Melanocitni madeži (nevusi) su promjene na koži koje većina ljudi ima, no nisu svi madeži jednaki. Iako su najčešće bezopasni, neki mogu predstavljati rani znak melanoma – zloćudnog tumora kože. Prepoznavanje rizičnih promjena i redoviti dermatološki pregledi ključni su za pravovremenu dijagnozu. Ako primijetite da madež mijenja boju, oblik, veličinu ili počinje krvariti, vrijeme je za stručnu procjenu. U Poliklinici BINOVA koristimo suvremene dijagnostičke metode poput dermatoskopije kako bismo pravovremeno razlikovali benigne od sumnjivih promjena na koži.

Madež kao upozorenje – zašto nije svaki madež bezopasan

Madeži na koži često su bezopasni, ali promjene u obliku, boji, veličini ili teksturi mogu biti znak upozorenja. Važno je pratiti nove madeže i promjene postojećih, jer određene karakteristike mogu ukazivati na povećan rizik od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

Pravovremena procjena dermatologa ključna je za rano otkrivanje i liječenje. Stručna analiza madeža uključuje vizualni pregled, dermatoskopiju i po potrebi dodatne pretrage, čime se značajno povećava šansa za pravovremeno otkrivanje zloćudnih promjena i zaštitu zdravlja kože.

Što je melanocitni madež?

Melanocitni madež je benigni kožni tumor koji nastaje nakupljanjem melanocita, stanica kože odgovornim za proizvodnju pigmenta melanina. Ovi madeži najčešće se pojavljuju kao smeđe, crne ili kožne kvržice, a njihova boja i veličina mogu varirati ovisno o količini pigmenta i lokaciji na tijelu.

Melanociti imaju ključnu ulogu u zaštiti kože od UV zračenja jer proizvode melanin koji apsorbira štetne sunčeve zrake. Njihova pravilna funkcija važna je za zdravlje kože i očuvanje njene boje.

Melanocitni madeži dijele se na urođene i stečene. Urođeni madeži prisutni su od rođenja i obično su veći, dok se stečeni madeži pojavljuju tijekom života, često u adolescenciji ili odrasloj dobi, te su manji i brojniji. Pravilno praćenje i dermatološki pregledi pomažu u prepoznavanju potencijalnih promjena koje mogu ukazivati na maligni rizik.

Zašto nastaju madeži?

Madeži na koži nastaju kao posljedica nakupljanja melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin. Njihova pojava može biti rezultat više faktora, a pravilno razumijevanje tih uzroka važno je za prevenciju i pravovremenu dijagnozu promjena.

Genetski faktori i naslijeđe igraju značajnu ulogu u oblikovanju broja i izgleda madeža. Ako roditelji imaju mnogo madeža ili specifične tipove madeža, veća je vjerojatnost da će ih imati i djeca.

Izloženost UV zračenju i utjecaj sunca također su ključni. Sunčeve zrake potiču melanocite na proizvodnju pigmenta, što može dovesti do stvaranja novih madeža ili promjena postojećih. Dugotrajna i nezaštićena izloženost povećava rizik od oštećenja kože i razvoja malignih promjena.

Hormonalne promjene, poput puberteta, trudnoće ili upotrebe hormonske terapije, mogu utjecati na nastanak novih madeža i promjenu postojećih, zbog stimulacije melanocita hormonima.

Osim toga, imunosni sustav igra važnu ulogu. Smanjena imunološka funkcija može utjecati na rast i promjene madeža, dok pravilno funkcioniranje imunosnog sustava pomaže u održavanju zdravlja kože i kontroli stanica koje proizvode pigment.

Tipovi melanocitnih madeža

Melanocitni madeži dijele se prema lokaciji i strukturi stanica.

 Epidermodermalni madeži smješteni su u epidermisu i dermisu, često su ravni i tamniji, dok su intradermalni madeži u potkožnom sloju, izbočeni i svjetliji.

Displastični (atipični) madeži imaju nepravilne oblike i boje te su povezani s većim rizikom od razvoja melanoma, pa zahtijevaju redovito praćenje dermatologa. Urođeni melanocitni madeži, posebno gigantski, prisutni su od rođenja i nosioci su značajnog rizika od malignih promjena, stoga je pravovremena procjena i praćenje ključna za sigurnost pacijenta.

Kada madež postaje sumnjiv?

Madeži koji mijenjaju boju, povećavaju se, mijenjaju oblik ili imaju nepravilne rubove trebaju privući pažnju. Ove promjene mogu biti rani znak potencijalno zloćudnog procesa i zahtijevaju dermatološku procjenu.

