Poliklinika binova logo

Vitiligo: Razumijevanje, suočavanje i nade u liječenje

Objavljeno

06/05/2024

Vitiligo je kronično stanje kože koje rezultira gubitkom pigmentacije, stvarajući različito velike bijele mrlje na koži. Iako nije zarazno niti životno ugrožavajuće, vitiligo može imati znatan utjecaj na kvalitetu života pojedinca, utječući na samopouzdanje i socijalne interakcije. U ovom blogu, istražit ćemo uzroke, simptome i dostupne metode liječenja vitiliga, te kako se nositi s emocionalnim i psihološkim izazovima koje ovo stanje može izazvati. Cilj nam je pružiti dublje razumijevanje vitiliga i ponuditi korisne informacije i podršku onima koji žive s ovim stanjem.

Što je vitiligo?

Vitiligo je kožno oboljenje koje uzrokuje depigmentaciju dijelova kože. Javlja se kada melanociti, stanice odgovorne za proizvodnju melanina, pigmenta koji daje boji koži, kosi i očima, prestanu funkcionirati ili umru. Kao rezultat toga, zahvaćena područja kože postaju bijela.

Točan uzrok vitiliga nije potpuno razumljiv, ali se smatra da je povezan s autoimunim poremećajem, gdje imunološki sustav greškom napada melanocite. Genetska predispozicija također igra ulogu, jer obiteljska anamneza vitiliga povećava rizik od razvoja ovog stanja. Uz to, određeni okidači poput stresa, opekotina od sunca ili ozljeda kože mogu doprinijeti nastanku vitiliga.

Glavni simptom vitiliga su bijele mrlje na koži, koje se najčešće javljaju na rukama, licu, i područjima oko zglobova. Ove mrlje mogu biti simetrične i širiti se s vremenom. Kosa na zahvaćenim područjima također može postati bijela ili sijeda. Iako vitiligo ne uzrokuje fizičku nelagodu, može značajno utjecati na psihološko stanje osobe zbog promjena u izgledu.

Dijagnoza vitiliga obično se postavlja kliničkim pregledom, ali ponekad se koristi i biopsija kože ili laboratorijski testovi kako bi se isključili drugi uzroci depigmentacije.

Liječenje vitiliga je izazovno i varira ovisno o individualnim potrebama pacijenta. Opcije uključuju: 

  • Topikalni kortikosteroidi: Kreme koje mogu pomoći u vraćanju boje kože kod malih područja.
  • Imunomodulatori: Lijekovi koji pomažu u regulaciji imunološkog odgovora.
  • Fototerapija: Terapija UV svjetlom koja može stimulirati repigmentaciju kože.
  • Kirurške opcije: Transplantacija melanocita za male, stabilne lezije.
  • Kozmetički tretmani: Korištenje kozmetičkih proizvoda za prikrivanje depigmentiranih područja.

Živjeti s vitiligom može biti izazovno, posebno zbog estetskog aspekta bolesti. Podrška obitelji, prijatelja i profesionalaca, poput dermatologa i psihologa, može značajno pomoći. Edukacija o stanju i korištenje zaštite od sunca važni su za sve osobe s vitiligom, jer depigmentirana koža ima povećan rizik od oštećenja od sunca.

Učestalost i demografska distribucija

Vitiligo je relativno česta kožna bolest koja pogađa ljude širom svijeta. Prevalencija vitiliga procjenjuje se na oko 0.5% do 2% globalne populacije, što znači da milijuni ljudi žive s ovim stanjem.

Vitiligo se javlja kod ljudi svih rasa i etničkih skupina. Iako može zahvatiti bilo koga, bez obzira na boju kože, češće se primjećuje kod osoba s tamnijom kožom zbog kontrasta između zahvaćenih bijelih mrlja i prirodne boje kože. Nema značajne razlike u učestalosti između muškaraca i žena; oba spola su podjednako pogođena.

Vitiligo se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se dijagnosticira prije 20. godine života. Mnogi slučajevi se javljaju u djetinjstvu ili adolescenciji.

