20% POPUSTA !
do kraja travnja
ALERGOLOŠKO TESTIRANJE
Pregled dermatologa s alergološkim testiranjem na brojne alergene
20% POPUSTA !
do kraja travnja
ALERGOLOŠKO TESTIRANJE
Pregled dermatologa s alergološkim testiranjem na brojne alergene
Nutritivni alergeni
Inhalacijski alergeni
Konzervansi i aditivi
Nutritivni alergeni
Inhalacijski alergeni
Konzervansi i aditivi
Testiranje na nutritivne alergene
namirnice
Ovaj oblik testa služi za dokazivanje alergije na različite vrste namirnica tj. hrane koje svakodnevno konzumiramo. Iste te namirnice mogu kod ljudi uzrokovati različite vrste osipa, crvenila na koži, svrbeža pa sve do gušenja, oticanja te u nekim ekstremnim slučajevima, do anafilaktičke reakcije.
Najčešći alergeni na hranu su: jaja, kikiriki, orašasti plodovi, kravlje mlijeko i drugi. Alergije na hranu mogu započeti već u dojenačko doba, a mogu se pojaviti bilo kada tijekom života.
Najčešća pitanja (Q&A)
Je li testiranje bolno?
Testiranje je bezbolno i traje 20-ak minuta.
Kada se test smatra pozitivan?
Test se smatra pozitivnim, ako se na mjestu uboda stvori urtika (uzdignuta crvenkasta ili blijeda promjena na koži različitog oblika i veličine). Često su prisutne lokalne reakcije u vidu crvenila i svrbeža kože.
namirnice
Ovaj oblik testa služi za dokazivanje alergije na različite vrste namirnica tj. hrane koje svakodnevno konzumiramo. Iste te namirnice mogu kod ljudi uzrokovati različite vrste osipa, crvenila na koži, svrbeža pa sve do gušenja, oticanja te u nekim ekstremnim slučajevima, do anafilaktičke reakcije.
Najčešći alergeni na hranu su: jaja, kikiriki, orašasti plodovi, kravlje mlijeko i drugi. Alergije na hranu mogu započeti već u dojenačko doba, a mogu se pojaviti bilo kada tijekom života.
Najčešća pitanja (Q&A)
Je li testiranje bolno?
Testiranje je bezbolno i traje 20-ak minuta.
Kada se test smatra pozitivan?
Test se smatra pozitivnim, ako se na mjestu uboda stvori urtika (uzdignuta crvenkasta ili blijeda promjena na koži različitog oblika i veličine). Često su prisutne lokalne reakcije u vidu crvenila i svrbeža kože.
Testiranje na inhalacijske alergene
trava, pelud, prašina, grinje, dlaka životinja…
Ako netko ima simptome suzenja i svrbeža očiju, nosa, učestalo kihanje te bronhitise ili čak astmu najvjerojatniji razlog toj vrsti alergije su inhalacijski alergeni.
Zbog povećane koncentracije alergena u zraku i zagađenja okoliša dolazi do pokretanja senzibilizacije i razvoja simptoma alergija. Zato je važno alergološkim testovima utvrditi o kojim se alergenima radi, na što smo preosjetljivi te prije početka sezone cvjetanja ili pojave nekog alergena započeti s terapijom antialergijskim lijekovima.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći inhalacijski alergeni?
Grinje, kućna prašina, ambrozija, dlaka kućnih ljubimaca (pas, mačka), pelud (trava, korova) neki su od najčešćih inhalacijskih alergena. Ako imate poteškoća s nekima od navedenih, bilo bi dobro napraviti alergološko testiranje.
Kako se izvodi testiranje?
Testira se u sjedećem položaju. Testiranje se provodi tako da se otopina alergena nanosi u vidu kapljica na unutarnju stranu podlaktice te se ubodom lancete unosi u površinski sloj kože. Potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.
Pozitivna kontrola (histamin) omogućava da se procijeni reaktivnost kože i jačina kožnih proba, a negativna kontrola (fiziološka otopina) omogućava isključivanje reakcije nastale zbog uboda lancete kao uzroka pozitivnog testa. Nakon jedne minute otopina se briše, a rezultati se očitavaju nakon 20 minuta.
trava, pelud, prašina, grinje, dlaka životinja…
Ako netko ima simptome suzenja i svrbeža očiju, nosa, učestalo kihanje te bronhitise ili čak astmu najvjerojatniji razlog toj vrsti alergije su inhalacijski alergeni.
Zbog povećane koncentracije alergena u zraku i zagađenja okoliša dolazi do pokretanja senzibilizacije i razvoja simptoma alergija. Zato je važno alergološkim testovima utvrditi o kojim se alergenima radi, na što smo preosjetljivi te prije početka sezone cvjetanja ili pojave nekog alergena započeti s terapijom antialergijskim lijekovima.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći inhalacijski alergeni?
Grinje, kućna prašina, ambrozija, dlaka kućnih ljubimaca (pas, mačka), pelud (trava, korova) neki su od najčešćih inhalacijskih alergena. Ako imate poteškoća s nekima od navedenih, bilo bi dobro napraviti alergološko testiranje.
Kako se izvodi testiranje?
Testira se u sjedećem položaju. Testiranje se provodi tako da se otopina alergena nanosi u vidu kapljica na unutarnju stranu podlaktice te se ubodom lancete unosi u površinski sloj kože. Potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.
Pozitivna kontrola (histamin) omogućava da se procijeni reaktivnost kože i jačina kožnih proba, a negativna kontrola (fiziološka otopina) omogućava isključivanje reakcije nastale zbog uboda lancete kao uzroka pozitivnog testa. Nakon jedne minute otopina se briše, a rezultati se očitavaju nakon 20 minuta.
Testiranje na konzervanse i aditive
Testiranje na konzervanse i aditive kao vrlo česte uzročnike alergija provodi se također PRICK testom. Navedeno testiranje radi se kod osoba kod kojih postoji sumnja da ih smetaju dodaci koji se koriste u proizvodnji hrane kako bi se zadržala što dulje kvaliteta i mogućnost konzumiranja različitih namirnica.
Tegobe koje takvi pacijenti imaju mogu se manifestirati različitim osipima na koži, ali i gastrointestinalnim tegobama.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći konzervansi i aditivi koji uzrokuju alergije?
- Tartrazin (E102) – konzervirano povrće, vazelin, senf, žitarice
- Natrijev benzoat – majoneza, kečap, gazarina pića
- Acetil salicilna kiselina
- Limunska kiselina
Što ako je test pozitivan na neki konzervans?
Ako se testiranje dokaže pozitivna reakcija na neki konzervans, tada se dobivaju upute gdje je pristuan konzervans kako bi se isti mogao izbjegavati.
Testiranje na konzervanse i aditive kao vrlo česte uzročnike alergija provodi se također PRICK testom. Navedeno testiranje radi se kod osoba kod kojih postoji sumnja da ih smetaju dodaci koji se koriste u proizvodnji hrane kako bi se zadržala što dulje kvaliteta i mogućnost konzumiranja različitih namirnica.
Tegobe koje takvi pacijenti imaju mogu se manifestirati različitim osipima na koži, ali i gastrointestinalnim tegobama.
Najčešća pitanja (Q&A)
Koji su najčešći konzervansi i aditivi koji uzrokuju alergije?
- Tartrazin (E102) – konzervirano povrće, vazelin, senf, žitarice
- Natrijev benzoat – majoneza, kečap, gazarina pića
- Acetil salicilna kiselina
- Limunska kiselina
Što ako je test pozitivan na neki konzervans?
Ako se testiranje dokaže pozitivna reakcija na neki konzervans, tada se dobivaju upute gdje je pristuan konzervans kako bi se isti mogao izbjegavati.