Upala pluća bolest je koja ne poznaje granice ni dobne skupine. Od malih beba do starijih osoba, svatko može biti pogođen. Ali kako prepoznati upalu pluća? Koji su njeni ključni simptomi? I što je još važnije, kako se možemo zaštititi? U ovom blogu, vodit ćemo vas kroz sve što trebate znati o simptomima upale pluća. Pružit ćemo vam neophodne informacije kako biste mogli pravovremeno reagirati i brinuti o svom zdravlju, kao i zdravlju svojih najmilijih.
Što je upala pluća?
Upala pluća ili pneumonija je akutna infekcija plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola, tzv. intersticij. Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika: bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem (aspiracijom) prašine, kemijskih iritansa, hrane ili povraćenog sadržaja. Liječenje upale pluća obično uključuje antibiotike ako je bakterijska infekcija uzrok, odmor, unos dovoljno tekućine i terapiju za olakšavanje simptoma. U težim slučajevima, hospitalizacija može biti potrebna, posebno kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, starijih osoba i onih s drugim kroničnim zdravstvenim problemima.
Bakterijska upala pluća: uzroci i simptomi
Bakterijska upala pluća najčešće je uzrokovana bakterijama poput pneumokoka, i zlatnog stafilokoka. Naziva se još i lobarna pneumonija. Lobus je riječ koja označava plućno krilo, stoga je lobarna pneumonija ona upala pluća koja zahvaća samo jedno plućno krilo.
Simptomi bakterijske upale pluća obično uključuju:
- Visoku tjelesnu temperaturu (vrućica) i drhtavicu
- Kašalj koji može biti praćen iskašljavanjem guste i često žućkaste ili zelene sluzi
- Bol u prsima, koja se može pogoršavati dubokim udahom ili kašljanjem
- Otežano disanje i kratkoća daha
- Opću slabost, umor i gubitak apetita
- Ponekad pojačano lupanje srca (tahikardija)
- Promjene u disanju, poput ubrzanog disanja ili plitkog disanja
- Ponekad cijanoza, što je plavkasta nijansa kože i sluznica kao posljedica nedostatka kisika u krvi
Dijagnoza bakterijske pneumonije obično uključuje: anamnezu simptoma, klinički pregled, rendgenski snimak pluća te ponekad laboratorijske testove kao što su analiza sputuma ili krvne pretrage.
Liječenje se obično temelji na primjeni antibiotika specifičnih za uzročnika infekcije. Važno je započeti liječenje pravilnim antibioticima kako bi se suzbila infekcija i spriječile komplikacije. Ponekad, ovisno o ozbiljnosti, pacijent može zahtijevati hospitalizaciju kako bi se pružila intenzivnija skrb i intravenska primjena antibiotika.
Virusna upala pluća: uzroci i simptomi
Virusna upala pluća, ili virusna pneumonija, je infektivna bolest pluća uzrokovana virusnom infekcijom. U ovoj vrsti pneumonije, virusi napadaju plućno tkivo, uzrokujući upalu i otežano disanje. Virusne pneumonije mogu se javiti kao samostalna bolest ili kao komplikacija druge virusne infekcije, poput influence (gripa) ili COVID-19.
Različiti virusi mogu uzrokovati virusnu pneumoniju, uključujući influencu, respiratorni sincicijski virus (RSV), adenoviruse, koronaviruse (uključujući SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19), i druge. Ovi virusi se obično prenose kapljičnim putem, kroz kašalj, kihanje ili dodirivanje površina kontaminiranih virusima.
Simptomi virusne upale pluća mogu varirati, ali obično uključuju:
- Groznicu i drhtavicu
- Kašalj koji može biti suh ili praćen iskašljavanjem sluzi
- Otežano disanje i kratkoća daha
- Bol u prsima ili nelagodu pri dubokom udahu ili kašljanju
- Umor i opću slabost
- Gubitak apetita
- Glavobolju
- Ponekad curenje nosa ili kongestiju
Dijagnoza virusne pneumonije obično se postavlja na temelju simptoma, kliničkog pregleda, rendgenskog snimka pluća i laboratorijskih testova, uključujući testiranje na prisutnost virusa.