Osim toga, vitiligo je zabilježen širom svijeta, bez obzira na klimatske i geografske uvjete. Međutim, stopa prevalencije može varirati među različitim populacijama i regijama. Na primjer, istraživanja su pokazala nešto višu prevalenciju u indijskim i meksičkim populacijama u usporedbi s nekim drugim dijelovima svijeta.

Također, postoji snažna genetska komponenta u razvoju vitiliga. Osobe s obiteljskom anamnezom vitiliga imaju veći rizik od razvoja bolesti. Prema nekim istraživanjima, oko 20% oboljelih od vitiliga ima barem jednog člana obitelji sa sličnim stanjem.

Iako vitiligo ne bira po socioekonomskom statusu, psihološki i socijalni utjecaj može biti izraženiji u zajednicama gdje postoji visoka stigma vezana uz izgled. U nekim kulturama, vitiligo može utjecati na društveni život, zapošljavanje i brak, što dodatno otežava život osoba s vitiligom.

Uzroci vitiliga

Kao što je već spomenuto,  vitiligo je kompleksno kožno stanje koje uzrokuje gubitak pigmenta kože, što dovodi do pojave bijelih mrlja. Iako točan uzrok vitiliga nije potpuno jasan, postoje nekoliko glavnih teorija koje objašnjavaju njegov nastanak.

Jedna od najprihvaćenijih teorija je da vitiligo nastaje kao rezultat autoimunog poremećaja. U ovom slučaju, imunološki sustav greškom napada i uništava melanocite, stanice koje proizvode melanin – pigment odgovoran za boju kože, kose i očiju. Dokaz za ovu teoriju leži u činjenici da osobe s vitiligom često imaju i druge autoimune bolesti, poput bolesti štitnjače, reumatoidnog artritisa ili lupus.

Genetika također igra značajnu ulogu u razvoju vitiliga. Otprilike 20% oboljelih ima člana obitelji sa sličnim stanjem, što ukazuje na nasljednu komponentu. Identificirano je nekoliko gena koji mogu povećati rizik od razvoja vitiliga, uključujući one povezane s imunološkim funkcijama i kontrolom pigmentacije kože.

Iako genetska predispozicija i autoimuni poremećaji postavljaju osnovu za razvoj vitiliga, okolišni faktori često djeluju kao okidači. Među najčešćim okidačima su:

  • Stres: fizički ili emocionalni stres može pokrenuti ili pogoršati vitiligo.
  • Opekline od sunca: teške opekline od sunca mogu oštetiti melanocite i izazvati pojavu bijelih mrlja.
  • Izloženost kemikalijama: kontakt s određenim kemikalijama može uzrokovati ili pogoršati vitiligo.

Simptomi i dijagnostika vitiliga

Glavni simptom vitiliga je pojava depigmentiranih, bijelih mrlja na koži. Ovi simptomi mogu varirati:

Najčešći znak vitiliga su bijele mrlje koje se pojavljuju na različitim dijelovima tijela. Najčešće zahvaćena područja uključuju lice, ruke, noge, koljena, laktove, usne i područja oko otvora na tijelu (usta, oči, nos, pupak).

Mrlje su često simetrične i pojavljuju se s obje strane tijela. Međutim, mogu se pojaviti i asimetrično.

Kod nekih osoba, kosa na zahvaćenim područjima može postati bijela ili sijeda. To uključuje kosu na vlasištu, trepavicama, obrvama i bradi.

Depigmentacija može zahvatiti i sluznice, poput unutrašnjosti usta i nosa.

 Prije pojave bijelih mrlja, zahvaćena područja mogu povremeno svrbjeti ili peckati.

Dijagnosticiranje vitiliga uključuje nekoliko koraka koje provodi dermatolog:

  • Klinički pregled: liječnik će pregledati kožu i bijele mrlje kako bi procijenio njihovu veličinu, raspored i distribuciju.
  • Anamneza: detaljna anamneza uključuje pitanja o obiteljskoj povijesti vitiliga, drugim autoimunim bolestima, početku i progresiji simptoma te mogućim okidačima poput stresa ili ozljeda.
  • Woodova lampa: upotreba posebne ultraljubičaste lampe (Woodova lampa) može pomoći u otkrivanju depigmentiranih područja koja nisu vidljiva golim okom. Pod ovom lampom, zahvaćena područja će svijetliti bijelo.
  • Biopsija kože: u nekim slučajevima, liječnik može uzeti mali uzorak kože (biopsiju) kako bi potvrdio dijagnozu i isključio druge moguće uzroke depigmentacije.
  • Laboratorijski testovi: iako nisu uvijek potrebni, krvni testovi mogu biti provedeni kako bi se provjerilo postojanje drugih autoimunih stanja, poput bolesti štitnjače, koji su često povezani s vitiligom.
  • Dermatoskopija: ovaj neinvazivni postupak koristi dermatoskop, instrument koji omogućuje detaljan pregled kože, pomažući u razlikovanju vitiliga od drugih sličnih stanja.

Prepoznavanje simptoma vitiliga i postavljanje točne dijagnoze ključno je za upravljanje bolešću. Iako ne postoji lijek za vitiligo, rana dijagnoza omogućava pravovremene intervencije koje mogu pomoći u upravljanju simptomima i poboljšanju kvalitete života oboljelih. Razumijevanje simptoma i dijagnostičkih postupaka pomaže u boljem pristupu liječenju i podršci za osobe s vitiligom.

Tipovi vitiliga

Generalizirani vitiligo je najčešći oblik bolesti. Karakterizira ga pojava bijelih mrlja koje su raspoređene simetrično po tijelu. Mrlje se obično javljaju na izloženim područjima kao što su lice, ruke i noge, ali mogu zahvatiti i druga područja.

Segmentalni vitiligo (ili unilateralni vitiligo) manifestira se kao bijele mrlje koje se pojavljuju samo na jednoj strani tijela. Ovaj tip obično počinje u mlađoj dobi i često napreduje brže u ranoj fazi, ali kasnije se može stabilizirati. Mrlje su obično ograničene na određeni dermatom (područje kože koje opskrbljuje jedan živac).

Akrofacijalni vitiligo zahvaća prvenstveno distalna područja tijela, kao što su ruke, noge, prsti, nožni prsti, i lice. Ovaj tip može biti posebno vidljiv zbog lokalizacije na dijelovima tijela koji su često izloženi pogledima.

Univerzalni vitiligo je rijedak oblik bolesti gdje je depigmentirano više od 80% kože. U ovom tipu, depigmentacija je toliko opsežna da je većina tijela pogođena.

Fokalni vitiligo karakterizira prisutnost jednog ili nekoliko bijelih mrlja na jednom području tijela. Ovaj tip ne pokazuje simetričnu raspodjelu i može ostati stabilan bez širenja dugi niz godina.

Mješoviti vitiligo kombinira karakteristike više od jednog tipa vitiliga. Na primjer, osoba može imati mrlje koje odgovaraju opisu generaliziranog vitiliga zajedno s mrljama koje su karakteristične za segmentalni vitiligo.

Vitiligo se može manifestirati na različite načine, a razumijevanje njegovih tipova ključno je za adekvatnu dijagnozu i liječenje. Svaki tip vitiliga može zahtijevati drugačiji pristup terapiji, a dermatolozi koriste ove klasifikacije kako bi bolje prilagodili liječenje individualnim potrebama pacijenata. Usprkos izazovima koje vitiligo donosi, poznavanje njegovih oblika pomaže u boljem razumijevanju i upravljanju ovim stanjem.

Utjecaj vitiliga na kvalitetu života

Osobe s vitiligom često se suočavaju s osjećajem nesigurnosti i smanjenim samopouzdanjem zbog promjena u izgledu. Promjene na koži mogu izazvati ozbiljnu emocionalnu patnju. Anksioznost zbog izgleda i depresija zbog osjećaja neprihvaćenosti ili izolacije su česti problemi.

 Kontinuirano suočavanje s pitanjima i komentarima okoline može povećati nivo stresa i tjeskobe kod oboljelih.

Vitiligo može značajno utjecati I na društveni život osobe:

U nekim kulturama i zajednicama, vitiligo je pogrešno shvaćen i povezan s negativnim stereotipima. To može dovesti do stigmatizacije i diskriminacije oboljelih. Zbog straha od osude ili neugode, mnogi ljudi s vitiligom izbjegavaju društvene situacije, što može dovesti do socijalne izolacije.

Promjene u izgledu mogu utjecati i na profesionalni život osobe.

Osobe s vitiligom mogu se osjećati nesigurno na radnom mjestu, što može utjecati na njihovu produktivnost i napredovanje u karijeri. Iako je diskriminacija zbog izgleda nezakonita u mnogim zemljama, ona se i dalje može pojaviti u suptilnim oblicima.

Za mnoge ljude s vitiligom, emocionalna podrška je ključna za suočavanje s izazovima:

  • Psihološka pomoć: savjetovanje i terapija mogu pomoći u upravljanju anksioznošću, depresijom i stresom povezanim s vitiligom.
  • Podrška zajednice: grupe podrške i organizacije za osobe s vitiligom pružaju emocionalnu podršku, informacije i resurse koji mogu olakšati svakodnevni život.

Vitiligo ima dubok utjecaj na kvalitetu života oboljelih, zahvaćajući psihološke, socijalne i profesionalne aspekte. Razumijevanje i podrška od strane obitelji, prijatelja i zajednice su ključni za poboljšanje života osoba s vitiligom. Edukacija i podizanje svijesti o ovoj bolesti mogu smanjiti stigmatizaciju i pomoći oboljelima da se osjećaju prihvaćenima i podržanima.

Vitiligo: liječenje i upravljanje stanjem

Medicinski tretmani koji pomažu kod liječenja vitiligo su:

Topikalni kortikosteroidi:

Kreme i masti koje sadrže kortikosteroide mogu pomoći u vraćanju boje kože, osobito ako se koriste u ranoj fazi bolesti.

Imunomodulatori:

Lijekovi poput takrolimusa i pimekrolimusa mogu biti korisni za manje površine kože i za osjetljiva područja poput lica.

Fototerapija:

Ultraljubičasto B (UVB) svjetlo: uključuje izlaganje kože kontroliranim dozama UVB svjetla. Najčešće se koristi uskospektralni UVB (NB-UVB) tretman.

Psoralen i ultraljubičasto UVA zračenje (PUVA): kombinira lijek psoralen (koji se uzima oralno ili nanosi topikalno) s UVA svjetlom. Ovaj tretman je manje u upotrebi zbog potencijalnih nuspojava.

Kirurški tretmani:

Transplantacija melanocita: uključuje presađivanje melanocita s dijelova tijela s normalnom pigmentacijom na zahvaćena područja.

Kožna transplantacija: uklanjanje dijela pigmentirane kože i presađivanje na depigmentirana područja.

Depigmentacija:

Kod osoba s opsežnim vitiligom, depigmentacija preostale pigmentirane kože može biti opcija kako bi se postigla ujednačena boja kože. 

Ipak, postoje i neki alternativni, danas svima dostupni tretmani, primjerice kamuflaža. Korištenje kozmetičkih proizvoda, poput korektora i toniranih krema, za prikrivanje bijelih mrlja.

Neki istraživači sugeriraju da određeni vitamini i minerali, kao što su vitamin D, vitamin B12, cink i bakar, mogu pomoći, ali dokazi su ograničeni.

Bitno je napomenuto kako korištenje krema s visokim zaštitnim faktorom (SPF) pomaže kako bi se spriječile opekline na depigmentiranim područjima i smanjila vidljivost kontrasta između pigmentirane i nepigmentirane kože.

Savjetovanje i terapija mogu pomoći u suočavanju s emocionalnim utjecajem vitiliga. Grupe podrške također mogu pružiti značajnu emocionalnu podršku. Edukacija oboljelih, njihovih obitelji i zajednice o vitiligu može smanjiti stigmatizaciju i poboljšati prihvaćanje.

Liječenje vitiliga je kompleksno i zahtjeva prilagođavanje individualnim potrebama pacijenta. Kombinacija medicinskih tretmana, alternativnih terapija i strategija za upravljanje stanjem može pomoći oboljelima da poboljšaju kvalitetu života i samopouzdanje. Kontinuirana istraživanja i razvoj novih tretmana nude nadu za bolju kontrolu ovog stanja u budućnosti.

Dermatologija

Estetska dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija