Poliklinika binova logo

Atopijski dermatitis kod djece: kako prepoznati, liječiti i olakšati svakodnevicu

Objavljeno

10/01/2025

Atopijski dermatitis jedna je od najčešćih kožnih bolesti dječje dobi. Javlja se već u prvim mjesecima života, a karakteriziraju ga suha koža, crvenilo i izražen svrbež. Iako nije zarazan, može značajno utjecati na kvalitetu života djeteta i roditelja. Rano prepoznavanje simptoma, pravilna njega kože i savjeti stručnjaka ključni su za ublažavanje tegoba. U Poliklinici BINOVA pristupamo svakom djetetu individualno, primjenjujući najsuvremenije metode dijagnostike i liječenja.

Što je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože koja se očituje crvenilom, svrbežom, suhoćom i ponekad ljuštenjem kože. Često se javlja u djetinjstvu, ali može trajati ili se pojaviti i u odrasloj dobi.

Dječji oblik najčešće zahvaća lice, vlasište i pregibe ruku i nogu, dok se kod odraslih pojavljuje na rukama, vratu i trupu. Simptomi se mogu povremeno pogoršavati, a ponekad su dugotrajni.

Atopijski dermatitis nastaje zbog kombinacije genetskih predispozicija i vanjskih čimbenika poput alergena, iritacija kože, stresa i klimatskih uvjeta. Pravovremena dijagnoza i odgovarajuća njega kože ključni su za kontrolu simptoma i očuvanje kvalitete života.

Kada se javlja atopijski dermatitis i tko je u riziku?

Atopijski dermatitis najčešće se pojavljuje u ranom djetinjstvu, osobito unutar prvih šest mjeseci života. Simptomi se ponekad smanjuju s godinama, ali bolest može trajati i u odrasloj dobi. Djeca čiji roditelji ili bliski srodnici imaju alergije i astmu  imaju veći rizik za razvoj atopijskog dermatitisa, što pokazuje važnost genetske predispozicije. Bolest je često povezana i s neravnotežom u razvoju imunološkog sustava, što rezultira povećanom osjetljivošću kože na alergene i iritanse. Pravovremeno praćenje i odgovarajuća njega kože pomažu u smanjenju simptoma i sprječavanju komplikacija.

Kako izgleda atopijski dermatitis kod djece?

Atopijski dermatitis kod djece očituje se suhoćom kože, crvenilom, svrbežom, pojavom mjehurića te zadebljanjem kože u kroničnim slučajevima. Svrbež je često intenzivan, što može dovesti do ogrebotina i sekundarnih infekcija. Simptomi se najčešće pojavljuju na licu, pregibima ruku i nogu, rukama, a ponekad i na trupu. Kod dojenčadi dermatitis se javlja uglavnom na obrazima i vlasištu, te na vanjskim stranama podlaktica i nogu, dok mala djeca češće imaju zahvaćene pregibe ruku i nogu, a školska djeca pokazuju simptome na rukama, vratu i trupu. Simptomi se mogu mijenjati s dobi, pa je važno prilagoditi njegu kože svakom uzrastu.

Kako se postavlja dijagnoza atopijskog dermatitisa?

Dijagnoza atopijskog dermatitisa temelji se na kliničkom pregledu kože i detaljnom uzimanju anamneze. Dermatolog procjenjuje simptome, njihov intenzitet, trajanje i raspored po tijelu, uzima podatke o obiteljskoj povijesti alergija ili astme. U nekim slučajevima provode se dodatna testiranja, poput alergoloških testova ili mjerenja ukupnog i specifičnog IgE-a, kako bi se identificirali potencijalni okidači bolesti i prilagodila terapija. Praćenje simptoma kroz dnevnik pomaže liječniku u procjeni okidača, učestalosti pogoršanja i učinkovitosti terapije, čime se olakšava personalizirani pristup liječenju i prevenciji pogoršanja.