Liječenje virusne pneumonije često uključuje simptomatsku terapiju za ublažavanje simptoma, kao što su bol i povišena tjelesna temperatura. U nekim slučajevima, posebno kod težih infekcija ili osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, može biti potrebna hospitalizacija kako bi se osigurala adekvatna skrb i podrška.
Prevencija virusne pneumonije uključuje pridržavanje higijenskih mjera, cijepljenje protiv određenih virusa poput influence i COVID-19, te izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje su bolesne.
Atipična upala pluća: što je to?
Atipična upala pluća, poznata i kao atipična pneumonija, je vrsta upale pluća koja se razlikuje od tipičnih bakterijskih upala pluća u svojim uzročnicima, simptomima i tijeku. Umjesto da su uzrokovane klasičnim bakterijama poput Streptococcus pneumoniae, atipične pneumonije često su posljedica infekcija uzrokovanih mikroorganizmima kao što su Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella pneumophila i neki respiratorni virusi.
Karakteristika atipične pneumonije je što simptomi i tijek bolesti nisu uvijek tipični i predvidljivi. Simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih, uključujući groznicu, kašalj, bol u prsima, kratkoću daha, umor, glavobolju i gubitak apetita. Tijekom bolesti, simptomi se mogu postepeno razvijati.
Dijagnoza atipične upale pluća obično se postavlja kombinacijom anamneze i pregleda, rendgenskog snimka pluća i laboratorijskih testova, uključujući testiranje na prisutnost mikroorganizama poput Mycoplasma pneumoniae ili Chlamydia pneumoniae.
Liječenje atipične pneumonije obično uključuje primjenu odgovarajućih antibiotika ili drugih lijekova, ovisno o uzročniku. Važno je prepoznati atipičnu pneumoniju uz pomoć liječnika i pravilno liječiti kako bi se spriječile komplikacije i osigurao brzi oporavak.
Opći simptomi upale pluća
Opći simptomi upale pluća, bez obzira na uzročnika (bakterijski, virusni, atipični ili drugi), mogu uključivati:
- Povišenu tjelesnu temperaturu (vrućicu): groznica je čest simptom upale pluća. Povišena temperatura tijela često ukazuje na upalni proces
- Kašalj: kašalj je obično prisutan kod upale pluća. Može biti suh ili produktivan, praćen iskašljavanjem sluzi ili gnoja
- Otežano disanje i kratkoća daha: upala pluća može otežati disanje. Osjećaj nedostatka zraka i kratkoća daha mogu biti prisutni, posebno tijekom tjelesne aktivnosti
- Bol u prsima: bol u prsima može biti prisutan, pogotovo tijekom dubokog udaha, kašljanja ili kašljanja
- Umor i slabost: upala pluća može izazvati opću slabost i umor, što je često posljedica tijela koje se bori protiv infekcije
- Gubitak apetita: infekcija i upala mogu utjecati na apetit, što može rezultirati gubitkom apetita i smanjenim unosom hrane
- Ponekad curenje nosa ili kongestija: u nekim slučajevima, upala pluća može biti praćena simptomima sličnim prehladi, poput curenja nosa ili nazalne kongestije
- Bolovi i nelagodnosti: bolovi u tijelu, glavobolje ili bolovi u mišićima i zglobovima mogu biti prisutni kao dio simptoma upale pluća
- Ponekad promjene u boji kože i noktiju: u težim slučajevima, mogu se primijetiti promjene u boji kože i noktiju zbog smanjenog dotoka kisika
Važno je napomenuti da ozbiljnost simptoma može varirati ovisno o uzročniku upale pluća, dobi pacijenta, njegovom općem zdravstvenom stanju i drugim čimbenicima. Ako osjećate simptome upale pluća ili imate sumnje, važno je konzultirati se s liječnikom radi točne dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.