Ako madež počne krvariti, svrbjeti ili izaziva bol, to je dodatni alarm za posjet dermatologu. Takvi simptomi mogu ukazivati na iritaciju ili razvoj malignih promjena.

ABCDEFG pravilo prepoznavanja melanoma

ABCDE pravilo pomaže u identifikaciji sumnjivih madeža:

• A – Asimetrija
• B – Nepravilni rubovi (Border)
• C – Varijacije u boji (Color)
• D – Promjer veći od 6 mm (Diameter)
• E – Evolucija ili promjena u vremenu (Evolution)
  Pridržavanje ovog pravila omogućuje rano prepoznavanje melanoma i pravovremeno liječenje.
• F – osjećaj svrbeža, peckanja u madežu (feeling)
• G -rast madeža (growth)

Kada i zašto se madež uklanja?

Madež se uklanja iz različitih razloga, najčešće kada postoji sumnja na malignitet, zbog traume koja oštećuje madež ili iz estetskih razloga. Pravovremeno uklanjanje madeža sumnjivog izgleda omogućuje preciznu dijagnozu i smanjuje rizik od razvoja melanoma.

Postoje različite metode uklanjanja, uključujući kirurški rez, eksciziju i naknadnu histopatološku analizu uklonjenog tkiva. Ove metode provodi dermatolog ili kirurg kako bi se osigurala potpuna obrada i sigurnost pacijenta.

Prevencija: kako zaštititi kožu i smanjiti rizik

Zaštita kože od sunca ključna je za smanjenje rizika od oštećenja i razvoja malignih promjena, uključujući melanom. To uključuje korištenje kreme sa SPF zaštitom, nošenje zaštitne odjeće te izbjegavanje izlaganja suncu u najjačim satima dana.

Redoviti samopregledi kože kod kuće omogućuju rano prepoznavanje novih ili promijenjenih madeža. Preporučuje se pregledati cijelo tijelo barem jednom mjesečno, koristeći ogledalo ili pomoć druge osobe za teško dostupna područja.

Posjete dermatologu također su važan dio prevencije. Redoviti dermatološki pregledi, posebno za osobe s brojnim madežima, obiteljskom poviješću melanoma ili promjenama na koži, omogućuju pravo vremenu dijagnozu i smanjuje rizik od komplikacija.

10 najčešćih pitanja

Što je melanocitni madež i zašto nastaje?

Melanocitni madež je nakupljanje melanocita u koži, stanica koje proizvode pigment melanin. Nastaje zbog genetike, UV izlaganja, hormonalnih promjena i imunoloških faktora.

Koja je razlika između običnog madeža i melanoma?

Obični madež je benigni, stabilan i simetričan, dok melanoma karakteriziraju nepravilni rubovi, promjene boje, veličine i brz rast.

Kada je madež rizičan i treba li ga ukloniti?

Madež je rizičan ako mijenja oblik, boju, veličinu, svrbi, krvari ili bolno reagira. Sumnjivi madeži uklanjaju se radi dijagnoze i sigurnosti.

Kako prepoznati sumnjiv madež (ABCDEFG pravilo)?

A – asimetrija, B – nepravilni rubovi, C – varijacije u boji, D – promjer veći od 6 mm, E – evolucija ili promjena tijekom vremena, F-osjećaj svrbeža, peckanja madeža, G- rast madeža.

Je li svaka promjena madeža znak za zabrinutost?

Ne, ali svaka nova promjena ili sumnjiva karakteristika zahtijeva dermatološki pregled.

Kako izgleda pregled madeža u poliklinici?

Dermatolog pregledava madež vizualno, često dermatoskopijom, te po potrebi uzima uzorak za histopatologiju.

Može li se madež ukloniti iz estetskih razloga?

Da, madeži se mogu ukloniti estetski, ali uklanjanje treba provesti dermatolog ili kirurg uz sigurnosnu procjenu.

Je li dermatoskopski pregled bolan?

Ne, dermatoskopija je neinvazivna i bezbolna metoda pregleda kože.

Koliko često treba kontrolirati madeže?

Preporučuje se barem jednom godišnje ili češće za osobe s više madeža, obiteljskom poviješću melanoma ili sumnjivim promjenama.

Može li sunčanje uzrokovati promjene madeža?

Da, UV zračenje može izazvati stvaranje novih madeža ili promjene postojećih, povećavajući rizik od malignih promjena.