Liječenje atopijskog dermatitisa

Liječenje atopijskog dermatitisa uključuje kombinaciju lokalne i sistemske terapije, ovisno o težini bolesti. Lokalna terapija obuhvaća korištenje emolijensa za održavanje vlažnosti kože, kortikosteroidnih krema za smanjenje upale i svrbeža te inhibitora kalcineurina koji kontroliraju imunološki odgovor bez dugotrajne upotrebe steroida. U težim slučajevima primjenjuje se sistemska terapija, uključujući oralne kortikosteroide, imunosupresive ili biološke lijekove, uvijek pod strogim nadzorom dermatologa. Antihistaminici mogu smanjiti svrbež i poboljšati kvalitetu sna, dok se antibiotici koriste kod sekundarnih bakterijskih infekcija. Pravilna svakodnevna njega kože, uključujući redovito nanošenje emolijensa, izbjegavanje iritanata i nošenje odjeće od prirodnih materijala, ključna je za održavanje barijere kože i smanjenje simptoma.

Uloga roditelja i važnost edukacije kod atopijskog dermatitisa

Roditelji imaju ključnu ulogu u svakodnevnoj brizi za dijete s atopijskim dermatitisom. Redovita njega kože, pravilno nanošenje emolijensa i pridržavanje uputa dermatologa pomažu u kontroliranju simptoma i sprječavanju pogoršanja bolesti. Psihološki utjecaj atopijskog dermatitisa može biti značajan, izazivajući stres i kod djeteta i kod cijele obitelji, stoga je važno pružiti emocionalnu podršku i razumijevanje. Edukacija roditelja o pravilnoj njezi kože, prepoznavanju okidača i suradnji s dermatologom ključna je za uspješno upravljanje bolešću i poboljšanje kvalitete života djeteta.

Dugoročna prognoza atopijskog dermatitisa

Atopijski dermatitis kod mnoge djece s vremenom može oslabiti ili potpuno nestati, što znači da dijete može “prerasti” bolest, osobito ako se pravilno njeguje koža i izbjegavaju okidači. Tijekom puberteta treba paziti na promjene u hormonskom statusu, pojačanu znojenje i stres, jer to može pogoršati simptome. Dugoročna prevencija uključuje redovitu hidrataciju kože, izbjegavanje iritanata i pravovremenu intervenciju dermatologa kako bi se spriječila ponovna pogoršanja i očuvala kvaliteta života.

10 NAJČEŠĆIH PITANJA

  1. Je li atopijski dermatitis zarazan?
    Ne, atopijski dermatitis nije zarazan.
  2. Može li prehrana izazvati pogoršanje?
    U nekim slučajevima alergije na hranu mogu pogoršati simptome, ali to nije pravilo za svu djecu.
  3. Koliko često treba mazati kožu djetetu?
    Preporučuje se 2–3 puta dnevno ili po potrebi, posebno nakon kupanja.
  4. Je li sigurno koristiti kortikosteroide kod djece?
    Da, ako ih propisuje dermatolog i koristi se pravilno, kratkotrajno i prema uputama.
  5. Može li dijete ići u vrtić s izraženim dermatitisom?
    Da, dermatitis nije zarazan, ali treba paziti na njegu i sprječavanje ogrebotina.
  6. Što ako se osip širi i krvari?
    Treba odmah konzultirati dermatologa jer to može ukazivati na infekciju ili pogoršanje bolesti.
  7. Kada treba napraviti alergološki test?
    Ako simptomi često pogoršavaju prehrana ili okolišni alergeni, ili ako dermatolog procijeni da je test koristan.
  8. Postoje li prirodni načini za ublažavanje simptoma?
    Redovita hidratacija kože, izbjegavanje iritanata i uljne kupke mogu pomoći, ali ne zamjenjuju liječničku terapiju.
  9. Koliko traje terapija?
    Terapija je obično dugotrajna i prilagođava se simptomima; neki simptomi mogu nestati s godinama.
  10. Može li atopijski dermatitis nestati sam od sebe?
    Kod neke djece simptomi se smanjuju ili nestaju s dobi, ali bolest može trajati i u odrasloj dobi.

Dermatologija

Estetska dermatologija

Interna medicina

Psihijatrija