Poliklinika binova logo



Copyright © 2021 Poliklinika BINOVA

Copyright © 2021 Poliklinika BINOVA

Post COVID-19 sindrom

COVID-19 pandemija poharala je svijet u 2020. godini, uzrokovala smrti milijuna ljudi, a preboljenima i njihovim liječnicima ostavila čitav niz pitanja kako se nositi s posljedicama.

Pacijenti koji su imali teži oblik COVID-19 infekcije, koji su liječeni visokim protocima kisika ili bili mehanički ventilirani, mogu tjednima i mjesecima imati simptome koji zahtijevaju produljeno liječenje i značajno narušavaju kvalitetu života.

Što je zapravo post COVID sindrom?

Post COVID sindrom je novi termin u stručnoj medicinskoj literaturi, a predstavlja skup simptoma koji se javlja ili zaostaje nakon preboljele COVID- 19 infekcije, u fazi kada osoba više nije zarazna. Studije pokazuju da je učestalost produženih simptoma infekcije u rasponu od 40 do 90% bolesnika, ali interpretaciju rezultata ometaju nesustavne i kratkotrajne procjene, s velikim razlikama u odnosu na dob, težinu infekcije, praćenje i obilježja kliničke procjene. Najčešće se radi o simptomima vezanim uz respiratorni sustav, poput zaostalog suhog kašlja, osjećaja nedostatka zraka, boli u prsima. Vrlo česti su i simptomi kroničnog umora, malaksalosti, gubitka apetita, dugotrajnog gubitka njuha i mirisa, glavobolje, osjećaja lupanja srca, nepodnošenja uobičajenih napora. Sve je više podataka u literaturi da se post COVID sindrom može javiti i u bolesnika s blagim oblikom bolesti, iako je značajno češći u bolesnika s najtežim manifestacijama COVID-19 infekcije.

SARS-COV2 infekcija dovodi organizam u stanje pojačane koagulabilnosti, tj. stvaranja krvnih ugrušaka što u jednog dijela pacijenata rezultira nastankom plućne embolije ili moždanog udara, bilo u akutnoj fazi infekcije, bilo u post COVID periodu. Upravo iz tog razloga u smjernicama za liječenje COVID-19 infekcije svi pacijenti na bolničkom liječenju moraju dobivati niskomolekularni heparin, a mnogim pacijentima na kućnom liječenju prevencija se provodi acetilsalicilnom kiselinom. Najteži dio COVID-19 bolesnika razvija i dugotrajne posljedice u vidu kronične respiratorne insuficijencije i plućne fibroze (ožiljkavanja pluća) što predstavlja trajne i nepromjenjive posljedice koje bi mogle rezultirati porastom potrebe za transplantacijom pluća.

Kako izgleda liječenje?

Mogućnosti liječenja post COVID sindroma ograničene su i nedovoljno poznate. Kortikosteroidi koji se koriste i u liječenju aktivne faze COVID-19 infekcije mogu se u odabranim slučajevima koristiti i u post COVID periodu u probranih pacijenata koji imaju znakove oštećenja plućne funkcije i patološki rentgenogram ili CT pluća. Brojne studije su u tijeku s različitim doznim režimima kortikosteroida i od njihovih rezultata se mnogo očekuje. Provođenje plućne rehabilitacije u specijaliziranim centrima također je jedan od načina pomoći koji omogućava bolju kvalitetu života i lakše svakodnevno funkcioniranje.

Obzirom da post COVID sindrom može obuhvaćati sve organske sustave, u liječenje i praćenje takvih bolesnika zahtjeva multidisciplinarni tima liječnika, nutricionista, psihologa i psihijatara koji mogu sveobuhvatnim pristupom ublažiti posljedice ove opake bolesti.

Dr.sc. Marija Marković, dr.med.spec. interne medicine

Dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija

Povezani članci

Savjeti

No Results Found

The page you requested could not be found. Try refining your search, or use the navigation above to locate the post.

Kontakt

Radno vrijeme

Ponedjeljak i Četvrtak 8:00 – 11:00  i  17:00 – 20:00

Utorak, Srijeda i Petak 17:00 – 20:00

Subota 08:00 – 12:00

Mogućnost dogovora termina.

Lokacija

Zagrebačka avenija 104c

10 000 Zagreb, HR

Radno vrijeme

Ponedjeljak i Četvrtak 8:00 – 11:00  i  17:00 – 20:00

Utorak, Srijeda i Petak 17:00 – 20:00

Subota 08:00 – 12:00

Mogućnost dogovora termina.

Lokacija

Zagrebačka avenija 104c

10 000 Zagreb, HR

Pošaljite upit