Poliklinika binova logo



Post COVID-19 sindrom

COVID-19 pandemija poharala je svijet u 2020., uzrokovala smrti milijuna ljudi, a preboljenima i njihovim liječnicima ostavila čitav niz pitanja kako se nositi s posljedicama.

Pacijenti koji su imali teži oblik COVID-19 infekcije, koji su liječeni visokim protocima kisika ili bili mehanički ventilirani, mogu tjednima i mjesecima imati simptome koji zahtijevaju produljeno liječenje i značajno narušavaju kvalitetu života.

Post COVID sindrom hara hrvatskom

Post COVID-19 sindrom je novi termin u stručnoj medicinskoj literaturi, a predstavlja skup simptoma koji se javlja ili zaostaje nakon preboljele COVID-19 infekcije, u fazi kada osoba više nije zarazna. U 2021. u Hrvatskoj je zabilježeno 12 tisuća slučajeva post COVID-19 sindroma, a ta se brojka u 2022. udvostručila već u prva dva mjeseca.

Studije pokazuju da je učestalost produženih simptoma infekcije velika, ali interpretaciju rezultata ometaju nesustavne i kratkotrajne procjene, s velikim razlikama u odnosu na dob, težinu infekcije, praćenje i obilježja kliničke procjene. Tegobe koje traju dulje od tri tjedna ukazuju na produljeni COVID-19 sindrom, a one koje traju dulje od tri mjeseca ukazuju na kronični post COVID-19 sindrom. Više od 10 posto oboljelih od SARS-COV 2 infekcije ima tegobe koje traju dulje od 3 tjedna, a neka izvješća pokazuju da se samo 20 posto oboljelih potpuno oporavi do 50. dana od razvoja bolesti. Kod osoba koje se suočavaju s ovim sindromom najčešće se radi o simptomima vezanim uz respiratorni sustav, poput zaostalog suhog kašlja, osjećaja nedostatka zraka, otežanog disanja i boli u prsima. Zaostali suhi kašalj javlja se u manje od 10 posto slučajeva, dok se otežano disanje javlja kod jedne trećine. Vrlo česti su i simptomi kroničnog umora, malaksalosti, gubitka apetita, dugotrajnog gubitka njuha i mirisa, glavobolje, osjećaja lupanja srca, nepodnošenja uobičajenih napora. Sve je više podataka u literaturi da se post COVID-19 sindrom može javiti i kod bolesnika s blagim oblikom bolesti, iako je značajno češći u bolesnika s najtežim manifestacijama COVID-19 infekcije te se prije javlja kod žena nego kod muškaraca.

SARS-COV 2 infekcija dovodi organizam u stanje povećane koagulabilnosti, tj. stvaranja krvnih ugrušaka što u jednog dijela pacijenata rezultira nastankom plućne embolije ili moždanog udara, bilo u akutnoj fazi infekcije, bilo u post COVID-19 periodu. Upravo iz tog razloga u smjernicama za liječenje COVID-19 infekcije svi pacijenti na bolničkom liječenju moraju dobivati niskomolekularni heparin, a mnogim pacijentima na kućnom liječenju prevencija se provodi acetilsalicilnom kiselinom. Najteži dio COVID-19 bolesnika razvija i dugotrajne posljedice u vidu kronične respiratorne insuficijencije i plućne fibroze (ožiljkavanja pluća) što predstavlja trajne i nepromjenjive posljedice koje bi mogle rezultirati porastom potrebe za transplantacijom pluća.

COVID i kortikosteroidi

Mogućnosti liječenja post COVID-19 sindroma ograničene su i nedovoljno poznate. Tako se na samim počecima pojave sindroma eksperimentiralo sa svakojakim načinima liječenja. Jedni od lijekova koji su se pokazali dobrim u liječenju su kortikosteroidi. Kortikosteroidi koji se koriste i u liječenju aktivne faze COVID-19 infekcije mogu se u odabranim slučajevima koristiti i u post COVID-19 periodu u probranih pacijenata koji imaju znakove oštećenja plućne funkcije i patološki rendgenogram ili CT pluća. Brojne studije su u tijeku s različitim doznim režimima kortikosteroida pokazale da njihovo protuupalno i imunosupresivno djelovanje ima najbolji učinak kada se primjenjuje na sedmi dan bolesti ili nakon. To su lijekovi koji kod kratkotrajne uporabe mogu izazvati nuspojave poput promjena na koži, povišenog krvnog tlaka ili pak disbalansa elektrolita, dok kod dugotrajne uporabe mogu dovesti do: osteoporoze, supresije rasta, pankreatitisa, pretilosti, oslabljenog imunološkog sustava, glaukoma i aseptičke nekroze zglobova. Imajući to u vidu, njihova uporaba mora se temeljiti isključivo na preporukama liječnika specijalista.

Embolija pluća nakon korone

Osobe koje su preboljele COVID-19 imaju veći rizik da dobiju emboliju pluća te vensku trombozu. Embolija pluća je ozbiljno medicinsko stanje koje se javlja kada dođe do poremećaja protoka krvi u plućnoj arteriji ili njenim granama. Do poremećaja najčešće dolazi zbog pojave krvnog ugruška, najčešće u venama nogu ili zdjelice, koji se otrgne i putem venske cirkulacije prvo stigne do desne strane srca, a potom u plućne arterije, što dovodi do blokade dotoka krvi u određeni dio pluća. U većini slučajeva ugrušci se proširuju u oba plućna krila. Postoji niz čimbenika koji doprinose razvoju tromboze. Oni mogu biti nasljedni (nedostatak antitrombina, nedostatak proteina C, nedostatak proteina S, mutacija gena za protrombin, faktor V Leiden) i stečeni (trauma, velike operacije, trudnoća, visoka dob, pretilost, maligna oboljenja, predugo ležanje ili sjedenje, imobilizacija). Uz trombozu, emboliju pluća mogu uzrokovati i čestice masti ili koštane moždine koje ulaze u arteriju, plodna voda i zračni mjehurići.

Embolija pluća dijeli se na hemodinamski stabilnu i hemodinamski nestabilnu emboliju. Hemodinamski nestabilna embolija praćena je hipertenzijom, a oboljeli koji se suočavaju s tim tipom embolije pluća imaju veći rizik od fatalnog ishoda bolesti zbog opstruktivnog šoka. Simptomi embolije pluća vrlo su individualni. Kod nekih su gotovo neprimjetni, dok kod nekih mogu imati fatalne posljedice. Simptomi se razlikuju ovisno o tome koji dio pluća je zahvaćen i koliko je velik krvni ugrušak. Najčešći simptomi su: iznenadno otežano disanje, tjeskoba, kašalj, bol u prsima, iskašljavanje krvi iz dišnog sustava, omaglica i iznenadan gubitak svijesti. Neki pacijenti imat  će pojavu aritmije, cijanoze i tahikardije, a rijetko će se javiti oticanje potkoljenica, tahipneja i crvenilo na koži uzrokovano povećanim dotokom krvi u zahvaćeno područje tijela.

Kako su simptomi i znakovi embolije pluća prilično nespecifični, dijagnozu nije lako postaviti bez primjene posebnih metoda kao što su skeniranje pluća radioizotopnom perfuzijom ili snimanje arterija u plućima. Često se simptomi pogrešno pripisuju tjeskobnom raspoloženju s pojačanim disanjem, ishemiji srca, pneumoniji ili pak sepsi. Izuzetno je važno na vrijeme postaviti ovu dijagnozu od čega godišnje umre oko 200 000 ljudi, a najveći mortalitet otpada upravo na one kojima dijagnoza nije nikada postavljena. Po dijagnozi, liječenje se provodi antikoagulansima, lijekovima za smirenje i terapijom kisikom. Uz to, propisuje se terapija za snižavanje krvnog tlaka, a u posebno teškim slučajevima provodi se i kirurško rješavanje ugrušaka. Provođenje plućne rehabilitacije u specijaliziranim centrima također je jedan od načina pomoći koji omogućava bolju kvalitetu života i lakše svakodnevno funkcioniranje.

Umor nakon korone

Kada se tijelo suoči s virusnom infekcijom, osjećaj umora nije neuobičajen. To je odgovor tijela na borbu s virusom, a nerijetko se javlja i nakon bolesti. Upravo je umor najčešći simptom na koji se žale osobe koje se suočavaju s post COVID-19 sindromom. Prethodna klinička slika i jačina preboljene infekcije nema utjecaj na pojavnost post COVID-19 umora.

Kako bi se prevenirala pojava umora, osoba se u početnoj fazi bolesti treba dovoljno odmarati i izbjegavati sva veća opterećenja. Također, treba unositi dovoljno tekućine, snižavati temperaturu ako je to potrebno i pobrinut se da san bude kvalitetan, neometan i u prostoriji bez elektroničkih uređaja. Umor nakon korone bit će manje izražen ako se radnim i fizičkim aktivnostima pristupi postepeno. Veliku ulogu kod umora nakon korone igra i prehrana. Preporučuje se da ona bude obilna voćem i povrćem te zdravim mastima, uz dovoljan unos bjelančevina. Uz prehranu, dokazano je da i određeni dodaci prehrani mogu imati pozitivan utjecaj na smanjenje kroničnog umora nakon korone. Posebno se ističu vitamini B kompleksa, koenzim q10 i magnezij. Prije uzimanja dodataka prehrani potrebno je savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom.

Opadanje kose nakon korone

Česta pojava kod muškaraca, ali i kod žena koje su preboljele koronu je pojačano ispadanje kose. Mnogi od njih nisu imali izražene simptome korone pa nisu odmah povezali ispadanje kose s preboljenjem infekcije. Ispadanje kose nije neuobičajeno. Zbog konstantnog rasta kose svaka osoba odbacuju do 10 posto vlasi. Kada se taj postotak popne do 30 posto, govorimo o pojačanom ispadanju kose. Medicinski naziv za tu pojavu je telogeni efluvij. Riječ je o vrsti alopecije koja se javlja i pri oporavku od drugih bolesti, a posebno kod onih bolesti koje su bile praćene visokom temperaturom. Telogeni efluvij može se javiti i nakon porođaja, određene traume, naglog gubitka kilograma ili kao posljedica uzimanja određenih lijekova i stresa. S obzirom na to da je COVID-19 sistemska bolest često praćena visokom temperaturom, tijelo ju identificira kao stresor koji onda potiče pojačano ispadanje kose. Kada je tijelo suočeno s takvom situacijom, ono se usredotočuje na održavanje vitalnih funkcija, a rast kose ne spada u njih.

Prema nekim istraživanjima, oko 20 posto osoba koje su preboljele koronu suočilo se s pojačanim ispadanjem kose unutar mjeseci od preboljene infekcije. Opadanje kose obično brzo prođe, no dok ne naraste nova može proći duži period vremena. Na tom putu od pomoći mogu biti vitamini i minerali koji potiču rast i obnovu kose. To su primjerice vitamin E, antioksidans koji poboljšava zdravlje vlasišta i cirkulaciju; cink, bakar, vitamin D, vitamin B6, biotin, željezo, selen, glutation i cistin. Namirnice u kojima se nalaze neki od navedenih vitamina i minerala su: nerafinirano suncokretovo ulje, bademi, kikiriki, cikla, špinat, školjke, mahunarke, cjelovite žitarice, shiitake gljive, spirulina, tamna čokolada, losos, tuna, dagnje, jogurt, sir, jaja, dinja, banana, naranča, sardine, goveđa jetrica, avokado, slatki krumpir, šparoge i mrkva. Osim iznutra, moguće je potaknuti mikrocirkulaciju vlasišta i rast kose losionima koji sadrže minoksidil, a koji se mogu, prema liječničkom receptu, izraditi u ljekarnama i kao takvi točno odgovarati stanju i individualnim potrebama svake pojedine osobe.

Opadanje kose nakon korone nelagodan je estetski problem koji može imati jak utjecaj na samopouzdanje. Kako bi čim prije prošao, kosu je potrebno njegovati visoko kvalitetnim proizvodima koji su pročišćeni od tvari koje izazivaju iritaciju. Kod oporavka može pomoći i tjelovježba. Naime, tjelovježba potiče cirkulaciju u tijelu, a time i mikrocirkulaciju vlasišta te pomaže u borbi protiv stresa koji ima direktan utjecaj na ispadanje kose. Uz tjelovježbu, savjetuje se izbjegavanje štetnih navika koje su u izravnoj koliziji s rastom kose (pušenje, alkohol), kvalitetan san i uvođenje tehnika opuštanja u svakodnevni život.

Post COVID sindrom kod djece

COVID-19 infekcija nije zaobišla nikoga pa tako ni djecu i mladež. Čak i oni koji su imali blagu kliničku sliku spadaju u skupinu djece i mladih kod kojih se može javiti post COVID-19 sindrom. Kod njih se tako javljaju umor, vrtoglavica, respiratorne infekcije, bol u prsima, poremećaj okusa i mirisa, poremećaj spavanja, strah i anksioznost, glavobolja i poremećaji u ponašanju. Uz navedene simptome, djeca se žale i na bolove u zglobovima i mišićima, povraćanje i proljev. Trajanje i pojavnost simptoma varira, kao i intenzitet. Post COVID sindrom u najvećem je broju slučajeva zabilježen kod djece školske dobi kod koje te dugotrajne posljedice mogu značajno utjecati na školska postignuća i dovesti do smanjenja kvalitete života djece koja više ne mogu sudjelovati u određenim školskim aktivnostima, druženju s ostalom djecom ili u sportskim aktivnostima. Ti potencijalno negativni učinci post COVID sindroma kod djece su ogromni. Ako dođe do pojave intelektualne regresije kod djece, ona gube samopouzdanje i nastaje silazna spirala čiji je ishod nepoznat.

Post COVID sindrom kod djece zahtjeva multidisciplinaran pristup u liječenju. Liječenje treba sadržavati vježbe, lijekove, kognitivno bihevioralnu terapiju i liječenje poremećaja spavanja. Osim toga, kod liječenja valja obratiti pažnju i na liječenje samih posljedica vezanih uz respiratorne ili probavne tegobe.

Post COVID sindrom bolest je koja je još uvijek nedovoljno istražena i teško shvatljiva. Može se razviti u mnogo različitih oblika i teško je utvrditi jesu li simptomi povezani s prethodno preboljenom infekcijom ili ne. Više od 60 različitih simptoma povezano je s post COVID sindromom. S obzirom na to da post COVID sindrom može obuhvaćati sve organske sustave, u liječenje i praćenje takvih bolesnika zahtjeva multidisciplinarni tim liječnika, nutricionista, psihologa i psihijatra koji mogu sveobuhvatnim pristupom ublažiti posljedice ove opake bolesti.

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija