenika i različitih okolišnih čimbenika. Tako primjerice poticajni čimbenici za razvoj bolesti mogu biti: infekcije, stres, sunčane opekline, konzumacija alkohola, pušenje, trauma i određeni lijekovi. Posebno se ističu beta-blokatori, litij, ACE inhibitori i indometacin. Ljudi svijetle puti imaju veću vjerojatnost za razvoj bolesti, a najčešće se javlja u dobi od 16. do 22. godine te oko 60. godine života. 

Nasljeđivanje psorijaze je poligensko, odnosno kombinacija više gena smještenih na različitim kromosomima, a ključnu ulogu imaju geni smješteni na kraćem kraku 6. kromosoma čija temeljna uloga je regulacija imunološkog odgovora. Upravo imunološki odgovor i T-limfociti koji sudjeluju u imunološkom odgovoru pokretači su upalnog procesa u psorijazi. Tako dolazi do poticanja keratinocita, stanica površinskog sloja kože, na ubrzano dijeljenje i rast koji je u odnosu na zdravu kožu veći 4-6 puta.

Psorijaza: simptomi

Psorijaza obično krene kao jedan ili nekoliko manjih plakova koji postaju prekomjerno ljuskavi I oko kojih se ponekad razviju male izbočine. Plakovi mogu biti različite veličine i mogu zahvaćati različite dijelove tijela. Krpičasta priroda psorijaze pomaže u jasnom raspoznavanju ove bolesti. 

Simptomi se javljaju periodično. Osobito su izraženi pod utjecajem određenih vanjskih faktora (infekcije, hladnoća, ozljede kože, stres, alkohol, pušenje, jake opekline od sunca, određeni lijekovi). Svi tipovi psorijaze imaju nekoliko ciklusa: isprva buknu, a potom se nakon nekoliko tjedana ili mjeseci smire ili potpuno povuku. Nažalost, kod većine oboljelih bolest se nakon nekog vremena ponovo vraća. 

Znakovi i simptomi različiti su od osobe do osobe. Kod nekih je prisutan samo jedan simptom, dok se kod nekih javlja kombinacija znakova koji upućuju na psorijazu. Mogu se javiti crvene mrlje na koži prekrivene ljuskicama srebrne boje, male mrlje koje se ljušte i suha, raspuknuta koža sklona krvarenju. Uz to, mogu se javiti svrbež, žarenje ili bolnost zahvaćenog područja, a u nekim slučajevima dolazi i do otečenih i ukočenih zglobova. Kada se javlja na rukama ili nogama, vidljivi su bijeli mjehurići ispunjeni gnojem. U većini slučajeva jedini simptomi su ljuštenje i crvenilo žarišta i vrlo je rijetko zamijećena bolnost zahvaćenih područja.

Oblici bolesti

Postoje dva oblika vulgarne psorijaze prema dobi pojavljivanja. Tip I koji se nasljeđuje i javlja do 40. godine života i tijek je bolesti teži od tipa II. Tip II javlja se sporadično u kasnijoj životnoj dobi i ne nasljeđuje se. Njegov uzrok nije u potpunosti jasan. Doduše, studije ukazuju da je psorijaza povezana s problemima imunološkog sustava i T-stanica koje, putujući tijelom, napadaju zdrave stanice pogrešno ih detektirajući kao bakterije i viruse. To za posljedicu ima ubrzan ciklus izmjene kože i na njenoj površini stvaraju se debele i ljuskaste mrlje. Okolišni čimbenici također mogu uzrokovati pojavu psorijaze i imati utjecaj na pogoršanje postojećih simptoma. Čimbenici koji utječu na kliničku sliku i pokreću promjene na koži u bolesnika koji imaju genetsku predispoziciju su: različite infekcije, traume, različiti endokrini, metabolički poremećaji, trudnoća i stres.