Upala pluća bez temperature: moguća pojava i značaj
Iako je povišena tjelesna temperatura (vrućica) čest simptom upale pluća, postoji mogućnost da se upala pluća javi bez značajnog porasta temperature. Ovo je poznato kao “tiha” ili “bez groznica” pneumonija. Ova pojava može imati nekoliko mogućih uzroka i značajnih aspekata. U nekim slučajevima, tijelo pacijenta može reagirati na infekciju pluća tako da ne izazove izraženu povišenu temperaturu. Ovo se može dogoditi ako je imunološki sustav već aktivan i učinkovito reagira na infekciju. Također, nekim slučajevima, blaga upala pluća ili početni stadiji bolesti mogu rezultirati manje izraženom vrućicom ili čak odsustvom nje.
Nije rijetko da starije osobe ili osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, mogu razviti komplikacije upale pluća koje nisu uvijek praćene visokom temperaturom kao posljedica određenih uzročnika upale pluća, poput atipičnih bakterija ili virusa.
Iako odsustvo povišene tjelesne temperature može zbuniti dijagnozu, važno je zapamtiti da upala pluća može imati različite prezentacije i varirati ovisno o individualnim čimbenicima. Ako primijetite simptome poput kašlja, kratkoće daha, bolova u prsima ili opće slabosti, bez obzira na prisutnost temperature, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se postavila točna dijagnoza i odredilo odgovarajuće liječenje.
Simptomi upale pluća kod djece: kako ih prepoznati?
Iako kad pomislimo na upalu pluća pomislimo na produktivni kašalj, simptomi upale pluća kod djece mogu biti nespecifični u smislu povišene temperature, bolova u trbuhu, gubitka apetita ili povraćanja. Kašalj kod djece, bolovi u prsima kod djece i otežano i ubrzano disanje kod djece se mogu pojaviti tek u kasnijem stadiju bolesti.
Rizični čimbenici za razvoj upale pluća kod djece su: dob manja od 5 godina, izostanak dojenja, pothranjenost, niska porođajna masa ( manje od 2500 g), zagađenje zraka, pušenje roditelja, nedostatak cinka, astma, bronhopulmonalna displazija, bronhiektazije, cistična fibroza, prirođene srčane greške, gastroezofagealni refluks (GERB), poremećaj imunološkog sustava, neuromuskularne bolesti.
Najčešći način širenja infekcije je udisanje zaraženog aerosola, koji sadrži kapljice od disanja, kašlja, kihanja i slično. Razvoj upale pluća ovisi o mikroorganizmima, njihovoj virulentnosti, količini unesenih mikroorganizama te obrambenim mehanizmima i imunosti djeteta.
Važno je naglasiti da veličina čestica udahnutih mikroorganizama utječe na mjesto infekcije u dišnom sustavu. Veće čestice mogu izazvati bronhitis, dok manje čestice direktno zahvaćaju alveole i uzrokuju lobarnu upalu pluća.
Virusne upale pluća kod djece obično proizlaze iz infekcija koje se prošire iz gornjih dišnih putova. S obzirom na manji promjer dišnih putova kod dojenčadi, one su posebno podložne ozbiljnim infekcijama. Virusne infekcije mogu poremetiti funkciju pluća i povećati rizik od naknadne bakterijske upale pluća.
U novorođenačkoj dobi upala pluća može nastati transplacentarnom infekcijom tijekom trudnoće (od majke kroz posteljicu), u perinatalnom razdoblju (upala pluća nastala neposredno prije ili tijekom samog poroda) ili postnatalno (upale pluća kod beba nastale poslije rođenja, u prvim danima ili tjednima života).
Upale pluća kod beba nastale zarazom od majke kroz posteljicu uglavnom su dio općih infekcija kao što su infekcija citomegalovirusom (CMV), infekcija virusom rubeole, varicella zoster infekcija i druge. Od bakterijskih uzročnika to su Treponema pallidum (sifilis) i Listeria monocytogenes (listerioza).
Perinatalno nastale upale pluća kod beba uzrokovane su mikroorganizmima iz zaražene plodove vode (kod prijevremenog puknuća plodovih ovoja) ili prolaskom kroz zaraženi vaginalni kanal prilikom poroda. Od bakterija najčešći je uzročnik hemolitički streptokok grupe B (BHS-B), Escherichia colli, a ostali mogu biti citomegalovirus (CMV), herpes simplex, Chlamydia, Ureaplazma i Candida.
Liječenje upale pluća
Liječenje upale pluća ovisi o uzročniku, težini simptoma, dobi pacijenta i drugim faktorima. Važno je napomenuti da se liječenje upale pluća obično provodi pod nadzorom medicinskog stručnjaka, a samoliječenje nije preporučljivo.U slučaju bakterijske upale pluća, liječenje će obično uključivati antibiotike. Važno je odabrati odgovarajući antibiotik koji je učinkovit protiv uzročnika infekcije.
Za virusne uzročnike, poput influenze ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV), mogu se koristiti antivirusni lijekovi u određenim situacijama. Pomoć prilikom liječenja upale pluća mogu biti i analgetici i antipiretici. Ovi lijekovi pomažu kontrolirati simptome poput groznice, bolova i glavobolje. Osim toga, unošenje dovoljno tekućine važno je kako bi se spriječila dehidracija i olakšalo iskašljavanje sluzi.
Ako je disanje teško, pacijentima može biti potrebna dodatna terapija kisikom kako bi osigurali dovoljno kisika u tijelu te je odmor važan kako bi tijelo imalo dovoljno energije za borbu protiv infekcije. U nekim slučajevima, inhalacije mogu pomoći razrjeđivanju sluzi i olakšavanju disanja. Za teže slučajeve upale pluća, hospitalizacija može biti potrebna, a pacijentima se može pružiti dodatna podrška i briga.
Važno je slijediti upute liječnika i završiti propisani tijek antibiotika, čak i ako se simptomi poboljšaju prije nego što završi terapija. U slučaju teških simptoma ili komplikacija, hitna medicinska pomoć može biti potrebna.
Prevencija upale pluća
Prevencija upale pluća je važna kako bi se smanjio rizik od oboljenja, posebno kod osoba koje su podložnije infekcijama ili imaju oslabljeni imunološki sustav. Evo nekoliko ključnih koraka za prevenciju upale pluća:
- Cijepljenje: cjepiva protiv određenih uzročnika upale pluća, poput pneumokoka i influence, mogu značajno smanjiti rizik od oboljenja. Redovito ažuriranje cjepiva prema preporukama liječnika pomaže u zaštiti
- Održavanje higijene ruku: redovito pranje ruku sapunom i vodom ili korištenje dezinficijensa za ruke može spriječiti širenje uzročnika infekcije
- Izbjegavanje pušenja: pušenje narušava funkciju pluća i smanjuje njihovu sposobnost borbe protiv infekcija. Prestanak pušenja može značajno poboljšati zdravlje dišnih puteva
- Održavanje zdravog načina života: uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i dovoljno sna pomažu ojačati imunološki sustav i održavati cjelokupno zdravlje
- Izbjegavanje kontakta s oboljelim osobama: ako je moguće, izbjegavajte blizak kontakt s osobama koje imaju infekciju dišnih puteva, osobito tijekom sezone gripe ili virusnih infekcija
- Zdrava prehrana: uravnotežena prehrana bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima jača imunološki sustav i pomaže tijelu u borbi protiv infekcija
- Izbjegavanje zagađenog zraka: ako je moguće, smanjite izlaganje zagađenom zraku, posebno tijekom sezona s povećanim onečišćenjem zraka
- Pravilna ventilacija: održavanje prostorija dobro prozračenima i ventiliranim može smanjiti koncentraciju uzročnika infekcije u zraku
- Osobna higijena: pokrivajte nos i usta tijekom kašljanja ili kihanja, kako biste spriječili širenje kapljica koje mogu sadržavati uzročnike infekcije
- Pravovremeni medicinski pregled: ako primijetite simptome respiratornih infekcija, obratite se liječniku na vrijeme kako bi se pravilno postavila dijagnoza i poduzeli potrebni koraci.
Održavanje općeg zdravlja, higijene i praćenje preporuka liječnika ključni su za prevenciju upale pluća i smanjenje rizika od ozbiljnih komplikacija.