Razlikujemo i nekoliko kliničkih oblika psorijaze. Kapljičasta psorijaza najčešće se viđa kod djece i mlađih osoba i često je vezana uz streptokoknu infekciju ždrijela. Javlja se u obliku malih lokaliziranih žarišta u obliku kapljica. Žarišta su prekrivena ljuskicama i nisu pretjerano zadebljana. Pločasta vulgarna psorijaza je najčešća klinička slika s tipičnim psorijatičnim žarištima na laktovima, koljenima i u vlasištu. U vlasištu je vidljivo crvenilo i ljuskanje koje može biti i jako izraženo te se promjene šire i na rub vlasišta. Psorijaza noktiju također je jedan od kliničkih oblika. Na noktima su vidljive točkaste udubine, žućkaste mrlje, nokti su zadebljani, lomljivi. Inverzna psorijaza je oblik psorijaze u kojoj su promjene smještene u pregibima te u spolnoj regiji. Tako ju zapažamo na koži pazuha, prepone ili ispod dojki. Karakteriziraju ju glatka crvena, upaljena područja. Češće se javlja kod pretilih osoba, a trenje I znojenje dovode do pogoršanja simptoma. Artropatska psorijaza je najteži oblik bolesti koji zahvaća i kožu i zglobove i javlja se u 30% bolesnika sa psorijazom. Moguća je I pojava upale oka, a bolest može uzrokovati ukočenost I progresivno oštećenje zglobova. U najtežim slučajevima zglobovi su trajno deformirani.

Psorijaza na laktovima

Iako žarišta bolesti mogu biti lokalizirana na raznim dijelovima tijela, psorijaza na laktovima jedna je od najčešćih patologija. Najčešće se na laktovima javlja plak psorijaza. Plakovi su praćeni svrbežom, a rijetko su bolni. I dok neki ljudi imaju jedan plak, koji može nestati nakon par mjeseci, neke osobe imaju više plakova koji zauzimaju veliku površinu tijela te zbog svoje veličine uzrokuju pad samopouzdanja i pojavu osjećaja srama kod oboljelih. Stresiranje oko bolesti može potaknuti pogoršanje psorijaze i tako stvoriti začarani krug stresa i psorijaze uzrokovane stresom, koja se uslijed jakog stresa može dodatno proširiti i na druge dijelove tijela pa se tako može javiti kao psorijaza na licu, psorijaza na glavi ili psorijaza noktiju.

Psorijaza na stopalima

Vrlo rijetko psorijaza pokriva cijelo tijelo, a jednako tako se rijetko pojavljuje na tabanima stopala. Kada dođe do njene pojave, vidljive su bubuljice različite veličine ispunjene bijelim gnojem (tzv. pustule). Uz to, koža postane crvena, otiče, puca i krvari. Pritisak ili trljanje tabana uslijed nošenja tijesne obuće može dodatno pogoršati stanje. 

Psorijaza tabana zna biti praćena oticanjem nogu i upalnim procesima u zglobovima te je vrlo problematična za liječenje. Terapija nije jednostavna, s obzirom na to da je riječ o dijelu tijela koji se  svakodnevno koristi za hodanje pa je jako važno posjetiti liječnika čim se simptomi pojave, kako bi liječenje bilo što kraće i učinkovitije. 

Psorijaza noktiju

Psorijaza noktiju najizazovnija je za liječenje. Može se javiti u svim oblicima psorijaze kože. Procjenjuje se da 70 posto oboljelih od srednje teškog i teškog oblika psorijaze ima i psorijazu noktiju. Površina nokta, točnije vrhovi noktiju mogu biti prošarani mrljama bijele ili žute boje, što ukazuje na njihovo odumiranje, a zamijećena je i pojava malih rupa ili udubljenja na noktima. Te točkaste udubine javljaju se u početku bolesti i izgledaju kao da su nokti izbodeni iglom. Kako bolest napreduje, dolazi do zadebljanja i lomljenja noktiju. U nekim slučajevima dolazi čak i do potpunog odvajanja noktiju. U tim će slučajevima nokat poprimiti bijelu boju. 

Psorijaza noktiju, tj. njeni simptomi mogu se ublažiti. U liječenju se koriste kortikosteroidi u obliku masti, krema i lakova za nokte, ali i injektivno, u slučaju da se nokat odvojio. Uz navedeno, dobre rezultate pokazuju određeni lijekovi koji sadrže vitamin A i druge protuupalne spojeve te  fototerapija kojom se tretira područje zahvaćeno psorijazom.

Psorijaza vlasišta

Često prođe duže vrijeme dok osoba primijeti da ju je snašla psorijaza vlasišta. Naime, ona ne uzrokuje ispadanje kose ili pak ćelavost, već se uglavnom manifestira kao crvenilo i ljuskanje vlasišta koje osobe pokušavaju riješiti samostalno, bez konzultacija s liječnikom specijalistom. Gubitak kose događa se isključivo uslijed učestalog grebanja upaljenih mjesta i korištenja agresivnih sredstava. Ukoliko dođe do gubitka kose, on je u većini slučajeva privremen.

Psorijaza vlasišta može imati  tendenciju  širenja na čelo, područje iza ušiju i stražnji dio vrata. Treba razlikovati pojavu prhuti od psorijaze i ne miješati ih. Dok je prhut normalna pojava, ljuskice koje spadaju s vlasišta u slučaju psorijaze puno su veće i izraženije. 

Psorijaza na glavi nije rijetka pojava te ne postoji mogućnost da se prenese na drugu osobu. Njeno liječenje valja provoditi prema preporukama i propisanoj terapiji od strane dermatovenerologa po obavljenoj dijagnostici koja se postavlja pregledom i opipom upaljene kože (koža na opip djeluje kao kora hrasta). Dijagnoza se može postaviti biopsijom vlasišta i histološkom analizom. 

U terapiji se koriste keratolitici i lokalni protuupalni lijekovi. Djelotvorno rješenje je i uljna kapa sa salicilnom kiselinom, lokalni retinoidi, cignolin i dodaci vitamina D. Generalne preporuke su da se kosa ne češlja čvrsto i da se ne opterećuje zatezanjem i nošenjem pokrivala za glavu jer ona onemogućuju izlaganje svjetlosti i strujanje zraka. Kosu treba sušiti oprezno, s udaljenosti od 25-30 centimetara i voditi računa da bude dobro osušena. Kod većine je psorijaza vlasišta početak bolesti i nagovještava mogućnost njenog širenja na druge dijelove tijela. 

Liječenje psorijaze i dijagnostika

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju kliničke slike, potvrđuje histološki, a važno je i praćenje težine bolesti koja se procjenjuje, danas i uz pomoć određenih skala / PASI, BSA, DLQI/  radi odluke o terapiji te praćenju djelotvornosti iste. Liječenje psorijaze može biti lokalno i /ili sistemsko ovisno o težini kliničke slike, dobi bolesnika, eventualne udruženosti psorijaze s artritisom. U takvim slučajevima potrebna je suradnja s reumatologom i fizijatrom. U lokalnoj terapiji danas se koriste: keratolitici, kortikosteroidi, analozi vit. D, cignolin, lokalni retinoidi. Kod težih oblika bolesti i zahvaćenosti većih površina kože i u slučaju da psorijatična žarišta ne prolaze na lokalnu terapiju primjenjuje se i fototerapija. Sustavna terapija psorijaze provodi se derivatima vitamina A (retinoidi), Metothrexatom te ciklosporinom, a danas se koriste i biološki lijekovi koji su značajno doprinijeli poboljšanju smetnji i simptoma te povećanju kvalitete života psorijatičnih bolesnika. 

Nadalje, kod osoba koje uslijed bolesti imaju problema sa psihološkim stresom i mentalnim zdravljem utvrđeno je da je učinkovita kognitivna bihevioralna terapija. Razumijevanje kako smanjiti utjecaj okidača može uvelike smanjiti negativan učinak koji psorijaza može imati na živote oboljelih, s obzirom na to da psihološki stres pogoršava psorijazu jer dovodi do redistribucije leukocita s povećanim ulaskom upalnih stanica u kožu. 

Kod psorijaze se preporučuje svakodnevno kupanje prirodnim sapunima i korištenje hidratantnih krema ili prirodnih ulja nakon kupanja. Od pomoći je i sunčanje, uz napomenu da treba paziti da ono bude umjereno i da ne dolazi do pretjeranog znojenja. Mediteranska prehrana bogata voćem i povrćem, sikavica, ulje noćurka i aloe vera samo su još neki od saveznika u borbi sa psorijazom.

Odluku o terapiji i smjeru liječenja svakako treba prepustiti specijalisti dermatologu.

Psorijaza je bolest koja je vidljiva te je oboljeli nose kao svoju stigmu, kao oklop koji ne mogu skinuti. Mnogi su izloženi nepoželjnim situacijama od strane okoline, kod koje se ne rijetko javlja odbojnost i strah od zaraznosti. Sve to negativno djeluje na bolesnike i stvara im osjećaj manje vrijednosti. U Poliklinici BINOVA želja nam je pomoći takvim bolesnicima, kroz široku paletu terapijskih mogućnosti, ali i u nastojanju da se razbiju mitovi i predrasude o ovoj kroničnoj multisistemskoj bolesti.

Autor: Prim.dr.sc. Gaby Novak-Bilić, dr.med.spec. dermatovenerologije

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija